Redakcija SVAKE GODINE, 22. APRILA OBILJEŽAVA SE DAN PLANETE ZEMLJE, A POKRET JE NASTAO 1970. GODINE
Ideja da se posveti nacionalni dan planete Zemlje, zaslužan je osnivač Gejlord Nelson, tadašnji senator u gradu Viskonsinu, nakon što je bio svjedok masovnom izlivanju nafte u Santa Barbari u Kaliforniji, 1969. godine. Inspirisan studentskim antiratnim pokretom, shvatio je da ako bi mogao da unese tu energiju u javnu svijest o zagađenju vazduha i vode, da bi se na taj način svijest o zaštiti životne sredine dovela na viši nivo. Senator Nelson je objavio ideju o “nacionalnom podučavanju o okolini” nacionalnim medijima; ubijedio Pitija Mekloskija, republikanskog kongresmena za očuvanje prirode, da bude njegov kopredsedavajući; i regrutovao Denisa Hejza sa Harvarda kao nacionalnog koordinatora. Hejz je izgradio nacionalno osoblje od 85 ljudi da promoviše događaje širom zemlje.
S obzirom da se danas obilježava Dan planete Zemlje po 49. put po redu, spremili smo za vas 49 savjeta kako da promijenite svoje navike u korist očuvanje naše planete i usput na taj način smanjimo svi zajedno količinu otpada i emisiju štetnih gasova koje svakodnevno, nažalost, proizvodimo.
Takođe, kao bonus možete obilježiti Dan planete Zemlje tako što ćete npr. organizovati lokalni #trashizazov i očistiti vaš kraj, rijeku, jezero, livadu itd., možete napraviti kompost na vašoj terasi u stanu ili u dvorištu kuće od starog bureta/paleta, napraviti edukativnu eko radionicu za najmlađe i slično.
A SADA, DA POČNEMO SA SAVJETIMA:
- Pristojno zamolite konobara da vam ne donosi plastičnu slamku uz piće koje se poručili. Naročito ako ste poručili toplo piće, jer plastika zagrijevanjem ispušta svoje hemikalije, i na taj način u međuostalom štetite samima sebi.
- Ako znate da ćete nešto jednom iskoristiti, bolje tu stvar pozajmite od nekoga. Tako ćete uštedeti što novac, što prostor, a usput ćete poštedeti životnu sredinu dodatnog nepotrebnog otpada.
- Konzumirajte što više lokalnu, sezonsku hranu. Svi znamo da nije prirodno jesti jagode u januaru, zašto bi to uopšte onda i radili?
- Izbjegavajte balone. Jesu zabavni i doprinose doživljaju, ali su nažalost jednokratna plastika. Svaki helijumski balon ikada napravljen se neće nikada razgraditi,
- Probajte sami da napravite svoje potrepštine, npr. prašak za veš, pastu za zube, balzam za usne i slično. Na taj način znate od čega se sastoji vaš proizvod, znate da ne šteti ni vama ni prirodi, a usput dodatno štedite novac i ne finansirate samo još jedno ime.
- Kada idete u šoping – zapitajte se ko vam pravi odjeću. Moj savjet je ako kupujete garderobu a ne želite da je polovna, takođe kupujte lokalno napravljenu garderobu od domaćih dizajnera. Njih uvijek možete pitati u kojim uslovima je njihova garderoba napravljena, a i postoji veća vjerovatnoća da je odjeća napravljena od prirodnih materijala.
- Ako vam je voda iz česme zdrava za oralnu konzumaciju, koristite ponovo upotrebljivu flašicu za vodu. (izbjegavajte plastičnu, nego uložite u jednu od nehrđajućeg čelika ili stakla)
- Gajite medonosne biljke poput šafrana, lavande, majčine dušice, visibabe, nevena, itd.
- Sušite vaš veš na štriku, a ne u sušilici.
- Naravno, nosite ceger sa sobom kada idete u kupovinu, ili čak staru plastičnu kesu koju već posjedujete.
- Ako je destinacija kraća od 2 km, prošetajte ili se do željene destinacije provozajte biciklom.
- Djevojke, vaše tampone i uloške zamijenite menstrualnom čašicom i/ili ponovo upotrebljivim ulošcima. Na taj način štedite prvo svoje zdravlje od toksičnih hemikalija koje se nalaze u jednokratnim ulošcima/tamponima, pa prirodu, a na kraju krajeva i novac.
- Kada pravite skup za goste ne koristitie jednokratne plastične čaše, probajte ako vam nije praktično da koristite staklene, koristite papirne čaše.
- Takođe izbjegavajte šljokice. Uglavnom su napravljene od plastike, a lako se mogu udahnuti/progutati. One prave najgori vid otpada, a to je mikroplastični otpad.
- Umjesto kupovine knjiga, bolje pozajmite iste iz biblioteke. Vašom članarinom podržavate ustanovu koja je svima nama od koristi, dok kupovinom podržavate dodatnu sječu drva. Dijelimo, jer je tako ljepše i korisnije!
- Investirajte svoj novac u predmete koje traju. Npr. kupovinom jedne kvalitetne majice koja je malo skuplja, poštedećete sebe od 3 nekvalitetnih koje bi se istrošile u roku od 6 mjeseci. Kvalitet, a ne kvantitet! I da, na taj način isto štedite, vjerovali ili ne.
- Izbjegavajte jednokratni, plastični escajg. Ako ga dobijete npr. uz poručenu hranu, onda probajte da ga koristite što više (ali isključivo kada jedete nešto hladno!)
- Obične sijalice zamijenite LED sijalicama.
- Probajte da se prebacite sa obične plastične olovke na metalnu ili na naliv pero.
- Kupujte polovno što više možete. (ne samo garderobu!)
- Ako ste u mogućnosti, reciklirajte.
- Zamijenite vašu plastičnu četkicu za zube sa četkicom od bambusa, koja kada se istroši možete dodatno iskoristiti za npr. ribanje i onda je možete baciti u kompost.
- Kada smo već kod komposta, možete i njega napraviti. Smanjićete količinu smeća u svojoj kući za oko 65%!
- Ako nemate, napravite lokalnu viber/whatsapp grupu “podjela troškova” gdje možete kontaktirati ljude i povesti ih sa sobom (ili oni vas) ako imate istu ciljnu destinaciju, a na taj način ćete zajedno podijeliti trošak za gorivo, a usput i družiti se!
- Pretvorite stare posteljine i odjeću u krpe, cegere, višekratne maramice.
- Prije kupovine, provjerite da li možda istu željenu stvar već posjedujete. Često se dešava da npr. kupimo još jedan džačić kukuruza, a nismo ni znali da ga već posjedujemo “jer se zavukao”.
- Umotajte poklone u ponovo upotrebljivu ukrasnu tkaninu ili barem ukrasni eko papir, umjesto plastičnog ukrasnog papira.
- Smanjite grijanje preko noći. Idealna sobna temperatura za vaše tijelo i zdravlje je 20 celzijus stepeni. A i zdravlje Planete.
- Nikada nemojte bacati odjeću – ili je ponovo upotrebite, donirajte ili na kraju krajeva reciklirajte.
- Razmislite šta vam je zaista potrebno. Ne kupujte iz hira.
- Investirajte pametno – investirajte u solarne panele ili filtere za vodu. Iako na prvu loptu djeluje alarmantno skupo, takve investicije će vam kroz život zapravo uštedeti mnogo novca.
- Prebacite vaše račune na e-plaćanje. Em što smanjujete nepotreban otpad, štedite i vaše vrijeme.
- Jednokratni tečni šampon zamijenite onim u čvrstom stanju koji je u obliku sapuna.
- U zimskom periodu, ako imate psa, poslije četkanja sakupite dlake na jedno mjesto, i ako u blizini vidite prazno ptičije gnijezdo koje možete dohvatiti, popunite ga.
- Ako ne vidite gnijezdo, od stare kutije/parčad drveta/kantice ili sl. napravite kućicu za ptičice.
- Ako ste slučajno napravili višak hrane i znate da nećete pojesti, spakujte i odnesite prosjaku/lutalici. Nečije malo nekome znači mnogo, a usput ne stvarate dodatni, skroz nepotrebni otpad.
- Kada smo već kod hrane, kada idete u kupovinu, procijenite unaprijed šta vam koliko čega treba za koje jelo. U slučaju da vam paradajz prezri, on je uvijek dobar za sataraš, a prezrele banane za hljeb. U slučaju da vam hrana nažalost počne da truhne, kompostirajte je!
- Kupujte robu na mjerenje.
- Djelajte lokalno. Kupovinom lokalnih proizvoda/usluga podržavate održiviju proizvodnju od konglomeratske, koja je i izvor globalnog zagađenja.
- Popravite. Dajte nekim predmetima drugu šansu za život umjesto da završe na deponiji.
- Drage mame, koristite za vaše bebe ponovo upotrebljive pelene umjesto jednokratnih. Jednokratne su slično štetne kao i ulošci, sem što su bebe desetostruko osjetljivije.
- Ne bacajte sjemena, nego ih ponovo zasadite.
- Ako vam kaplje slavina, stavite kofu ispod. Vodu možete poslije iskoristiti za ribanje. Isto važi i za kišnicu.
- Prekinite da kupujete toksične kućne hemikalije koje dolaze u plastičnim pakovanjima – cijelu kuću možete oribati sirćetom, sodom bikarbonom i limunom.
- Umjesto jednokratne šolje za kafu, nosite svoju za dopunu.
- Kada djeci kupujete igračke, kupujte im igračke od prirodnih materijala, a ne od plastike.
- Koristite ponovo punjive baterije.
- Izbjegavajte promo materijal (olovke, upaljače, papire…)
- I na kraju, edukujte se, gledajte dokumentarce/čitajte knjige u vezi zaštite životne sredine, trudite se da što više budete u prirodi a što manje za ekranom, vaspitajte vaše mlađe i steknite im zdrave navike, jer znanje je moć!
Ukoliko smatrate da i vi imate neki koristan eko savjet da podijelite sa nama, slobodno ga podijelite sa nama u komentarima! Takođe zapratite @zivotbezsmeca na instagramu!
________________________
Istaknuta slika: Foto: Spasoje Bobar, Šekovići (Bosna i Hercegovina)
