Dr Nazif Veledar o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Osvrt na zbirku pjesama „ŽENA BEZ KIŠOBRANA“ pjesnikinje ANELE FETIĆ

 

Poezija je stvaralaštvo nekog pjesnika, pa se kaže npr. poezija Muse Ćazima Ćatića, misleći da je pisao pjesme, tj. poeziju, i to umjetnički vrijedne pjesme. Često se kaže i za proznog pisca, npr. poezija Ćamila Sijarića, poezija Zuvdije Hodžića, misleći pri tome da su stvorili umjetnička djela, mada su pisali u prozi, ili pretežno u prozi. Bošnjačka pjesnikinja bosanskog izraza Anela Fetić svojom poezijom neposredno oblikuje čuvstveno stanje, što je neposredno jezično oblikovanje uznemirene čuvstvenosti. Forme oblikovanja pjesama njene zbirke „ŽENA BEZ KIŠOBRANA“ su vrlo različite, ali sa poštovanjem principa u lirici, a to je lirski ritam, uglavnom ostvaren u stihovanoj pjesmi, koji nije ograničen na vanjski, vidljivi oblik.

Njene pjesme su očiti subjektivni doživljaj pjesnikinje, njeno osjećanje, refleksija i reakcija na vanjski i unutarnji svijet, ali uz lirska osjećanja, pjesme reprezentiraju i osjećanja grupe, naroda i samoga društva. Pjesme nisu daleko od povijesnih i društvenih zbivanja, nasuprot, pjesme su s njima u najužoj vezi, jer upravo u njima nalaze svoj prvotni korijen. Neke od njenih pjesama su odgovor i prva intimna reakcija na društvene i povijesne situacije i dešavanja, ali na jedan prefinjeni pjesnički način, sa lirskim izražajnim sredstvima, dok izbor riječi i njihov poredak u stihu pojačavaju snagu pjesničkog izraza.

Neke od pjesama otkrivaju dublju spoznaju svijeta i života, dok pjesnikinja poetskom senzibilnošću za različitu tematiku, uz velike raspone jezičnog izraza, traži nove puteve i nepoznate izražajne mogućnosti.

Pjesnikinja Fetić posjeduje jednu vrstu sasvim određene duhovne kulture s naglašenim fenomenom “objavljene Svete knjige“- Kur’ana, što zahtijeva, podstiče i usmjerava na određen način razmišljanja i doživljavanja ovoga svijeta (dunjaluka) i upozorava, da su to samo pripreme za onaj drugi svijet (ahiret), jer „filozofija“ islama (ako je već ima) prevazilazi smrt. Egzoteričko i ezoteričko se stalno dopunjuju; egzoteričko koje se mijanja i ezoteričko koje je nepodložno promjenama (Allahov nur), budući da se, dinska mudrost kreće dvostrukim kretanjam: od Izvora prema periferiji, i povratkom Izvoru, tako da se misao  slobodno kreće jer nema zabrana dogmatskog učenja. Došli smo na ovaj svijet da upoznamo Allaha, i da svijet upoznamo i živimo, i da se borimo, i da se spremimo za ahiret. Svaka stvar zikir čini (spominje) na svoj način Allaha. A pjesnikinja Fetić veli:

„Kada uragani dunjaluika

opustoše tvoju nutrinu

i naprave od nje golu ledinu,

ti pohitaj u dvorce zikra i dove,

jer osim Njemu, ti nemaš kome.“

Njene pjesme imaju jedan vanjski izgled i skrivenu dubinu. Zbirka pjesama „ŽENA BEZ KIŠOBRANA“  je, i izvjestan otpor prodiranju kulture, u kojoj se ne nalaze širokogrudnosti „merhameta“ koju pjesnikinja ima i cijeni, pa je ponosna što ima časnu i veliku kulturu, koja obuhvata vjerska, društvena i filozofska područja.

Zbirka pjesama „ŽENA BEZ KIŠOBRANA“ zaslužuje pažnju i poštovanje i toplo je preporučujem čitaocima.

 

Nazif Veledar

Sarajevo, 24. januar 2023.