Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Prof. dr. Anis H. Bajrektarević, šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija pripremio je sveobuhvatnu analizu pod nazivom „Progonjena dvjema aktualnim Guernicama, Evropa traži svoj moralni trijumf“. U ovom djelu, on preispituje ulogu Evrope u globalnoj areni i postavlja pitanje da li će kontinent ikada ponovo moći postići moralni trijumf.

● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević

Progonjena dvjema aktualnim Guernicama, Evropa traži svoj moralni trijumf

(Lekcije iz Islanda, Butana i Novog Zelanda)

„Nisu zidovi ti koji čine zatvor, već sami zatvorenici.”
— Mak Dizdar

Progonjena dvjema Guernicama, koje lakomisleno zovemo sukobima, bez kraja i jasna početka — Palestinom i Ukrajinom — te zarobljen u ciklusu konfrontacijske beznadnosti, evropski kontinent se ćuti demoralizirano i dezorijentirano, deindustrijalizirano i obespravljeno. Svjedočeći gubitku vlastite geopolitičke centralnosti, raspadu globalne saradnje — moglo bi se reći: deglobalizaciji (slowbalisation)—svojom unutarnjem razognjištavanju, urušavanju društvene kohezije i pucanju međugeneracijskog ugovora. Evropa očajnički traži ne samo stabilnost, već i svoj moralni trijumf.

Što bi moglo označiti takvu prekretnicu? Je li strateško razdvajanje i geoekonomska binarizacija izlaz iz trenutnog stanja? Postoji li, na horizontu dostižne budućnosti, model obnove — utemeljen ne na apstraktnim geopolitičkim ambicijama, već na opipljivoj, stvarnoj dobrobiti svih svojih građana? U potrazi za odgovorom, Evropa bi mogla pogledati ne prema svojoj (selektivno tumačenoj) prošlosti ili (zavaravajućoj) moći, već prema svojim prioritetima – budućim naraštajima.

Island, Butan i Novi Zeland: Tri pravca redefiniranja prosperiteta

U svijetu kojim često dominiraju gospodarski pokazatelji poput bruto domaćeg proizvoda (BDP), neke su se države usudile preispitati što znači istinski napredovati. Umjesto da teže isključivo financijskoj dobiti, zemlje poput Islanda, Butana i Novog Zelanda poduzele su hrabre korake kako bi dale prednost cjelokupnoj dobrobiti svojih građana. Nedavna promjena u Islandu prema četverodnevnom radnom tjednu na nacionalnoj razini, dugogodišnji naglasak Butana na Bruto nacionalnoj sreći (GNH), te proračunski okvir Novog Zelanda usmjeren na dobrobit, ilustriraju tri različita, ali duboko povezana pristupa redefiniranju napretka u 21. stoljeću.

Island: Revolucija ravnoteže između rada i života

Od 2019. godine, Island je na čelu inovativnog eksperimenta u reformi radnog vremena. Kroz niz pokusa koje su vodili gradsko vijeće Reykjavíka i nacionalna vlada, zemlja je testirala skraćeno radno vrijeme za hiljade radnika — bez smanjenja plaće (Haraldsson & Kellam, 2021). Rezultati su bili izuzetno pozitivni: poboljšana ravnoteža između poslovnog i privatnog života, niže razine stresa, a u mnogim slučajevima i veća produktivnost.

Islandski model osporava pretpostavku da više radnih sati znači i veću učinkovitost. Osim toga, doveo je do pozitivnih promjena u rodnoj ravnopravnosti: muškarci i žene izvijestili su o ravnomjernijem dijeljenju kućanskih i roditeljskih obaveza, čime je skraćeni radni tjedan postao ne samo radna reforma već i kulturni pomak.

Za razliku od dominantnih narativa koji nove tehnologije (poput umjetne inteligencije) povezuju s masovnim gubitkom radnih mjesta, islandski slučaj predstavlja izuzetno svijetlu iznimku. Ova transformacija odražava širu nacionalnu predanost mentalnom zdravlju, jednakosti i općem blagostanju. Islandski uspjeh pokazuje da redefiniranje radnog tjedna može poboljšati kako kvalitetu života, tako i gospodarsku učinkovitost. Jednostavno rečeno, nove tehnologije mogu biti sredstvo samoostvarenja za mnoge, a ne samo profit za nekolicinu.

Butan: Sreća iznad BDP-a, razvoj iznad rasta

Butan je svjetski primjer zemlje koja je službeno odbacila BDP kao jedino mjerilo napretka. Od 1970-ih godina, država je prihvatila filozofiju Bruto nacionalne sreće (GNH) – razvojni pristup strukturiran oko devet područja, uključujući psihološku dobrobit, zdravstvo, obrazovanje, dobro upravljanje i ekološku raznolikost (Ura et al., 2012). Ovaj višedimenzionalni model osmišljen je kako bi se osiguralo da materijalni rast ne dolazi na račun duhovnog i okolišnog integriteta.

Butanske politike odražavaju tu filozofiju. Zemlja je ne samo karbon-negativna — apsorbira više ugljika nego što ga emitira — već Ustavom nalaže očuvanje najmanje 60% šumskog pokrivača (Kraljevska vlada Butana, 2008). Turizam je ograničen kako bi se smanjio kulturni i ekološki utjecaj, a svi nacionalni planovi moraju proći kroz GNH alat za procjenu politika. Sreća pojedinca u Butanu je ustavom zagarantirana kategorija.

Već je Rimski Klub u svojem ključnom izvještaju iz 1972. godine Granice rasta upozorio da će nekontrolirani gospodarski i populacijski rast neminovno doći u sukob s ograničenim resursima planeta (Meadows et al., 1972). Filozofija Butanovog razvoja može se promatrati kao rijedak primjer stvarne primjene te spoznaje: zemlja koja oblikuje svoje politike prema planetarnim granicama prije nego ih prekorači. Butan nije protiv gospodarskog rasta, već mu daje smisao kroz društveni razvoj, slijedeći matricu 3M: maksimalno dobro za maksimalan broj vrsta tokom maksimuma vremena.

Novi Zeland: Budžet usmjeren na dobrobit

Novi Zeland je jedan od pionira u implementaciji proračuna usmjerenog na dobrobit, koncepta koji je uveden 2019. godine pod vodstvom tadašnjeg premijera Jacinde Ardern (i ministar financija Grant Robertson). Ovaj pristup znači da se državna sredstva i politike ne mjere isključivo ekonomskim pokazateljima kao što je BDP, već i njihovim utjecajem na kvalitetu života, zdravlje, obrazovanje, okoliš i socijalnu pravednost, te sveukupnu koheziju društva. (Prednost se daje dugoročnim ciljevima zajednice koji uključuju smanjenje nejednakosti i zaštitu prirodnih resursa, te podršku marginaliziranim zajednicama, poput Maori i Pasifika naroda.)

Ovaj model predstavlja snažan primjer kako zemlje mogu težiti održivom i inkluzivnom razvoju, usklađujući gospodarski rast s ljudskim i ekološkim potrebama. Tamošnja praksa potiče druge države da preispitaju svoje prioritete i pređu s uskog fokusa na ekonomske brojke na sveobuhvatnije mjere stvarnog prosperiteta zajednice.

Kako ističe ekonomist Thomas Piketty u djelu Kapital i ideologija: „Svako ljudsko društvo mora opravdati svoje nejednakosti; ako se za njih ne pronađu razlozi, cijeli politički i društveni poredak mogao bi se urušiti“ (Piketty, 2020., str. 6).

Island, Butan i Novi Zeland kao i mnogi sporadicni primjeri iz Latinske Amerike (poput onih Urugvaja, Brazila, Perua, Meksika, Argentine, Venecuele) implicitno odgovaraju na ovaj izazov smanjenjem strukturnih nejednakosti i ugradnjom dobrobiti u svoje političke okvire.

Globalni pokret prema dobrobiti

Iako se detalji razlikuju, Island, Butan i Novi Zeland predstavljaju značajan pomak u nacionalnim prioritetima. Oni izazivaju dominantni globalni narativ koji uspjeh definira isključivo kroz ekonomske pokazatelje. Njihova iskustva pokazuju da je moguće podići zdravlje, jednakost, održivost i sreću bez žrtvovanja prosperiteta.

Trend je pravovremen: Svijet danas suočava se s epidemijom iscrpljenosti, klimatskim krizama, urušavanjem društvene kohezije, rastućom nejednakošću i prekomjernom militarizacijom umjesto dobrosusjedskom kolektivnom sigurnošću. Tradicionalni model rasta po svaku cijenu više nije dovoljan; Niti veća proizvodnja vodi prosperitetu, niti povećanje sigurnosnih troškova donosi veću stabilnost i sigurnost. Izvještaj Granice rasta predvidio je sistemski kolaps ukoliko se društva ne udalje od potrage za beskonačnim materijalnim rastom (Meadows i sur., 1972). Ovo upozorenje, koje i decenijama kasnije potvrđuju liječnici sociolozi i ekonomisti, danas je važnije nego ikad.

Kako piše Piketty (2014), „Povijest nejednakosti oblikuju načini na koje se gospodarski, društveni i politički sustavi međusobno isprepliću“ (str. 20). Ove tri zemlje, kao i mnogi raniji primjeri, nude model interakcije koji promiče dostojanstvo, pravdu, uključenost i koheziju, umjesto puke ekspanzije.

Pravo na analogni život i mentalnu ravnotežu u doba prekomjerne digitalizacije

Paralelno sa strukturnim gospodarskim reformama, svaki značajan pomak prema dobrobiti u Evropi mora također prepoznati psihološke i društvene troškove stalne digitalne izloženosti. Najnovija uključivanja digitalnih platformi u gotovo sve aspekte života — rad, obrazovanje, upravljanje, pa čak i slobodno vrijeme — stvorila su ono što mnogi danas nazivaju kulturom stalne dostupnosti. To nije samo izbrisalo granice između javnog i privatnog života, stvarnog i simuliranog, već je pridonijelo i rastućim razinama anksioznosti, sindromu izgaranja (burnout) i digitalnoj iscrpljenosti, osobito među mlađim generacijama.

Plan oporavka utemeljen na dobrobiti mora braniti ono što bi se moglo nazvati temeljnim, pravom na analogni život — pravom na smisleno vrijeme izvan mreže, bez posredovanja ekrana, algoritama ili obavijesti. Javne institucije, radna mjesta i škole trebale bi aktivno promicati „analogne vikende“, programe uranjanja u prirodu i zone bez ekrana kako bi se vratila pažnja, mentalna ravnoteža i ljudska povezanost.

Kao što je dalekovido primijetio Erich Fromm, moderni čovjek riskira da postane “‘imati‘ umjesto ‚biti‘, zarobljen u načinu postojanja kojim dominira posjedovanje i potrošnja, umjesto autentičnog iskustva i prisutnosti“ (Fromm, 1976., str. 41). Zaštita analognog prostora i usporavanje, nije nostalgični čin, već strateško ulaganje u mentalnu otpornost i građansku koheziju u dobu pretjerane stimulacije, osobito za mlađe generacije naših društava. (Modaliteti analognih povlačenja, kao što su oni koje nudi Globalna akademija za buduće upravljanje (Global Academy for Future Governance), vrijedni su modeli za razmišljanje, mentalnu regeneraciju i prilagodbu.)

Plan oporavka za EU i njene zemlje kandidate

Nasuprot tome, velik dio EU — a osobito zemlje kandidati — suočavaju se sa strukturnom stagnacijom. Regionalne nejednakosti, (dugotrajna) nezaposlenost mladih, demografski pad i erozija demokracije (biračka apatija) odražavaju širu krizu legitimnosti i svrhe. Iako je kratkoročni oporavak EU (intervencija primarne emisije) pružio privremeni poticaj, dublji strukturni problemi ostaju neriješeni.

Bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis tvrdi da je evropski privredni okvir često vođen tehnokratskom logikom koja izolira fiskalnu politiku od demokratske kontrole (Varoufakis, 2017). U svojim djelima zagovara radikalnu demokratizaciju gospodarskog života, javna ulaganja u zelenu tehnologiju i zamjenu ekstraktnog kapitalizma participativnim modelima (Varoufakis, 2020) – sličnima jugoslavenskim modelima društvenog (a ne državnog) samoupravljanja, takozvanim samoupravnim interesnim zajednicama rada (SIZ i OUR). Te ideje, prethodno provedene u Jugoslaviji, Španiji (Mondragon), Pareconu (inicijativa Alberta-Hahnela), radničkim zadrugama u vlasništvu radnika (npr. SAD, Argentina, Italija) i izraelskim kibucima, snažno su usklađene s modelima upravljanja usmjerenim na dobrobit koji su nedavno provedeni na Islandu, u Butanu i na Novom Zelandu.[2] 

Evropski plan oporavka inspiriran ovim primjerima uključivao bi šest strateških smjernica:

1. Institucionalizacija dobrobiti, smanjenje nejednakosti i pravedno društvo: EU trebala bi službeno integrirati pokazatelje dobrobiti — poput OECD-ova Indeksa boljeg života (ili DBH, te HDI od UNDP-ija) — u svoje okvire za financiranje i evaluaciju, osobito unutar kohezijskih i pretpristupnih politika. To bi trebalo biti povezano s kvalitetnim obrazovanjem i zdravstvom, progresivnim oporezivanjem i sistemima socijalne sigurnosti koji štite ranjive skupine, pristupačnim stanovima, borbom protiv generacijske diskriminacije te stvaranjem jednakih socioekonomskih i demografskih prilika za cjelokupno stanovništvo; uz poticanje samoostvarenja i osobnog razvoja;
2. Reforma radnih struktura: Kao što je to učinio Island, Evropa bi trebala pokrenuti pilot-programe kraćeg radnog tjedna, fleksibilnog radnog vremena i univerzalnih programa skrbi. Ove promjene izravno bi se usmjerile na smanjenje izgaranja (burnout) i poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života za sve generacije. Ukratko, tehnologija bi trebala služiti ljudima, a ne raditi protiv njih — spajajući ljudski razvoj i sveukupni napredak radno sposobnog stanovništva s rastom potaknutim inovativnim tehnologijama;
3. Generacijska tranzicija i zapošljavanje mladih: Evropa mora odgovoriti na rastuću krizu dugotrajne nezaposlenosti i podzaposlenosti mladih. Trajan međugeneracijski ugovor, kao i generacijska obnova, zahtijevaju velika ulaganja u obrazovanje, zelene i digitalne vještine, naukovanja i osiguravanje puta prema smislenom i dostojanstvenom radu. ‚Novi međugeneracijski sporazum‘ mogao bi spriječiti ekonomsku obeshrabrenost i iseljavanje koje ugrožava demografsku ravnotežu u mnogim dijelovima Evrope;
4. Demografska obnova i uredne migracije: Niske stope nataliteta i starenje stanovništva, osobito u južnoj, srednjoj i istočnoj Evropi, predstavljaju strukturne rizike za društveni ugovor i održivost. Ključne su politike koje spajaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života (kao što su dostupnost brige za djecu i roditeljski dopust), pristupačni stanovi i strategije zadržavanja mladih, te pomoć rodiljama. Bez generacijske obnove, evropski sistemi socijalne zaštite i demokratske institucije riskiraju stagnaciju. Evropa mora rješavati temeljne uzroke prisilnih migracija i podržati povratak ekonomskih migranata i „nomada socijalne pomoći“, povezujući ga s privrednim razvojem regija iz kojih ti migranti potječu – to je i socijalno i ekonomski jeftinije;
5. Pretjerana sigurnizacija i okolišna ograničenja, zelena ulaganja: Podsjećajući se na upozorenja iz izvještaja Granice rasta (Meadows i sur., 1972), Evropa se mora suzdržati od huškanja na rat i deklarativne prekomjerne militarizacije, dok hitno redefinira svoju politiku prema susjedstvu (arktička politika, istočna politika, oživljavanje euro-mediteranskog Barcelonskog procesa, uravnotežena transatlantska politika uključivanjem Srednje i Latinske Amerike). Zelena ulaganja trebala bi prvenstveno osigurati čiste i pouzdane izvore energije, ali i održive načine prijevoza diljem kontinentalne Evrope — poput mreža brzih željeznica. Ova tranzicija — prema održivoj infrastrukturi, lokalnoj otpornosti i ekološkoj regeneraciji — ne smije se promatrati kao trošak, već kao generacijska obveza. Ne kao teret, nego kao prilika;
6. Demokratizacija donošenja politika: Nadahnuta pozivima Yanisa Varoufakisa na ekonomsku demokratizaciju, kao i prijašnjim jugoslavenskim modelom samoupravljanja – uključujući SDK (sistem bez naknadne monetarne/financijske infrastrukture),[3]  – Evropska unija trebala bi proširiti participativno upravljanje putem građanskih skupština, regionalnih vijeća te društvenog i međugeneracijskog dijaloga. Ovi mehanizmi pomogli bi preokrenuti deficit povjerenja i demokracije te osigurati da se mlađe generacije doista osjećaju uključenima i saslušanima u procesima donošenja odluka.

Putem obnove Evrope

Island, Butan i Novi Zeland, i slični primjeri prije, predstavljaju različite, ali usklađene trendove u upravljanju: prioritet dobrobiti nad tradicionalnim ekonomskim pokazateljima. Bilo kroz skraćeni radni tjedan, razvoj temeljen na sreći ili proračun usmjeren na dobrobit, ove zemlje utiru put prema humanijoj i održivijoj budućnosti.

Rad Thomasa Pikettyja, a prije njega Praxisovaca, dodatno potvrđuje potrebu za takvim promišljanjem. Kako on tvrdi, trajna nejednakost ne može se razumjeti odvojeno od sistema, koji je proizvode i opravdavaju. Rimski klub je prije nekoliko decenija upozorio da planeta sama ne može podnijeti dominantne ekonomske modele koje smo naslijedili. Yanis Varoufakis dodaje da demokracija mora ponovno biti u središtu ekonomskog dizajna, što potvrđuje i uspješno testirani jugoslavenski model društvenog vlasništva i samoupravljanja.[4]

Za EFTA-u, Evropsku uniju i njezine zemlje kandidate, ovo nije samo trenutak za privredni oporavak — već i za generacijsku obnovu. Uz hrabar zaokret prema dobrobiti, uključivosti, osnaživanju mladih te hitnim rješavanjem problema prevelike financijalizacije, prekomjerne digitalizacije, pretjerane sigurnizacije i prekomjerne potrošnje, uzimajući u obzir ekološke granice, Evropa može izgraditi novu osnovu za prosperitet — koja služi i njezinim građanima i planetu, te postaje model za mnoge buduće generacije.

Je li moralni trijumf dostižan?

Na kraju, hoće li Evropa ikada ponovno moći moralno trijumfirati? Glavne prepreke takvom postignuću, osobito uzimajući u obzir gubitak inicijative kontinenta na međunarodnoj sceni, mogu se sažeti na sljedeći način:

1. Unutarnja fragmentacija (nesuglasice i nedosljednosti);
2. Vanjske ovisnosti koje umanjuju autonomiju Evrope (ovisnost o SAD-u za sigurnost, Kine za trgovinu, Rusije za energiju te južnim i istočnim perifernim područjima za demografsku kompenzaciju);
3. Moralne nedosljednosti (upitna prodaja oružja, selektivno poštivanje ljudskih prava, vladavine prava, demokracije i humanitarnog prava unutar i izvan kontinenta, pristup sportskim i kulturnim događajima);
4. Postkolonijalni propusti i povijesna amnezija (teret imperijalne prošlosti, paternalizam spram Globalnog juga, suptilni šovinizam u obrazovanju, medijima i kulturi);
5. Prioritizacija ekonomije nad principima (poslovni ugovori vođeni profitom umjesto moralnim imperativima, povijesnoj zadaći, i pravnim obvezama);
6. Gubitak meke moći i kulturnog vodstva kao glavne moći Evrope na svjetskoj pozornici (dugo je Evropa imala monopol nad povijesnim autoritetom, bila svjetionik humanizma i moralni rezervoar).

Ukratko, glavna prepreka kontinenta moralnom trijumfu nije nedostatak njenih vrijednosti, već odsustvo koherentnog, principijelnog i odlučnog djelovanja za njihovu odbranu i promociju u fragmentiranom, interesima vođenim globalnim sistemom. Bez istinskog vodstva, jedinstva, kolektivne (a ne selektivne) sigurnosti kako je određeno Helsinškim završnim aktom i Poveljom, strateške neovisnosti i koherentnosti, kao i hrabrosti da se prihvate ekonomski i politički troškovi zbog moralnog vodstva, Evropa riskira daljnju irelevantnost na svjetskoj sceni.

Butan ili Nepal, izbor je jednostavan.[5] 

Literatura:

Haraldsson, G. D., & Kellam, J. (2021). Going public: Lessons from Iceland’s journey to a shorter working week. Alda – Association for Sustainability and Democracy. https://autonomy.work/portfolio/icelandsww/
Meadows, D. H., Meadows, D. L., Randers, J., & Behrens, W. W. (1972). The limits to growth. Club of Rome. Universe Books.
New Zealand Treasury. (2019). The Wellbeing Budget 2019. Government of New Zealand. https://www.treasury.govt.nz/publications/wellbeing-budget/wellbeing-budget-2019
Piketty, T. (2014). Capital in the Twenty-First Century (A. Goldhammer, Trans.). Belknap Press.
Piketty, T. (2020). Capital and ideology (A. Goldhammer, Trans.). Harvard University Press.
Royal Government of Bhutan. (2008). The Constitution of the Kingdom of Bhutan. http://www.nationalcouncil.bt/assets/uploads/docs/acts/2014/The_Constitution_of_Bhutan_2008.pdf
Ura, K., Alkire, S., Zangmo, T., & Wangdi, K. (2012). A short guide to Gross National Happiness Index. Centre for Bhutan Studies. https://ophi.org.uk/wp-content/uploads/Bhutan-GNH-Index-short-guide.pdf
Fromm, E. (1976). To Have or To Be? Continuum.
Bajrektarevic, A. (2005). OSCE EF 13th Ministerial, Closing Session ( EF.NGO/9/05 ) www.osce.org/files/f/documents/1/7/14857.pdf 
Hayek, F. A. (1982). Law, legislation and liberty: A new statement of the liberal principles of justice and political economy (Vols. 1–3). University of Chicago Press.
Baković, J. (1979). Služba društvenog knjigovodstva u sistemu socijalističkog samoupravljanja, Narodne Novine, Zagreb-Sarajevo
Sartre, J-P. (1985). Critique de la raison dialectique, Éditions Gallimard
Varoufakis, Y. (2017). Adults in the room: My battle with Europe’s deep establishment.
Bajrektarević, A. H. (2013). Geopolitics of Peter Pan, Europe of the West: Imperialism of Imagination. Geopolitics, History, and International Relations, 5(2), 136–150.
Žbanić, J. (2024). Blum: Masters of Their Own Destiny, (Oscar Nominated documentary (2026)) – movie script.

O autoru:
Anis H. Bajrektarević je dugogodišnji šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija sa sjedištem u Beču, Austrija. Pored više od stotinu radova objavljenih u preko pedeset zemalja svijeta i prevedenih na dvadesetak jezika. Autor je osam knjiga (za američke i evropske izdavače) i brojnih članaka o, uglavnom, geopolitici, energetici i tehnologiji. Profesor je urednik časopisa GHIR (Geopolitics, History and Intl. Relations) sa sjedištem u New Yorku i član uredničkog odbora nekoliko sličnih specijaliziranih časopisa na tri kontinenta. Početkom ove godine, njegova deveta knjiga je objavljena u New Yorku.

Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.

Ljubljana/Beč, 13.oktobar 2025    

Fusnote:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.

[2] Vrijedi istaknuti stvarne pokušaje poštivanja autonomije rada i samoostvarenja društva u cjelini — koji su se oslanjali na Antonia Gramscija, Herberta Marcusea, kao i na radove Erika Olina Wrighta, Murraya Bookchina, Michaela Polanyija te autora Parecon-a: Michaela Alberta i Robina Hahnela. Ipak, s obzirom na njegovu planetarnu prisutnost, te kontekst savremenog djelovanja, mislilac koji je najbliži tim idejama jest Friedrich Hayek. I doista, jugoslovenski sistem samoupravljanja predstavlja najpotpuniju i najrazrađeniju realizaciju osnovne Hayekove (socio)ekonomske teorije. I Hayekova teorija, kao i jugoslovenska praksa, smatrali su sljedeće ključnima za trajni uspjeh društva: (i) decentralizaciju; (ii) optimizaciju tržišnih mehanizama; (iii) ograničenje centralnog planiranja, te (iv) jačanje slobode i autonomije. Naravno, dok je Hayek bio primarno usmjeren na čisto ekonomske potrebe, jugoslovenski je sistem pokazao izrazitu brigu za širu i trajnu društvenu dobrobit, uklanjajući mnoge skrivene troškove koji inače opterećuju društvo.

[3] Apsolutno je fascinantno i izuzetno poučno usporediti blockchain i jugoslovenski SDK (Služba društvenog knjigovodstva). Stoga autor ovog teksta poziva istraživače i praktičare da detaljnije prouče SDK sistem radi daljnjeg unapređenja bankarskog i financijskog sistema. Iako se znatno razlikuju po tehnologiji i povijesnom kontekstu, ova dva sistema dijele brojne konceptualne sličnosti u načinu na koji upravljaju odgovornošću, naknadama, decentralizacijom i transparentnošću. Jugoslavenski SDK je, na mnogo načina, predstavljao proto-blockchain ideju u centraliziranom, društveno-vlasničkom obliku: (i) Funkcionirao je kao klirinška kuća ili državni registar, ne naplaćujući nikakve naknade za svoje usluge. Dakle, bio je domaći javni servis, a ne (inozemno kontrolirana) institucija koja teži profitu; (ii) Ugrađivao je povjerenje i usklađenost unutar decentralizirane financijske infrastrukture; (iii) Omogućavao je transparentnost i kontrolu putem centraliziranog društvenog nadzora i javnog vođenja evidencije; (iv) Težio je sistemskoj odgovornosti, slično onome čemu današnji blockchain sistemi teže; (v) uživao punu podršku i povjerenje cijele zajednice jer se iznjedrio iz sopstvenog društva. 

[4] Jedna od najutjecajnijih figura književnosti, politike i kulture modernog doba, Jean-Paul Sartre, poznato je rekao: „Jugoslavija je ostvarenje moje filozofije.” U istom tonu, britanski kralj Charles III (tada princ), obraćajući se medijima, početkom 70-tih — kako nas režiserka Žbanić lijepo podsjeća u svom najnovijem djelu nominiranom za Oscara u 2026. — kaže: “Jugoslovenski model samoupravljanja zaslužuje podrobniju analizu, jer bi mogao biti neophodan za stabilnost i prosperitet Evrope.”

[5] Gornje se odnosi na nedavni masovni opštenarodni revolt protiv sve tri glavne političke stranke — vladajuće i oporbene — potaknut nepodnošljivim društvenim i ekonomskim razlikama u nepalskom društvu. Nezadovoljstvo, koje je preraslo u nasilje i rezultiralo smrtnim slučajevima, ozljedama te bezglavim bjegom državnih zvaničnika i njihovih članova potodice iz zemlje, bilo je potaknuto hroničnim, neriješenim problemima poput dugotrajne nezaposlenosti mladih, korupcije, nedostatka pristupa kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti te sve većim jazom između bogatih i siromašnih.

• Link (BSH): Istraživanje ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarević: Progonjena dvjema aktualnim Guernicama, Evropa traži svoj moralni trijumf (Lekcije iz Islanda, Butana i Novog Zelanda) https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/progonjena-dvjema-aktualnim-guernicama-evropa-trazi-svoj-moralni-trijumf-lekcije-iz-islanda-butana-i-novog-zelanda/5639?

• Link (ENG): Research ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Haunted by two ongoing Guernicas, Europe searches for its moral triumph (Lessons from Iceland, Bhutan, and New Zealand) https://www.ifimes.org/en/researches/haunted-by-two-ongoing-guernicas-europe-searches-for-its-moral-triumph-lessons-from-iceland-bhutan-and-new-zealand/5638?

• Link (BSH): Istraživanje ● Lokalni izbori na Kosovu 2025: Uloga Rusije, SAD i EU u preoblikovanju političkog pejzaža https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/lokalni-izbori-na-kosovu-2025-uloga-rusije-sad-i-eu-u-preoblikovanju-politickog-pejzaza/5636?

• Link (ENG): Research ● Local elections in Kosovo 2025: the role of Russia, the US and the EU in reshaping the political landscape https://www.ifimes.org/en/researches/local-elections-in-kosovo-2025-the-role-of-russia-the-us-and-the-eu-in-reshaping-the-political-landscape/5635?

• Povezava (SLO: Raziskava ● Lokalne volitve na Kosovu 2025: Vloga Rusije, ZDA in EU pri preoblikovanju politične krajine https://www.ifimes.org/sl/raziskave/lokalne-volitve-na-kosovu-2025-vloga-rusije-zda-in-eu-pri-preoblikovanju-politicne-krajine/5637?

• Link (BSH): Istraživanje ● Dr. J. Scott Younger: Nepredvidivi svijet, nastavak https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/nepredvidivi-svijet-nastavak/5632?

• Link (ENG): Research ● Dr. J. Scott Younger: Unpredictable world cont’d https://www.ifimes.org/en/researches/unpredictable-world-contd/5631?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Dr. J. Scott Younger: Nepredvidljiv svet, nadaljevanje https://www.ifimes.org/sl/raziskave/nepredvidljiv-svet-nadaljevanje/5633?

• Link (BSH): Istraživanje ● Prof. dr. Masahiro Matsumura: Moć jevrejske obavještajne djelatnosti kao ključni indirektni faktor u prenosu hegemonije https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/moc-jevrejske-obavjestajne-djelatnosti-kao-kljucni-indirektni-faktor-u-prenosu-hegemonije/5629?

• Link (ENG): Research ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura: Jewish Intelligence Power as a Critical Intervening Factor in Hegemonic Transference https://www.ifimes.org/en/researches/jewish-intelligence-power-as-a-critical-intervening-factor-in-hegemonic-transference/5628?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Prof. dr. Masahiro Matsumura: Moč judovske obveščevalne dejavnosti kot ključen posredni dejavnik pri prenosu hegemonije https://www.ifimes.org/sl/raziskave/moc-judovske-obvescevalne-dejavnosti-kot-kljucen-posredni-dejavnik-pri-prenosu-hegemonije/5630?

• Link (BSH): Istraživanje ● Bogoljub J. Karić: Omaž Charlieju Kirku: Sloboda govora, pluralizam i očuvanje vrednosti u globalnom kontekstu https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/omaz-charlieju-kirku-sloboda-govora-pluralizam-i-ocuvanje-vrednosti-u-globalnom-kontekstu/5626?

• Link (ENG): Research ● Bogoljub J. Karić: A tribute to Charlie Kirk: Freedom of speech, pluralism and safeguarding values in a global context https://www.ifimes.org/en/researches/a-tribute-to-charlie-kirk-freedom-of-speech-pluralism-and-safeguarding-values-in-a-global-context/5625?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Bogoljub J. Karić: Poklon Charlieju Kirku: Svoboda govora, pluralizem in ohranjanje vrednot v globalnem kontekstu https://www.ifimes.org/sl/raziskave/poklon-charlieju-kirku-svoboda-govora-pluralizem-in-ohranjanje-vrednot-v-globalnem-kontekstu/5627?

• Link (BSH): Istraživanje ● Lokalni izbori na Kosovu 2025: Između institucionalne blokade i demokratskog testa https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/lokalni-izbori-na-kosovu-2025-izmedu-institucionalne-blokade-i-demokratskog-testa/5616?

• Link (ENG): Research ● Local elections in Kosovo 2025: Between institutional deadlock and a test of democracy https://www.ifimes.org/en/researches/local-elections-in-kosovo-2025-between-institutional-deadlock-and-a-test-of-democracy/5618?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Lokalne volitve na Kosovu 2025: Med institucionalno blokado in demokratičnim preizkusom https://www.ifimes.org/sl/raziskave/lokalne-volitve-na-kosovu-2025-med-institucionalno-blokado-in-demokraticnim-preizkusom/5617?

• Link (BSH): Saopćenje za javnost ● IFIMES poziva na Generalnoj skupštini UN-a na hitna ulaganja u mentalno zdravlje i sisteme njege proširene umjetnom inteligencijom https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/ifimes-poziva-na-generalnoj-skupstini-un-a-na-hitna-ulaganja-u-mentalno-zdravlje-i-sisteme-njege-prosirene-umjetnom-inteligencijom/5620?

• Link (ENG): Press release ● IFIMES calls for urgent investment in mental health and AI-Augmented care systems at UN General Assembly https://www.ifimes.org/en/press-releases/ifimes-calls-for-urgent-investment-in-mental-health-and-ai-augmented-care-systems-at-un-general-assembly/5619?

• Povezava (SLO): Sporočilo za javnost ● IFIMES na Generalni skupščini OZN poziva k nujnim naložbam v duševno zdravje in sisteme oskrbe, obogatene z umetno inteligenco https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/ifimes-na-generalni-skupscini-ozn-poziva-k-nujnim-nalozbam-v-dusevno-zdravje-in-sisteme-oskrbe-obogatene-z-umetno-inteligenco/5621?

• Link (BSH): Saopćenje za javnost ● Ujedinjene nacije obilježavaju 80. godišnjicu komemoracijom na visokom nivou: Eileen Dong predstavlja IFIMES u oblasti ženskog liderstva, unapređenja mira, pravde, rodne ravnopravnosti i održivog razvoja https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/ujedinjene-nacije-obiljezavaju-80-godisnjicu-komemoracijom-na-visokom-nivou-eileen-dong-predstavlja-ifimes-u-oblasti-zenskog-liderstva-unapredenja-mira-pravde-rodne-ravnopravnosti-i-odrzivog-razvoja/5623?

• Link (ENG): Press release ● United Nations Marks 80th Anniversary with High-Level Commemoration: Eileen Dong Represents IFIMES in Women’s Leadership, Advancing Peace, Justice, Gender-equality and Sustainable Development https://www.ifimes.org/en/press-releases/united-nations-marks-80th-anniversary-with-high-level-commemoration-eileen-dong-represents-ifimes-in-womens-leadership-advancing-peace-justice-gender-equality-and-sustainable-development/5622?

• Povezava (SLO): Sporočilo za javnost ● Združeni narodi obeležujejo 80. obletnico s slovesnostmi na visoki ravni: Eileen Dong predstavlja IFIMES na področju ženskega vodstva, spodbujanja miru, pravičnosti, enakosti spolov in trajnostnega razvoja https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/zdruzeni-narodi-obelezujejo-80-obletnico-s-slovesnostmi-na-visoki-ravni-eileen-dong-predstavlja-ifimes-na-podrocju-zenskega-vodstva-spodbujanja-miru-pravicnosti-enakosti-spolov-in-trajnostnega-razvoja/5624

• Link (BSH): Istraživanje ● Sigurne i transparentne investicije kroz kontrolu pranja novca i transparentnost https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/sigurne-i-transparentne-investicije-kroz-kontrolu-pranja-novca-i-transparentnost/5614?

• Link (ENG/RUSSIAN): Research ● Secure and transparent investments through anti-money laundering controls and transparency/Безопасные и прозрачные инвестиции с контролем отмывания денег и прозрачностью https://www.ifimes.org/en/researches/secure-and-transparent-investments-through-anti-money-laundering-controls-and-transparency/5613?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Varne in pregledne naložbe z nadzorom pranja denarja in preglednostjo https://www.ifimes.org/sl/raziskave/varne-in-pregledne-nalozbe-z-nadzorom-pranja-denarja-in-preglednostjo/5615?

• Link (BSH): Istraživanje ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: EU protiv UE https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/eu-protiv-ue/5611?

• Link (ENG): Research ● General (Rtd) Corneliu: EU vs UE https://www.ifimes.org/en/researches/eu-vs-ue/5610? 

• Povezava (SLO): Raziskava ● General (Rtd) Corneliu: EU proti ZE https://www.ifimes.org/sl/raziskave/eu-proti-ze/5612?

• Link (BSH): Istraživanje ● Srbija 2025: Srbija želi povratak u normalan život https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2025-srbija-zeli-povratak-u-normalan-zivot/5607?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Srbija 2025: Srbija si želi vrnitve v normalno življenje https://www.ifimes.org/sl/raziskave/srbija-2025-srbija-si-zeli-vrnitve-v-normalno-zivljenje/5608?

• Link (BSH): Istraživanje ● Dr. Cătălin Balog: Predstava ili realnost?: Napad na Moskvu – Između strateškog očaja i ravnoteže snaga (II dio) https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/predstava-ili-realnost-napad-na-moskvu-izmedu-strateskog-ocaja-i-ravnoteze-snaga-ii-dio-dr-catalin-balog/5605?

• Link (ENG): Research ● Col. (ret.) Dr. Cătălin Balog: Show or Reality?: Hitting Moscow – Between Strategic Desperation and Balance by Force (Part II) https://www.ifimes.org/en/researches/show-or-reality-hitting-moscow-between-strategic-desperation-and-balance-by-force-part-ii/5604?

• Link (SLO): Raziskava ● Dr. Cătălin Balog: Predstava ali resničnost?: Napad na Moskvo – med strateškim obupom in ravnotežjem s silo (II. Del) https://www.ifimes.org/sl/raziskave/predstava-ali-resnicnost-napad-na-moskvo-med-strateskim-obupom-in-ravnotezjem-s-silo-ii-del/5606?

• Link (BSH): Saopštenje za javnost: Sastanak direktora IFIMES-a Zijada Bećirovića i bivšeg premijera Crne Gore Dritana Abazovića https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/sastanak-direktora-ifimes-a-zijada-becirovica-i-bivseg-premijera-crne-gore-dritana-abazovica/5601?

• Link (BSH): Saopštenje za javnost: Direktor IFIMES-a Bećirović sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/direktor-ifimes-a-becirovic-sa-predsjednikom-skupstine-crne-gore-andrijom-mandicem/5598?

• Link (ENG): Press release ● IFIMES Director Bećirović with the Speaker of the Montenegro Parliament Andrija Mandić https://www.ifimes.org/en/press-releases/ifimes-director-becirovic-with-the-speaker-of-the-montenegro-parliament-andrija-mandic/5599?

• Povezava (SLO): Sporočilo za javnost ● Direktor IFIMES-a Bećirović s predsednikom črnogorskega parlamenta Andrijo Mandićem https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/direktor-ifimes-a-becirovic-s-predsednikom-crnogorskega-parlamenta-andrijo-mandicem/5600?

• Link (BSH): Saopćenje za javnost: Direktor IFIMES-a Bećirović sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ibrahimovićem https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/direktor-ifimes-a-becirovic-sa-potpredsjednikom-vlade-i-ministrom-vanjskih-poslova-crne-gore-ibrahimovicem/5595?

• Link (ENG): Press release ● IFIMES Director Bećirović with Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs of Montenegro https://www.ifimes.org/en/press-releases/ifimes-director-becirovic-with-deputy-prime-minister-and-minister-of-foreign-affairs-of-montenegro/5596?

• Povezava (SLO): Sporočilo za javnost ● Direktor IFIMES-a Bećirović s predsednikom črnogorskega parlamenta Andrijo Mandićem https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/direktor-ifimes-a-becirovic-s-predsednikom-crnogorskega-parlamenta-andrijo-mandicem/5600?

• Link (BSH): Istraživanje ● Geopolitički značaj Arktika i američka politika prema sjevernoj transportnoj mreži https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/geopoliticki-znacaj-arktika-i-americka-politika-prema-sjevernoj-transportnoj-mrezi/5593?

• Link (ENG/RUSSIAN): Research ● The geopolitical significance of the Arctic and American policy towards the northern transportation network/Геополитическое значение Арктики и политика США в отношении северной транспортной сети” https://www.ifimes.org/en/researches/the-geopolitical-significance-of-the-arctic-and-american-policy-towards-the-northern-transportation-network/5592?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Geopolitični pomen Arktike in politika ZDA do severnega prometnega omrežja https://www.ifimes.org/sl/raziskave/geopoliticni-pomen-arktike-in-politika-zda-do-severnega-prometnega-omrezja/5594?

• Link (ENG): Research ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Geopolitical developments in the first quarter of the 21st century: Romania’s position and strategic outlook toward 2050 https://www.ifimes.org/en/researches/geopolitical-developments-in-the-first-quarter-of-the-21st-century-romanias-position-and-strategic-outlook-toward-2050/5591?

• Link (BSH): Istraživanje ● Lily Ong: Sukob između Kambodže i Tajlanda će odrediti tok budućih događaja? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/sukob-izmedu-kambodze-i-tajlanda-ce-zacrtati-buduca-dogadanja/5589?

• Link (ENG): Reserach ● Lily Ong: Cambodia-Thailand Scuffle to Chart Future Waves? https://www.ifimes.org/en/researches/cambodia-thailand-scuffle-to-chart-future-waves/5588?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Lily Ong: Spor med Kambodžo in Tajsko: bo začrtal prihodnja dogajanja? https://www.ifimes.org/sl/raziskave/spor-med-kambodzo-in-tajsko-bo-zacrtal-prihodnja-dogajanja/5590?

• Link (BSH): Istraživanje ● Dr. J. Scott Younger:Svijet ide dalje kao i obično – nepredvidivo https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/svijet-ide-dalje-kao-i-obicno-nepredvidivo/5586?

• Link (ENG): Research ● Dr. J. Scott Younger: The world goes on as usual – unpredictably https://www.ifimes.org/en/researches/the-world-goes-on-as-usual-unpredictably/5585?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Dr. J. Scott Younger: Svet gre naprej kot običajno – nepredvidljivo https://www.ifimes.org/sl/raziskave/svet-gre-naprej-kot-obicajno-nepredvidljivo/5587?

• Link (BSH): Istraživanje ● Lily Ong: Putin i Trump u centru pažnje na Aljasci; Zelenski među komentatorima iz pozadine  https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/putin-i-trump-u-centru-paznje-na-aljasci-zelenski-medu-komentatorima-iz-pozadine/5583?

• Link (ENG): Research ● Lily Ong: Putin-Trump Headline Alaska; Zelensky Peanut Gallery https://www.ifimes.org/en/researches/putin-trump-headline-alaska-zelensky-peanut-gallery/5582?

• Link (SLO): Raziskava ● Lily Ong:Putin in Trump v središču pozornosti na Aljaski; Zelenski med komentatorji iz ozadja https://www.ifimes.org/sl/raziskave/putin-in-trump-v-srediscu-pozornosti-na-aljaski-zelenski-med-komentatorji-iz-ozadja/5584?

• Link (BSH): Istraživanje ● Dr. Cătălin Balog: Napad na Moskvu – između strateškog očaja i ravnoteže snaga https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/napad-na-moskvu-izmedu-strateskog-ocaja-i-ravnoteze-snaga/5580?

• Link (ENG): Research ● Col. (ret.) Dr. Cătălin Balog: Hitting Moscow – between strategic desperation and balance by force https://www.ifimes.org/en/researches/hitting-moscow-between-strategic-desperation-and-balance-by-force/5579?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Dr. Cătălin Balog: Napad na Moskvo – med strateškim obupom in ravnotežjem s silo https://www.ifimes.org/sl/raziskave/napad-na-moskvo-med-strateskim-obupom-in-ravnotezjem-s-silo/5581

• Link (BSH): Istraživanje ● Međunarodno priznanje Palestine: Politički marketing ili stvarna promjena? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/medunarodno-priznanje-palestine-politicki-marketing-ili-stvarna-promjena/5577?

• Link (ENG): Research ● International recognition of Palestine: Political marketing or genuine change? https://www.ifimes.org/en/researches/international-recognition-of-palestine-political-marketing-or-genuine-change/5576?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Mednarodno priznanje Palestine: politični marketing ali resnična sprememba? https://www.ifimes.org/sl/raziskave/mednarodno-priznanje-palestine-politicni-marketing-ali-resnicna-sprememba/5578?

• Link (BSH): Istraživanje ● Jenna Ellis: Elementi organiziranog kriminala i korištenje mreže Haqqani u Afganistanu i Pakistanu https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/elementi-organiziranog-kriminala-i-koristenje-mreze-haqqani-u-afganistanu-i-pakistanu/5574?

• Link (ENG): Research ● Jenna Ellis: The elements of organised crime and using the Haqqani network in Afghanistan and Pakistan https://www.ifimes.org/en/researches/the-elements-of-organised-crime-and-using-the-haqqani-network-in-afghanistan-and-pakistan/5573?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Jenna Ellis: Elementi organiziranega kriminala in uporaba mreže Haqqani v Afganistanu in Pakistanu https://www.ifimes.org/sl/raziskave/elementi-organiziranega-kriminala-in-uporaba-mreze-haqqani-v-afganistanu-in-pakistanu/5575?

• Link (BSH): Istraživanje ● Ambasador Prof. Dr. Arben Cici: Kada prošlost šuti: Historijska apatija mlađe generacije i izazov ponovnog buđenja kolektivne svijesti https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/kada-proslost-suti-historijska-apatija-mlade-generacije-i-izazov-ponovnog-budenja-kolektivne-svijesti/5571?

• Link (ENG): Research ● Amb. Assoc. Prof. Dr. Arben Cici: When the past is silent: The historical apathy of the younger generation and the challenge of reawakening the collective consciousness https://www.ifimes.org/en/researches/when-the-past-is-silent-the-historical-apathy-of-the-younger-generation-and-the-challenge-of-reawakening-the-collective-consciousness/5570?

• Povezava (SLO): Raziskava Veleposlanik izr. prof. dr. Arben Cici: Ko preteklost molči: zgodovinska apatija mlajše generacije in izziv ponovnega prebujanja kolektivne zavesti https://www.ifimes.org/sl/raziskave/ko-preteklost-molci-zgodovinska-apatija-mlajse-generacije-in-izziv-ponovnega-prebujanja-kolektivne-zavesti/5572?

• Link (BSH): Istraživanje ● Geopolitika u eri promjena: Euroazija u fokusu američke politike kroz saradnju Minska, Abu Dabija i Washingtona https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/geopolitika-u-eri-promjena-euroazija-u-fokusu-americke-politike-kroz-saradnju-minska-abu-dabija-i-washingtona/5568?

• Link (ENG/РУС): Research ● Geopolitics in an era of change: Eurasia in the focus of US policy through the cooperation of Minsk, Abu Dhabi and Washington/Геополитика в эпоху перемен: Евразия в центре американской политики через сотрудничество между Минском, Абу-Даби и Вашингтоном. https://www.ifimes.org/en/researches/geopolitics-in-an-era-of-change-eurasia-in-the-focus-of-us-policy-through-the-cooperation-of-minsk-abu-dhabi-and-washington/5567?

• Povezava (SLO): Raziskava ● Geopolitika v dobi sprememb: Evrazija v središču ameriške politike skozi sodelovanje med Minskom, Abu Dabijem in Washingtonom https://www.ifimes.org/sl/raziskave/geopolitika-v-dobi-sprememb-evrazija-v-srediscu-ameriske-politike-skozi-sodelovanje-med-minskom-abu-dabijem-in-washingtonom/5569?

• Link (BSH): Istraživanje ● Dr. J. Scott Younger: Bliski istok – gdje i kada naprijed? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/bliski-istok-gdje-i-kada-naprijed/5565?

• Link (ENG): Research ● Dr. J. Scott Younger: The Middle East – where and when next? https://www.ifimes.org/en/researches/the-middle-east-where-and-when-next/5564?

• Link (SLO): Raziskava ● Dr. J. Scott Younger: Bližnji vzhod – kje in kdaj naprej? https://www.ifimes.org/sl/raziskave/bliznji-vzhod-kje-in-kdaj-naprej/5566?

• Link (BSH): Analiza ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Samit BRICS-a Rio de Janeiro 2025: Novi podsticaj za multipolarnost? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/samit-brics-a-rio-de-janeiro-2025-novi-podsticaj-za-multipolarnost/5562?

• Link (ENG): Analysis ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: BRICS Summit Rio de Janeiro 2025: A new impetus for multipolarity? https://www.ifimes.org/en/researches/brics-summit-rio-de-janeiro-2025-a-new-impetus-for-multipolarity/5561?

• Povezava (SLO): Analiza ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Vrh BRICS Rio de Janeiro 2025: Nov zagon za multipolarnost? https://www.ifimes.org/sl/raziskave/vrh-brics-rio-de-janeiro-2025-nov-zagon-za-multipolarnost/5563?

• Link (ENG): Research ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Comparative Study of Reconciliation Efforts in Post-Conflict Societies: Key Takeaways from selected regions of the world (African, American, Asian and European continent) https://www.ifimes.org/en/researches/comparative-study-of-reconciliation-efforts-in-post-conflict-societies-key-takeaways-from-selected-regions-of-the-world-african-american-asian-and-european-continent/5560?

• Link (BSH): Istraživanje ● Srbija 2025: Vučićev autokritički zaokret – šansa za izlazak iz trenutne situacije? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2025-vucicev-autokriticki-zaokret-sansa-za-izlazak-iz-trenutne-situacije/5548?

• Link (BSH): Istraživanje ● Jenna Ellis: Medijska konstrukcija prijetnje: Žrtveni jarac latino zajednica kako bi se „Amerika ponovo učinila velikom“ https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/medijska-konstrukcija-prijetnje-zrtveni-jarac-latino-zajednica-kako-bi-se-amerika-ponovo-ucinila-velikom/5546?

• Link (ENG): Research ● Jenna Ellis: The Media construction of a Threat: Scapegoating the Latinx community to make “America Great Again” https://www.ifimes.org/en/researches/the-media-construction-of-a-threat-scapegoating-the-latinx-community-to-make-america-great-again/5545?

• Link (SLO): Raziskava ● Jenna Ellis: Medijska konstrukcija grožnje: latinskoameriška skupnost kot grešni kozel, da bi »Amerika spet postala velika« https://www.ifimes.org/sl/raziskave/medijska-konstrukcija-groznje-latinskoameriska-skupnost-kot-gresni-kozel-da-bi-amerika-spet-postala-velika/5547?

• Link (BSH): Analiza ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Sastanak NATO-a u Hagu i najnoviji razvoj događaja u međunarodnom sigurnosnom okruženju: Zaključci i lekcije za vojne i obavještajne službe https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/sastanak-nato-a-u-hagu-i-najnoviji-razvoj-dogadaja-u-medunarodnom-sigurnosnom-okruzenju-zakljucci-i-lekcije-za-vojne-i-obavjestajne-sluzbe/5543?