U okviru projekta MedijaPuls sprovedeno je opširno istraživanje ali na relativno malom broju od sto ispitanika. Anketa je sprovedena u periodu od 29. decembra 2025. godine do 14. januara 2026. godine. Starosna dob ispitanika je bila 48 % uzrasta od 15 do 30 godina, 38% uzrasta od 31 do 45 godina, 10% uzrasta od 46 do 60 godina i 4 posto uzrasta preko 61 godinu. Sa gradskog područja ispitanika je 34 %, sa prigradskog područja 48 i sa seoskog 18 posto.


Na početku ankete smo pitali građane ”šta je po njihovom mišljenju najveći ekološki problem u opštini Rožaje”, na šta su odgovorili: 48 % gradska deponija u kanjonu rijeke Ibar, 22 % azbestne cijevi gradskog vodovoda, 17 % divlje deponije, 6 % nepostojanje rekreacionog parka, 6 posto smatra da su to napušteni psi i mačke i 1 posto smatra da je to uzurpacija gradskog i šumskog zemljišta.

Na pitanje ”Na koji način se grije vaše domaćinstvo?” 87 posto ispitanika je odgovorilo da su to drva, pelet 11 % i električna energija 2 posto.

Čak 96 posto ispitanika je izjavilo da u njihovoj blizini (naselju/mjesnoj zajednici) postoji jedna ili više divljih deponija, dok je 4 % izjavilo da u njihovoj blizini nema ni jedne divlje deponije.

Na pitanje ”Ko je po vama glavni krivac za nepravilno odlaganje i upravljanje komunalnim otpadom u opštini Rožaje?” 28 posto krivi lokalnu upravu, 27 posto Komunalnu policiju, 22 % Ministarstvo ekologije, dok 13 % krivi Komunalno preduzeće, a 10 % posto krivi građane.

92 posto ispitanika smatra da nepravilno odlaganje komunalnog otpada utiče mnogo na životnu sredinu opštine Rožaje, a 8 % smatra da utiče malo.

Na pitanja na šta najviše utiče nepravilno odlaganje komunalnog otpada, 39 posto ispitanih je reklo da je to zemlja, 34 % voda i 27 posto smatra da je negativan uticaj najveći na vazduh.

Pitali smo građane opštine Rožaje i koliko su obaviješteni o značaju pravilnog odlaganja komunalnog otpada, gdje više od polovine ispitanih, tačnije 54 % posto smatra da nijesu dovoljno obaviješteni, 43 posto nijesu uopšte obaviješteni i samo 3 posto je kazalo da su dovoljno upoznati.

Slično je stanje i kada smo upitali građane da li smatraju da se dovoljno vodi računa o pravilnom odlaganju komunalnog otpada u opštini Rožaje, jer 64 posto smatra da je to nedovoljno, a 36 posto da je djelimično dovoljno dok niko ne smatra da se dovoljno vodi računa o pravilnom odlaganju smeća.

Na pitanje ”Da li mislite da nadležni opštinski i državni organi rade dovoljno na rješavanju problema u vezi pravilnog odlaganja komunalnog otpada u Rožaje” 88 % je odgovorilo da ne rade dovoljno, 12 posto smatra da se trude ali da nema rezultata.

Slično misle građani i na pitanje ”Smatrate li da nadležne institucije imaju jasan i konkretan plan za pravilno odlaganje komunalnog otpada u opštini Rožaje” gdje je 84 % odgovorilo da nemaju uopšte, a 16 posto da imaju djelimično.

Pitali smo građane opštine Rožaje ”šta misle da je neophodno uraditi kako bi se unaprijedilo pravilno odlaganje i upravljanje komunalnim otpadom u opštini Rožaje” gdje ubjedljiva većina stavlja akcenat na poboljšanje rada Komunalne policije, njih 65 %, dok je 18 posto za osnivanje reciklažnog dvorišta. Devet posto smatra da treba organizovati češće akcije čišćenja i uklanjanja nepravilno odloženog otpada, a 8 % je kazalo da treba povećati edukaciju građana na viši nivo.
U vezi pitanja o bezbijednosti u saobraćaju, sa položenim vozačkim ispitom i vozačkom dozvolom bilo je 88 % ispitanika, dok je samo 12 % bez vozačke dozvole. Od toga zaposlenih je 36 %, penzionera 18 %, nezaposlenih 46 %; automobil u ličnom ili porodičnom vlasništvu posjeduje čak 62 % ispitanika, dok 38 posto ne posjeduje auto.
Od ukupnog broja ispitanika, najveći procenat u saobraćaju učestvuje u svojstvu pješaka (43 %), zatim kao putnici u automobilu (22 %) i vozači automobila (34 %), a najmanje kao biciklista (1 %).
Skoro svakodnevno auto na kraće ili duže relacije koristi kao vozač ili suvozač 62%, jednom do četiri puta sedmično 26%, jednom do tri puta mjesečno 9%, manje od jednom mjesečno 3 posto.
Na pitanje koliko često prekoračuju brzinu najveći broj ispitanika (39 %) odgovorio je da svakodnevno manje ili više prekoračuju brzinu, zatim 36 % njih je odgovorilo da ponekad prekoračuju brzinu, 25 % je onih koji nikada ili rijetko prekoračuju brzinu.
Na pitanje koliko su bezbijedni putevi u gradu jedna trećina (33 %) ispitanika smatra da su veoma bezbijedni, 18 % da su putevi dosta bezbijedni, 12 % smatra da su ne pretjerano bezbijedni i 37 % smatra da putevi nijesu bezbijedni.

Na pitanje da li mislite da je drumski saobraćaj bezbjedniji u Vašem gradu nego prije 10 godina, 36 % ispitanika je smatra da je veoma bezbijedan drumski saobraćaj, da je dosta bezbijedan smatra 22 %, da nije pretjerano bezbijedan 7 %, dok 35 % smatra da saobraćaj nije uopšte bezbijedan.
Na pitanje šta mislite, koliko je lokalna vlast zainteresovana za bezbijednost na putevima 12 % ispitanika smatra da su veoma zainteresovana, Dosta 16 %, Ne pretjerano 26 %, Ne uopšte 46 posto.
Zabrinjavajući je podatak da većina ne koristi ili veoma rijetko koristi sigurnosni pojas, na pitanje koliko često tokom prosječne vožnje koristite sigurnosni pojas – 31 posto ispitanika je odgovorilo sa Nikada, Rijetko 23 %, Ponekad 22 %, Često 9 %, Veoma često 7 %, Uvijek koristi sigurnosni pojas samo 8 posto.

Na pitanje koliko često koristite sigurnosne pojaseve ili druge sisteme zaštite djece u vozilima – 28 % ispitanika je odgovorilo da nikada ne koristi sigurnosne pojaseve, Rijetko 19 %, Ponekad 19 %, Često 11 %, Veoma često 12 %, Uvijek 11 posto.
Na pitanje da li ste u poslednje 3 godine bili novčano ili na drugi način kažnjavani zato što nijeste koristili sigurnosni pojas – 33 % je odgovorilo sa Ne, 67 % je odgovorilo sa Da.
Na pitanje koliko puta ste u poslednjih 12 mjeseci osjetili tokom vožnje da ste preumorni da biste upravljali vozilom ispitanici su odgovorili sljedeće: 40 % Nikada, 12 % Rijetko 6 %, Ponekad 25 %, Često 7 %, Veoma često 8 %, Uvijek 2 posto.
Na pitanje ako bismo uporedili dnevnu sa noćnom vožnjom, koliko je po Vašem mišljenju opasnija vožnja u noćnim satima: 44 % Veoma, 23 % Dosta, Ne pretjerano 21 %, Ne uopšte 12 posto.
Skoro polovina ispitanika smatra da je brza vožnja najčešći uzrok saobraćajne nezgode, slijedi vožnja pod uticajem PAS-a (psihoaktivnih supstanci) 18 posto.
Na pitanje koji od datih faktora, po Vašem mišljenju, su najčešći uzroci saobraćajne nezgode – Vožnja u umornom stanju 3 %, Vožnja pod uticajem alkohola (droge, ljekova) 18 %, Nepoštovanje propisanog odstojanja 2 %, Brza vožnja 46 %, Korišćenje mobilnih telefona tokom vožnje 7 %, Gužva u saobraćaju 3 %, Loši vremenski uslovi 4 %, Vozila u lošem stanju 6 %, Kolovozi u lošem stanju 4 %, Mladi vozači koji imaju manje od 3 godine iskustva u vožnji 3 %, Stariji vozači (65 i više god.) 4 posto.

Cilj ankete bio je identifikacija ključnih problema sa kojima se suočavaju građani Rožaja, sa posebnim akcentom na zaštitu životne sredine, socijalna pitanja, urbanizam i javni red. Ciljna grupa su bili punoljetni građani opštine Rožaje, posebno mladi, žene, stanovnici prigradskih i ruralnih naselja. Podaci su prikupljani putem onlajn anketa (društvena mreža Facebook, Viber/WhatsApp, putem anketnog listića). Učešće u anketiranju je bilo dobrovoljno i anonimno učešće, a pitanja zatvorena (Likert skala: 1–5), sa višestrukim izborom i otvorenim pitanjima (za prijedloge).
Ovi rezultati ankete pozivaju lokalnu vlast na hitne mjere. Da li će Rožaje konačno riješiti ove probleme?
Istraživanje je proizvedeno uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru SMS Facility – projekta Small Media Support in Western Balkans, koji implementira CDT. Sadržaj je isključiva odgovornost Avlija.me i autora, te ne odražava nužno stavove, mišljenje ili vrijednosti Evropske unije niti CDT-a.
This survey was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for democratic Transition (CDT

