Redakcija BIHORSKO LJETO
XII Festival – Zavičajne staze – Bihor 2019 – OSTATI ILI OTIĆI?
Piše: Božidar Proročić
Ovogodišnje Bihorsko ljeto i XII festival – Zavičajne staze su ispunjeni mnogobrojnim kulturnim aktivnostima, promocijama, programima od kulturološkog značaja. U vremenu kada je pitanje (prije svega ekonomsko) OSTATI ILI OTIĆI? kroz kulturnu prizmu se želi nastojati i očuvati nenadmašni duh Bihoraca rasutih po svijetu. Ovakav festival služi da se očuva vlastiti identitet, kulturni, istorijski, multikulturni duh i tradicionalne vrijednosti knjige i pisane riječi kao vječitog segmenta ne samo Bihora već i sjevera Crne Gore. Takvi nenadmašni napori Mirsada Rastodera i dobrih ljudi, pokazuju nam svu njihovu predanost i entuzijazam posvećen rodnom kraju.
Književni susreti održani 3. avgusta u Šipovicama, mjestu rođenja bajkovitog pripovjedača Ćamila Sijarića, pokazuju nam iskrenu želju za očuvanje bogate književne baštine ovog velikog stvaraoca. Ćamil Sijarić se na najljepši način odužio svom kraju sa romanom ,,Bihorci” izdatom, sada već daleke, 1956. godine. Sijarićevi Bihorci nudili su nam nešto novo, nesvakidašnje: i tematikom, i stilom, pa i svojom antroponimijom, ličnim imenima svojih junaka. Istini za volju, malo je ko od čitalaca toga romana do tada nešto više znao i o piscu romana, i o Bihoru, i o Bihorcima. Ipak on je pronio slavu Bihora širom nekadašnjih (YU) prostora, ali i van njih i ostavio jak lični pečat sudbine svih junaka kraja kome je i sam pripadao. Kraj Ćamilove česme u Šipovicama u 11 časova otvoren je skup sa temom ,,Tradicija i savremeno pismo”. Skup je otvorio Mirsad Rastoder koji je pozdravio sve prisutne goste istakavši da je ovo samo mali dragulj vrijednosti i podsjećanje na velikog stvaraoca čiji duh se i danas osjeća u Bihoru. Na skupu su pored Ćamilove česme uz prisustvo brojne publike gvorili: Faiz Softić poznati pisac, pjesnik, kulturni radnik koji, mnogobrojnim akcijama kako u Crnoj Gori tako i Luksemburgu, radi na očuvanju dijaspore afirmišući sve vrijednosti pisane riječi i knjige. Faiz Softić se osvrnuo na stvaralaštvo Ćamila Sijarića pronalazeći paralele između tradicije i savremenog pisma jasno ih pretačući u svoja esejistička viđenja i prozni pristup. Nada Bukulić, poznati dramaturg, je govorila o povezanosti tradicije i savremenog pisma ističući sve vrijednosti Ćamila Sijarića, šta je to novo sa čim se književnici susreću danas, kako istrajati u savremenim tokovima književnostima i biti orginalan.
Nakon završenog izlaganja pomenutih autora nastupio je poetski čas. Stihove su govorili poznati poslenici kulture: Rebeka Čilović, Mile Stojić, Faiz Softić, Šaban Šarenkapić, Rade Jolić, Tanja Bakić, Miraš Martinović, i Božidar Proročić. Svojim prisustvom posebnu lijepu notu poetskom času u Ćamilovoj bašti dao je istaknuti književnik Safet Sijarić.
Sa početkom u 13 časova u Bilioteci ,,Ćamil Sijarić” u Godijevu je održan ,,POETSKI ARHEOLOG” sa poznatim i istaknutim crnogorskim piscem Mirašem Marinovićem. Briljantni razgovor sa njim vodila je Rebeka Čilović postavajući pitanja o životu, inspiraciji i stvaralaštvu samog autora. Na regionalnim i širim prostorima Miraš Martinović postao je prepoznatljiv po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore koje je oživio u romanensknoj prozi: ,,Putevi Prevlise”, ,,Otvaranje Agruvijuma”, ,,Teuta”, ,,Snovi u Doklei” i ..Antički gradovi/snovi i sudbine”. Martinović je govorio o svom djetinstvu, šta je na njega imalo presudan uticaj da se bavi poezijom i prozom. Zašto mu antički gradovi predstavlljaju izvor nadahnuća i daju inspiraciju. Nakon brojnih aplauza publike i završenog razovora sa Mirašem Martinović, Šaban Šarenkapić je govorio svoje stihove, zatim je nakon njega posebno dirljive stihove o stradanju u Srebrenici čitao Mile Stojić iz svoje knjige ,,Hatidža” čime je današnja dnevna manifestacija i završena.
