Redakcija 
U toku su dopune Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore, u koji su uglavnom unijete odredbe koje su tiču promjena u izvještavanju medija uslijed tehnološkog napretka. U brojnim situacijama one su dovele do zloupotrebe slobode govora, pomeranja granica profesionalnog novinarstva, (nenamernog) sijanja govora mržnje ili stvaranja platfromi za to na profilima medija i novinara/urednika na društvenim mrežama.
Korišćenje mreža, upotreba vještačke inteligencije, zaštita intelektualne svojine, potreba da online mediji definišu interna pravila u vezi sa komentarima trećih lica, detaljnija razrada poštovanja prezumpcije nevinosti, uskraćivanje mogućnosti za govor mržnje… neke su od ključnih novina dokumenta, koji se radi pod pokriviteljstvom CoE i OEBS-a.
Pored novina koje su već sadržane smatramo da treba unaprediti dio koji se tiče izvještavanja o krivičnim postupcima u dijelu objavljivanja fotografija osumnjičenih (sa lisicama na rukama).
Na žalost mediji zbog čitanosti i gledanosti gotovo svakodnevno krše prezumpciju nevinosti objavom ovakvih fotografija, čime se stvara utisak da su uhapšene osobe već osuđene. Kada se to poklopi sa političkim interesima jedne, druge, treće.. strane, stvara se atmosfera presuđenosti – odnosno da je neko kriv i prije početka sudskog postupka.
Odredbe o izvještavanju o krivičnim postupcima već su dopunjene u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudskog prava.
Tako se sada, između ostalog navodi da „izvještaji o istragama i sudskim predmetima služe da javnost precizno informišu o krivičnim djelima, njihovoj istrazi, argumentima odbrane i sudskim presudama“.
„Novinar/novinarka je dužan/dužna da poštuje načelo pretpostavke nevinosti, prema kojem se svako smatra nevinim dok se njegova ili njena krivica ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom, čak i u slučaju priznanja krivice. Ovo važi i u situacijama kada se krivica čini očiglednom u očima javnosti. Ipak, novinar/novinarka ima obavezu i odgovornost da izvještava o različitim činjenicama i okolnostima vezanim za konkretan slučaj, nezavisno od stavova i zaključaka organa gonjenja, tužilaštva ili suda“, navodi se.
Kada su u pitanju mreže, dodaje se odredba da je „prilikom objavljivanja profesionalnog sadržaja na platformama društvenih mreža, novinar/novinarka dužan/dužna da poštuje etičke i profesionalne standarde utvrđene ovim Kodeksom“.
„ Čak i u slučajevima kada se iznose lični stavovi, neophodno je voditi računa o mogućem uticaju takvih objava na ugled novinara/novinarke ili medijske ustanove. Očekuje se da novinar/novinarka poštuje iste principe i na svojim privatnim nalozima na društvenim mrežama, ukoliko ih koristi za izražavanje stavova o pitanjima od javnog interesa…“
U vezi korišenja vještačke inteligencije (AI) u izradi medijskog sadržaja, onaj koji je kreiran na taj način „mora biti jasno označen kao takav u slučajevima kada bi mogao dovesti publiku do pogrešnog shvatanja ili iskrivljenog prikaza stvarnih činjenica i događaja“.
„Nijedan sadržaj generisan od strane AI ili uz pomoć AI ne smije biti objavljen bez ljudske provjere i odobrenja“.
Online mediji treba da definišu svoja interna pravila u vezi sa komentarima trećih lica, koja moraju biti dovoljno jasna i moraju poštovati principe nužnosti i proporcionalnosti:
„Cilj ovih pravila treba da bude izbjegavanje očigledno nezakonitog sadržaja, kao što su govor mržnje, promovisanje terorizma, podsticanje na ozbiljna krivična djela, kao i promovisanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, u skladu sa važećim zakonima. Pravila o komentarima takođe mogu imati za cilj sprečavanje širenja sadržaja koji podstiče ozbiljnu netoleranciju ili upotrebu pogrdnih izraza, kao i komentara i mišljenja koja imaju za cilj stvaranje atmosfere zastrašivanja drugih…“.
DPNCG je dio Radne grupe, koja još nije finalizovala ovaj posao. Pozivamo vas da pročitate inovirani Kodeks i uputite vaše sugestije. Takođe, na ovaj način unapređuje se znanje urednika i novinara jer iskustvo sa terena i iz redakcija pokazuju da nisu svi obavješteni o sadržaju važećeg Kodeksa, pa time ga ne mogu ni primjenjivati tokom svakodnevnog rada.
DPNCG je ranije uspostavilo Etički odbor, jer je jedan od naših glavnih ciljeva unapređenje profesionalnih stanarda u medijima https://dpncg.com/eticki-odbor/cilj.
Izvor: DPNCG
