Dr. Kudret Bülbül: Globalna perspektiva 02

Većina nas do prije izvjesno vrijeme najvjerovatnije nije ni čula za Rohinga muslimane u Arakanu. Tek kada je više od 500 hiljada muslimana izbjeglo iz Mijanmara zbog zuluma i tortura u Bangladeš u avgustu 2017. godine, shvatili smo veličinu tragedije i zločina koji se nastavlja u Mijanmaru.

Arakan je jedan od 7 pokrajina Mijanmara. Mijanmar je zemlja koja je okružena zemljama poput Tajlanda, Laosa, Kine, Indije i Bangladeša, te bengalskim zaljevom. Arakan je strateška pokrajina Mijanmara koja se proteže priobalnim dijelom zemlje. Islam se u Arakanu proširio zahvaljujući islamskim trgovcima koji su poslovali sa ovom regijom. Muslimani u Arakanu su poput muslimana u Morou više stoljeća živjeli pod svojim sultanatom. 1885 godine regija je okupirana od strane Engleza. Sa okupacijom od strane Engleza počinju problemi u regiji. Jer kao što kaže indijanska poslovica „Ukoliko vidite da se dvije ribe svađaju u vodi, tuda je sigurno prošao dugonogi Englez“ problemi koji su nastali u periodu engleske okupacije, još više su porasli nakon proglašenja nezavisnosti Burme tj. Mijanmara. General Ne Win koji je došao na vlast vojnim udarom 1962. godine promijenio je ime Burme u Mijanmar. U periodu jednopartijskog sistema sprovođena je državna politika protjerivanja muslimana. Ovdje ne smijemo zaboraviti niti napade i zločine ekstremnog budističkog pokreta 969 nad muslimanima u regiji. Danas i nakon više desetljeća nastavljaju se bol, suze, deportacije i prolijevanje krvi u Arakanu.

Prije izvjesno vrijeme smo na Fakultetu društvenih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit ugostili predsjednika Evropskog vijeća Rohinga muslimana i zamjenika ambasadora Umita Yardima. Naš gost koji je došao iz Holandije imao je dva imena La Joa i Muhamed Hubeyda. Kada smo ga upitali zašto ima dva imena kazao je da mora imati dva imena kako ne bi bio meta diskriminacije u Mijanmaru. Mi se sjećamo slične situacije kroz koju su prošli Turci u Bugarskoj 1980-tih godina. Tadašnja bugarska vlada je čak mijenjala imena na nadgrobnim spomenicima. Naravno bol je velika. Ali sve dok smo živi postoji nada. I zbog toga moramo govoriti i o potrebnim rješenjima:

1. Treba povećati međunarodni pritisak nad Mijanmarom. Ukoliko se negdje govori o pritiscima i torturi umjesto pravde i prava, onda se ovaj problem može riješiti samo uz korištenje sile. Zbog toga Međunarodna zajednica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi povećala pritisak na vladom Mijanmara.
2. Treba formirati Međunarodnu kontakt grupu za rješenje problema. Treba se formirati Međunarodna kontakt grupa poput grupe iz MINSK-a koja će raditi na rješenju problema. Primjera radi, znamo da Kina i Indija predstavlja dio ovog problema. Ali i njih koliko god je moguće staviti da budu dio pronalaska rješenja u Arakanu. Ova kontakt grupa treba biti odgovorna za povratak protjeranih muslimana u zemlju i na njihova ognjišta i da kontroliše implementaciju zaštite njihovih prava.
3. Treba problem ovog zuluma, pritisaka i kršenja ljudskih prava iznijeti na međunarodnu platformu. Stanovnici Arakana većinom nemaju ni lične karte poput Kurda u Siriji. Bez zvaničnih dokumenata nemaju ni prvo na obrazovanje, zdravstvene usluge i druge osnovne potrebe. Na drugoj strani međunarodne civilne organizacije trebaju aktivno da rade na sprečavanju kršenja ljudskih prava u Arakanu. Mogu se pokrenuti i međunarodni sudski postupci protiv državnih i vojnih zvaničnika koji su učestvovali u zločinima.
4. Treba pružiti i podršku Bangladešu koji je primio veliki broj izbjeglica iz Mijanmara. Bangladeš koji se sam suočava sa brojnim problemima ne može sam iznijeti teret kojeg donose izbjeglice.
5. Treba otvoriti put strateškim institucijama i organizacijama poput AFAD-a, Crvenog polumjeseca, TIKA-e, IHH i sl. da dostave potrebnu pomoć građanima Arakana.
6. Treba formirati jednu Međunarodnu grupu za sve krizna područja pod liderstvom Turske
7. Mora se raditi na povećanju međunarodne svijesti po ovom pitanju. Jer Arakan poput Jerusalema nije problem koji interesuje samo muslimane. Vrlo je važno da se uspostavi međunarodna svijest u vezi ovih pitanja. S tim u vezi posjeta prve dame Turske Emine Erdogan Arakanu je bila od velikog značaja. Sve osobe bez obzira u kojem god dijelu svijeta da žive trebaju raditi na povećanju svijesti u vezi ovih pitanja.

_____________________

Preneseno sa: TRT