Redakcija Analiza dekana Fakulteta društvenih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit prof.dr. Kudreta Bulbula.
Većina nas do prije izvjesno vrijeme najvjerovatnije nije ni čula za Rohinga muslimane u Arakanu. Tek kada je više od 500 hiljada muslimana izbjeglo iz Mijanmara zbog zuluma i tortura u Bangladeš u avgustu 2017. godine, shvatili smo veličinu tragedije i zločina koji se nastavlja u Mijanmaru.
Arakan je jedan od 7 pokrajina Mijanmara. Mijanmar je zemlja koja je okružena zemljama poput Tajlanda, Laosa, Kine, Indije i Bangladeša, te bengalskim zaljevom. Arakan je strateška pokrajina Mijanmara koja se proteže priobalnim dijelom zemlje. Islam se u Arakanu proširio zahvaljujući islamskim trgovcima koji su poslovali sa ovom regijom. Muslimani u Arakanu su poput muslimana u Morou više stoljeća živjeli pod svojim sultanatom. 1885 godine regija je okupirana od strane Engleza. Sa okupacijom od strane Engleza počinju problemi u regiji. Jer kao što kaže indijanska poslovica „Ukoliko vidite da se dvije ribe svađaju u vodi, tuda je sigurno prošao dugonogi Englez“ problemi koji su nastali u periodu engleske okupacije, još više su porasli nakon proglašenja nezavisnosti Burme tj. Mijanmara. General Ne Win koji je došao na vlast vojnim udarom 1962. godine promijenio je ime Burme u Mijanmar. U periodu jednopartijskog sistema sprovođena je državna politika protjerivanja muslimana. Ovdje ne smijemo zaboraviti niti napade i zločine ekstremnog budističkog pokreta 969 nad muslimanima u regiji. Danas i nakon više desetljeća nastavljaju se bol, suze, deportacije i prolijevanje krvi u Arakanu.
Prije izvjesno vrijeme smo na Fakultetu društvenih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit ugostili predsjednika Evropskog vijeća Rohinga muslimana i zamjenika ambasadora Umita Yardima. Naš gost koji je došao iz Holandije imao je dva imena La Joa i Muhamed Hubeyda. Kada smo ga upitali zašto ima dva imena kazao je da mora imati dva imena kako ne bi bio meta diskriminacije u Mijanmaru. Mi se sjećamo slične situacije kroz koju su prošli Turci u Bugarskoj 1980-tih godina. Tadašnja bugarska vlada je čak mijenjala imena na nadgrobnim spomenicima. Naravno bol je velika. Ali sve dok smo živi postoji nada. I zbog toga moramo govoriti i o potrebnim rješenjima:
- Treba povećati međunarodni pritisak nad Mijanmarom. Ukoliko se negdje govori o pritiscima i torturi umjesto pravde i prava, onda se ovaj problem može riješiti samo uz korištenje sile. Zbog toga Međunarodna zajednica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi povećala pritisak na vladom Mijanmara.
- Treba formirati Međunarodnu kontakt grupu za rješenje problema. Treba se formirati Međunarodna kontakt grupa poput grupe iz MINSK-a koja će raditi na rješenju problema. Primjera radi, znamo da Kina i Indija predstavlja dio ovog problema. Ali i njih koliko god je moguće staviti da budu dio pronalaska rješenja u Arakanu. Ova kontakt grupa treba biti odgovorna za povratak protjeranih muslimana u zemlju i na njihova ognjišta i da kontroliše implementaciju zaštite njihovih prava.
- Treba problem ovog zuluma, pritisaka i kršenja ljudskih prava iznijeti na međunarodnu platformu. Stanovnici Arakana većinom nemaju ni lične karte poput Kurda u Siriji. Bez zvaničnih dokumenata nemaju ni prvo na obrazovanje, zdravstvene usluge i druge osnovne potrebe. Na drugoj strani međunarodne civilne organizacije trebaju aktivno da rade na sprečavanju kršenja ljudskih prava u Arakanu. Mogu se pokrenuti i međunarodni sudski postupci protiv državnih i vojnih zvaničnika koji su učestvovali u zločinima.
- Treba pružiti i podršku Bangladešu koji je primio veliki broj izbjeglica iz Mijanmara. Bangladeš koji se sam suočava sa brojnim problemima ne može sam iznijeti teret kojeg donose izbjeglice.
- Treba otvoriti put strateškim institucijama i organizacijama poput AFAD-a, Crvenog polumjeseca, TIKA-e, IHH i sl. da dostave potrebnu pomoć građanima Arakana.
- Treba formirati jednu Međunarodnu grupu za sve krizna područja pod liderstvom Turske
- Mora se raditi na povećanju međunarodne svijesti po ovom pitanju. Jer Arakan poput Jerusalema nije problem koji interesuje samo muslimane. Vrlo je važno da se uspostavi međunarodna svijest u vezi ovih pitanja. S tim u vezi posjeta prve dame Turske Emine Erdogan Arakanu je bila od velikog značaja. Sve osobe bez obzira u kojem god dijelu svijeta da žive trebaju raditi na povećanju svijesti u vezi ovih pitanja.
_____________________
Preneseno sa: TRT
