Redakcija 
KAZIVART I ŽUBOR BIHORA SRDAČNO POZDRAVLJENI U ROŽAJAMA
Piše: Emir PAŠIĆ
U čitaonici biblioteke, pri Centru za kulturu -Rožaje, 12.avgusta,održana je promotivno-edukativna tribina na kojoj je diskutovano o zborniku priča Žubor Bihora i 5. broju časopisa KazivART ali i stvaralaštvu između prošlosti i budućnosti. Opšti je utisak da je riječ o dva nova vrijedna izdanja Centra za kulturu-“Bihor“, koji već osamnajesto ljeto organizuje Festival priče „Zavičajne staze“ – priziva respektabilne stvaraoce, otvara debate, podstiče talentovane i objavljuje po Konkursu odabrane priče inspirisane bihorom-zavičajem.
U pričama zbornika „Žubor Bihora“ ne nalazimo samo lokalni motiv, već i univerzalnu sliku – glas mjesta koje govori kroz priče, podsjećajući nas da su i najmanji krajevi nosioci velikih ljudskih drama i ljepota, – kazao je prof. dr Draško Došljak, uz detaljna pojašnjenja slojevitosti knjige.
“U književnom kontekstu, ove 22 kratke priče motivisane Bihorom, oslanjaju se na snažnu lirsku komponentu, bogat jezik i realističan prikaz lokalnog mentaliteta. Autori, bilo da su rođeni u Bihoru ili su ga doživjeli kao prolaznici, crpe motive iz prirode – ali i iz ljudskih sudbina: djetinjstva, odlazaka i povrataka, ljubavi koje nadživljavaju granice, teških zima i proljeća punih obećanja. One predstavljaju dragocjen dio bošnjačke i jugoslovenske književnosti. Priče su most između stvarnog i imaginarnog, između prošlosti i sadašnjosti. „Žubor Bihora“ nije samo zvuk vode – to je literarni simbol postojanja, trajanja i pripadnosti. Kroz ove priče čuvaju se i prenose vrijednosti jednog kraja, a istovremeno se otvara prostor univerzalnog razumijevanja ljudske sudbine”- naglasio je Došljak
U vremenu ubrzane digitalizacije i globalizacije, povratak književnom nasljeđu postaje nužnost ne kao bijeg od savremenosti, već kao povratak izvorima koji nam daju autentičnost. Nije to pvratak književnom pepelu, već povratak književnom plamenu – naglasila je prof.mr Dženisa Mujević.
“Žubor Bihora je zbirka snažnih, emocionalnih i autentičnih priča koje reflektuj identitet, jezik i život. Snažno se oslanja na književnu tradiciju – bošnjačko pripovjedačko nasljeđe. A nasljeđe ne smije biti zaboravljeno, niti prepušteno zubu vremena, na što nas Festival “Zavičajne staze” svake godine podsjeti i ohrabri. Njegovanjem tradicije i proučavanjem izvorne umjetnosti, stvaramo temelje za snažniju, svjesniju budućnost. Otuda je ulga Festivala u književnom kontinuitetu jako važna, predstavlja most između usmene i savremene književnosti a književnost je ipak najglasniji, najsnažniji i najtrajniji glas naroda”- pojasnila je Mujević.
Profesor Agim Ljajić, je apostrofirao priče koje kao i duruge, tematizuju Bihor kao toponim i hronotop ali mogu biti primjer modernog pristupa priči i sižeu.
„Zbirka kratkih priča Žubor Bihora bogatija je za nekoliko autorskih tekstova (Saladin Dino Burdžović, Keml Musić i Refik Ličina) koji svojom poetikom i književnim pristupom poštuju osnovnu temu zbirke ali imaju moderan pristup priči i sižeu, što je posebno značajno jer se radi o afirmisanim autorima koji mogu poslužiti kao dobar primjer budućim mladim piscima – kako se može spojiti tradicionalna tema i leksika sa modernom strukturom priče. Napominjem da je najbolji argument za to i naš veliki pjesnik i prozaista Husein Bašić koji se bavio prepoznatljivim (tradicionalnim) temama o stradalačkom putu Bošnjaka kroz istoriju, ali na posve originlan način, naravno mislim na roman „Crnoturci“ koji je klasičan primjer modernog romana u našoj književnosti.Jasno je da forma ne može i ne smije biti suština knjževnog izražavanja, apsolutno, ali smatram da se treba dati šansa mlađim autorima da izađu iz okvira očekivanog i podrazumijevanog pripovijedanja“ –sugerisao je Ljaić.
U raspravu su se uklučili i posjetioci tibine, a među njima i profesorica Mirsda Šabotić, koja je iz ličnog ugla posvjedočila, da je festival u Bihoru podstakao i ohrabrio mnoge žene i mlade autore da pišu, objavljuju, osvajaju nagrade. Od nastavka te važne misije svakako će zavisiti i modernist pisanja i autorskih sazrijevanja – kazala je Šebotić uz pohvale i čestitke organizatorima festivala “Zavičajne staze”i uredniku KazivArta, Mirsadu Rastoderu.
Novi broj “KazivArta” , časopisa za kulturu, umjetnost i društvene teme, peti po redu, predstavlja sadržajno bogatu ponudu čitaocima, ocijenio je Draško Došljak i predstavio sažetak tematskih cjelina i autorskih priloga.
“Velikom jubileju sevdalinke (450 godina) i Hasanaginice (250 godina) posvećeni su odlični tekstovi dr Seada Šemsovića, dr Nadije Rebronja i Emsure Hamzić, Dva teksta Mirsada Rastodera i dr Saita Šabotića su osvrti na prvu kulturno-istorijsku Čitanku Bošnjaka u Crnoj Gori. Posebno je dragocjen “Dijalog mislima” dva intelektualca, književnika Esada Kočana i Miraša Martinovića. U ovom zanimljivom i poučnom dijalogu, Esad Kočan kaže: “Crna Gora je zemlja iznijansiranih identiteta: nacionalnih, religijskih, kulturoloških. Ako svoje nijanse osvijetli i osvijesti kao dragulj, ova zemlja biće i ljepša i bogatija u svakom značenju te riječi. Ako ne – opet slijede isprazna junačenja, zveket praznine i pramenovi tame”, a Miraš Martinović poručuje: “Mudraci pomažu, ali je ovo doba bez mudraca, doba u kojem se mudraci ne slušaju. Prazno doba bez odjeka… Osvješćenje je najteži i najduži process u čovjeku, društvu i vremenu. No, ne treba posustajati propovijedati ljubav, toleranciju i razumijevanje”. Od prve do 84 stranice časopis nudi mudre poruke, sjećanja i riječi širenja prijateljstva – kazao je Došljak.
Prisutnima se obratio i direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Dženis Nurković i najavio da će Fond još odgovornije podržavati projekte koji imaju kvalitet i opšti značaj.Tribinu je ne nametljivo i sažeto moderirala Sajma Husić -Mujević uz tehničku podršku ekipe iz JU Centa za kulturu Rožaje. Štampanje Zbornika priča i časopisa Kazivart podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.
