Skip to content
September 27, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Reagovanje
  • IFIMES: Grabar-Kitarović i Vučić u zajedničkoj misiji (de)stabilizacije regije
  • Reagovanje

IFIMES: Grabar-Kitarović i Vučić u zajedničkoj misiji (de)stabilizacije regije

Redakcija September 28, 2017

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom destruktivnog djelovanja i ugrožavanja regionalne i stabilnosti EU od strane predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović pripremio analizu stanja i štetnih posljedica njene politike za regiju, EU i Hrvatsku. Iz analize „Hrvatska i regija: Grabar-Kitarović i Vučić u zajedničkoj misiji (de)stabilizacije regije“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Hrvatska i regija:

Grabar-Kitarović i Vučić u zajedničkoj misiji (de)stabilizacije regije

 

Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ), predsjednica Republike Hrvatske (RH) posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno, unutarnje političke probleme Republike Hrvatske, osobne političke sukobe i aspiracije prebacuje na vanjsko-politički teren čime destabilizira regiju Zapadnog Balkana, a samim tim ugrožava i sigurnosno-obrambeni sistem EU.

 

U Srbiji je predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić (SNS) vodio i dobio svoj unutarstranački rat za prevlast u Srbiji protiv Tomislava Nikolića (SNS), donedavnog predsjednika Republike Srbije. Predsjednica Grabar-Kitarović je još u permanentnom sukobu sa ključnim ljudima HDZ-a, kojeg istovremeno  prenosi  na relaciju predsjednica RH – Vlada RH. Polazište svih problema je unutarnje personalno političko prestrojavanje HDZ Hrvatske i pripreme za naredne opće izbore u Republici Hrvatskoj. Predsjednica Grabar-Kitarović svim silama želi osigurati apsolutno dominantnu poziciju unutar HDZ Hrvatske i tako osigurati svoju sljedeću kandidaturu u utrci za predsjednika RH na izborima koji će se održati 2019. godine. Sukob Grabar-Kitarović sa Andrejem Plenkovićem (HDZ), aktualnim predsjednikom Vlade RH je samo „vrh ledenog brijega“ političkih sukoba i unutarstranačkih kombinatorika unutar HDZ Hrvatske.

Predsjednica Hrvatske talac određenih lobija?

 

Prikupljanje političkih poena unutar HDZ-a Grabar-Kitarović realizira na način da zaoštrava odnose sa susjedima, otvarajući političke teme o kojima ne postoji ni minimalni politički konsenzus između Republike Hrvatske i drugih država, pa do direktnih miješanja u unutarnja pitanja susjednih država. Nažalost, nerijetko njezinu iracionalnu i opasnu (ne)sigurnosnu vanjsku politiku pokušava imitirati i premijer Plenković, čime se stvaraju dodatne implikacije u odnosu na već opisanu vanjsku politiku predsjednice Grabar-Kitarović. Za unutarnje političke  prekompozicije, ne samo unutar HDZ-a, bitan je tzv. generalski i (ponovno) hercegovački lobiji. Grabar-Kitarović pokušava uspostaviti „tijesnu suradnju“ sa navedenim lobijima koji su još od vremena Franje Tuđmana (HDZ), prvog predsjednika Republike Hrvatske, pokazali nezajažljivost kada je u pitanju vlast, ali i brutalnost u razbijanju Bosne i Hercegovine formiranjem, a poslije revitalizacijom paradržave tzv. HR Herceg-Bosne. Brojni su rezultati navedene „tijesne  suradnje“ Grabar-Kitarović sa  navedenim lobijima, od postavljanja ravnatelja SOA-e Daniela Markića, koji je prijedlog generala Ante Gotovine, personalnih veza i odnosa sa kontraverznim Zdravkom Mamićem, do stalnih pritisaka Grabar-Kitarović na institucije BiH, ali i EU i NATO da se u BiH putem federalizacije i/ili promjene izbornog zakona formalno uspostavi ugašena paradržava tzv. HR Herceg-Bosna. Naravno, da će se navedeni lobiji u budućnosti procjenjivati i valorizirati po principu „tko da više“ i kao mogući kandidat generalskog lobija za budućeg predsjednika Republike Hrvatske već se spominje general Damir Krstičević (HDZ), sadašnji potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH. Posljednja izjava Davora Domazeta-Loše, umirovljenog admirala Hrvatske ratne mornarice (HRM), da će za 48 sati Hrvatska vojska ušetati u Ljubljanu je samo još jedna potvrda da se tzv. generalski  lobi ponovo aktivirao u Hrvatskoj i da je predsjednica Grabar-Kitarović „najzaslužnija“ za povratak Hrvatske na raniju rigidnu politiku koja je Hrvatsku dovela skoro do izolacija od strane međunarodne zajednice i kojoj se jednim dijelom sudi ili je već presuđeno na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu.

 

Poznato je da je raniji predsjednik RH Stjepan Mesić  (2000-2010) umirovio ratne generale koji su pokušali „ukrasti“ državu, jer su postali „država u državi“, ali  ih je sadašnja vlast ponovo okupila, tako da smjena navedenog umirovljenog admirala Domazeta-Loše podsjeća na smjenu predsjednika HDZBiH i predsjednika tzv. HR Herceg-Bosna Mate Bobana (HDZBiH) od strane Franje Tuđmana zbog pritisaka međunarodne zajednice i odgovornosti za rušenje „Starog mosta“ u Mostaru. U prilogu analize možete pročitati na koji način je Franjo Tuđman koristio svoje generale i izvješće hrvatskog  generala Ljube Ćesića-Rojsa (HDZ), koji po nalogu Franje Tuđmana, tajno i paralelno šalje izvješće sa  5. Sabora HDZBiH održanog u Mostaru 16. svibnja 1998. godine i faktički daje svoje prijedloge i  procjene koje su, gledajući sa trenutne vremenske distance, bile prihvaćene i realizirane  od strane Tuđmana (dokument u prilogu broj 1).

 

Hrvatska instrumentalizacija EU i NATO za destabilizaciju Bosne i Hercegovine i regije

 

Kolinda Grabar-Kitarović je veći dio svoje  profesionalne karijere provela baveći se vanjskom politikom, što za Hrvatsku, što za međunarodne organizacije, uključujući i NATO. Za predsjednicu Republike Hrvatske je izabrana upravo zbog svojih međunarodnih iskustava, poznanstava i glasači su vjerovali da svoje povjerenje mogu dati nekome tko zna kako funkcionira međunarodni sustav i sa ciljem što bržeg integriranja Republike Hrvatske u zapadne-civilizacijske sustave vrijednosti, od političkih, ekonomskih do sigurnosnih. Nažalost, Grabar-Kitarović se meteorskom brzinom uklopila u hrvatske dnevno-političke igre i igrice i podlegla upravo onim strukturama koje još uvijek „sanjaju“ velikodržavni projekt tzv. velike Hrvatske, priklanjajući se (post)ratnim lobijima izazivajući sigurnosne probleme na regionalnom i Europskom planu.

 

Za razliku od Aleksandra  Vučića, koji  će  morati cijeli svoj mandat iskoristiti da se kao predsjednik Republike Srbije pretvara i simulira da baštini i zagovara europske i zapadne vrijednosti, dok je na drugoj strani čvrsto vezan za Rusiju i ratne srbijanske profiterske strukture, dotle Grabar-Kitarović ima obrnuti proces, jer se u Hrvatskoj mora pretvarati da je „veći domoljub“ od samog „Oca nacije“ pokojnog predsjednika Tuđmana.

 

Analitičari upozoravaju da navedeni procesi kod predsjednice Hrvatske i predsjednika Srbije imaju opasne refleksije i učinke na regionalnu i EU sigurnost i stabilnost. Obje države destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu na već postavljenoj matrici politika Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića (SPS). Vučić podržavajući separatizam predsjednika manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini Milorada Dodika (SNSD) odnosno „novog Radovana Karadžića“, a Grabar-Kitarović podržavajući ”Herceg-Bosansku” politiku Prlićevski (Jadranko Prlić) umivenog Dragana Čovića (HDZBiH), predsjednika HDZBiH i člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

 

Grabar-Kitarović i Vučić, svatko sa svoje strane i na svoj način, zajednički, su odgovorni za nesporazume i sporove sa sljedećim državama: Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, Makedonijom, Crnom Gorom, Mađarskom, Kosovom, Rumunjskom, Albanijom, pa čak i sa Italijom, dok su direktni odnosi između Hrvatske i Srbije u stalnim ratnohuškačkim akcijama sa akcentom na posljednji regionalni i Drugi svjetski rat.

 

Analitičari upozoravaju da sprega ratno-profiterskih struktura sa predsjednicima Hrvatske i Srbije predstavlja veliku opasnost za mir u regiji, posebno imajući u vidu da Grabar-Kitarović formalno predstavlja euro-atlantsku opciju (EU i NATO), dok je Vučić vezan za Rusiju i njene interese na Zapadnom Balkanu. Hrvatska instrumentalizira članstvo u EU za svoje pojedine nacionalističke težnje u regiji posebno prema Bosni i Hercegovini, dok članstvo u NATO pokušava „hrvatizirati“ pri tome ignorirajući činjenicu da je NATO transnacionalna organizacija za kolektivnu obranu i sigurnost. Analitičari smatraju, da je potrebno dodatno upozoriti čelništvo EU i NATO na hrvatske dosadašnje i najavljene zloupotrebe članstva u EU i NATO za realizaciju nekih svojih politika iz nedavne prošlosti, kojima se sudi ili je već presuđeno na Međunarodnom kaznenom sudu (ICTY) u Haagu.

 

Spašavanje mrtvog Tuđmana

 

Histerični i neutemeljeni napadi predsjednice Hrvatske Grabar-Kitarović na Bosnu i Hercegovinu dobili su svoje obrise u posljednjem godišnjem izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske (SOA) u kojem se navodi da čak 10.000 pripadnika tzv. selefijskog pokreta djeluje u „jugoistočnom hrvatskom susjedstvu.” Optuživanje i podmetanje Bosni i Hercegovini od strane Grabar-Kitarović da je baza fanatika i mogućih terorističkih akcija nije ništa do reciklaža stavova Franje Tuđmana o Bosni i Hercegovini. Naime, kritizirajući i blateći Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu i prvostupanjsku presudu protiv ratnog predsjednika Vlade tzv. HR Herceg-Bosna Jadranka Prlića i drugih osuđenih, Grabar-Kitarović je izjavila da u svojim diplomatskim kontaktima upozorava druge države na navodnu nedosljednu praksu ICTY u svezi sa Udruženim zločinačkim poduhvatom (UZP) pomoću kojeg se prema Grabar-Kitarović uspostavlja kolektivna krivnja. Upravo u mnogim tzv. predsjedničkim transkriptima koje je odobrio Franjo Tuđman, tonski snimajući sve svoje sastanke, a koje je Hrvatska dostavila ICTY, Franjo Tuđman je o Bosni i Hercegovini govorio kao zamišljenoj i izmišljenoj islamskoj državi i mogućoj terorističkoj opasnosti za Europu. Upravo je Grabar-Kitarović glasnogovornica politike mrtvog Tuđmana, koja pokušava da ishodi ukidanje pravnih zaključaka presude protiv Jadranka Prlića i drugih osuđenika, ukidanjem UZP i zaključaka o agresiji Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu i tako pokuša ukloniti ime Tuđmana iz presude ICTY, kao jednog od ključnih organizatora i učesnika UZP.

 

Izjave Grabar-Kitarovićeve o tisućama bošnjačkih ekstremista u Bosni i Hercegovini nije ništa drugo do dobro osmišljena diplomatska akcija koja bi ključnim državama svijeta poslala poruku i pokazala da se Tuđman devedesetih godina borio protiv stvaranja muslimanske države u Bosni i Hercegovini, a ne da je Tuđman bio dio zločinačkog plana i poduhvata, kojim su uspostavljeni logori i počinjeni brojni teški zločini u Bosni i Hercegovini sa ciljem anektiranja dijelova teritorija jedne suverene države i pripajanja Republici Hrvatskoj. Upravo je Grabar-Kitarović „upregla“ svoju obavještajnu agenciju SOA da najnovijim falsificiranjem i izmišljanjem broja o 10.000 bošnjačkih ekstremista – selefija podrži njezinu „islamofobičnu” retoriku i aktivnosti kako bi pokušala izvršiti pritisak na ICTY i utjecajne države koje imaju svoje linkove i personal na ICTY glede predstojeće žalbene presude zakazane za studeni/novembar 2017. godine. Pri tome se prešućuje činjenica, da je u obrani Hrvatske sudjelovalo više od 25.000 Bošnjaka-muslimana od kojih je 1.180 izgubilo živote boreći se za Hrvatsku i njen opstanak.

 

U prilogu analize nalaze se neki primjeri  tzv. predsjedničkih transkripata koji su korišteni pred ICTY u Haagu u procesu protiv Jadranka Prlića i drugih (Prilozi 2-4). Izdvaja se sastanak Franje Tuđmana 8. ožujka/marta 1993. godine sa predstavnicima tzv. HR Herceg-Bosne (prilog broj 2), sastanak Tuđmana 4. prosinca/decembra 1993. godine sa predstavnicima hrvatskog domobranstva (prilog broj 3) i sastanak  održan 12. siječnja/januara 1994. godine sa biskupima Rimokatoličke crkve iz Bosne i Hercegovine (prilog broj 4). Na svim sastancima predsjednik Tuđman negativno definira i komentira  bosanske muslimane iz Bosne i Hercegovine i objašnjava svoje teze o islamskoj državi u Bosni i Hercegovini kao mogućoj terorističkoj bazi. Istovjetnost i/ili sličnost Tuđmanovih opservacija o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima može se prepoznati u nastupima sadašnje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

 

Grabar-Kitarović ugrožavajući regionalni mir ugrožava sigurnost EU

 

Državnim i osmišljenim fabriciranjem dezinformacija i laži o najezdi navodnih ekstremista i terorista iz Bosne i Hercegovine, a paralelno obnavljajući, Washingtonskim sporazumom, ukinutu paradržavu tzv. HR Herceg-Bosnu, Grabar-Kitarović direktno destabilizira regiju, EU i samu Hrvatsku.

 

Analitičari upozoravaju da su upravo obavještajno-sigurnosne agencije iz Bosne i Hercegovine odigrale i igraju najveću ulogu u prevenciji i  sprečavanju  bilo kakvih incidenata i na području Republike Hrvatske, posebno u tijeku turističke sezone, što uključuje i zaustavljanje lažnih dezinformacija o potencijalnim metama terorista na području Hrvatske. Ukoliko bi se  na isti način u javnim nastupima ponašali dužnosnici iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, kao što se ponaša Grabar-Kitarović prema Bosni i Hercegovini, a da pritom zloupotrebljavaju vladine sigurnosno-obavještajne agencije, pozicija Hrvatske kao jedne od najsigurnijih svjetskih turističkih destinacija bi bila sasvim sigurno ugrožena.

 

Predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović je ušla i zaigrala veoma opasnu geopolitičku igru sa produciranjem navodnih  bošnjačkih ekstremista koji se nalaze u Bosni i Hercegovini, a koja u konačnici može najviše koštati i štetiti Hrvatskoj, hrvatskom turizmu i bosanskim Hrvatima. Želeći spasiti mrtvog Tuđmana od drugostupanjske presude ICTY u Haagu Grabar-Kitarović ugrožava regionalni, europski ali i hrvatski mir i relativnu stabilnost.

 

Ljubljana, 16. rujan/septembar 2017.

PRILOG 1

PRILOG 2

_______________________________

The International Institute for Middle-East and Balkan Studies (IFIMES) in Ljubljana, Slovenia, regularly analyses events in the Middle East and the Balkans. IFIMES has prepared an analysis of the situation in view of destructive actions and politics led by the President of the Republic of Croatia  Kolinda Grabar-Kitarović that are threatening regional peace and stability, and examined their consequences the region, for the EU and for Croatia. The most relevant and interesting sections from the analysis entitled “Croatia and the West Balkan region: Grabar-Kitarović and Vučić on a joint mission to (de)stabilize the region” are published below.

  • Textin Word Link (ENG): http://www.ifimes.org/en/9446     (Croatia and the West Balkan region: Grabar-Kitarović and Vučić on a joint mission to (de)stabilize the region)
  • Link(u Wordu BSH): http://www.ifimes.org/ba/9444   (Hrvatska i regija: Grabar-Kitarović i Vučić u zajedničkoj misiji (de)stabilizacije regije)

 

IFIMES Presentation film: http://www.youtube.com/watch?v=645V9eryieI

Facebook: www.facebook.com/Ifimes

Twitter: www.twitter.com/ifimes

Youtube: www.youtube.com/ifimes

 

International Institute for Middle-East

and Balkan Studies – (IFIMES)

Vošnjakova street 1 P.O. Box 2795

SI-1001  LJUBLJANA, SLOVENIA, EU

Tel.++386 1 430 15 33

Fax. ++ 386 1 430 15 34

E-mail: [email protected]

Http: www.ifimes.org

Tags: drugi pišu istaknuto

Continue Reading

Previous: Američka nagrada za pjesmu “Love People” djece iz Srebrenice
Next: DIVAN: Nova zbirka poezije ”Mostovi prijateljstva”

Related Stories

Reagovanje Udruženja za kulturu Nova svjetlost
  • Reagovanje

Reagovanje Udruženja za kulturu Nova svjetlost

June 16, 2021
Safet – Safo Ferizović: Kaplan-begova kuća u Beranama
  • Reagovanje

Safet – Safo Ferizović: Kaplan-begova kuća u Beranama

December 8, 2015

Recent Posts

  • Mika Antić: Mi smo se suviše sretali
  • Aleksa Šantić: Ne vjeruj
  • Pero Zibac: Kad dođe čas
  • U Rožajama tragom Zaima Azemovića
  • Hana Kazazović: Je li naša ljubaznost opasna po život?

Archives

  • September 2025
  • August 2025
  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Mika Antić: Mi smo se suviše sretali
  • Poezija

Mika Antić: Mi smo se suviše sretali

September 13, 2025
Aleksa Šantić: Ne vjeruj
  • Poezija

Aleksa Šantić: Ne vjeruj

September 13, 2025
Pero Zibac: Kad dođe čas
  • Poezija

Pero Zibac: Kad dođe čas

September 13, 2025
U Rožajama tragom Zaima Azemovića
  • Istaknuto
  • Magazin

U Rožajama tragom Zaima Azemovića

September 3, 2025

Nedavne objave

  • Mika Antić: Mi smo se suviše sretali
  • Aleksa Šantić: Ne vjeruj
  • Pero Zibac: Kad dođe čas
  • U Rožajama tragom Zaima Azemovića
  • Hana Kazazović: Je li naša ljubaznost opasna po život?
  • Emir Pašić: ”KAZIVART” I ”ŽUBOR BIHORA” SRDAČNO POZDRAVLJENI U ROŽAJAMA
  • Said Šteta: Otac je volio kišu
  • Audio poezija Bošnjaka 40
  • Audio poezija Bošnjaka 39

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.