(Podgorici, 26. 05. 2021) O razvoju bilo kojeg našeg sela ili grada na sjeveru se može govoriti tek kada se obustavi raseljavanje njegovog stanovništva – saopšteno je iz nevladine organizacije KOD.
Prostor Plava i Gusinja je prostor bogat vodama, šumama i plodnim zemljištem. Pored toga prostor Prokletija je jedan od najtipičnijih, najoriginalnijih prostora u Evropi. Ipak ovdje je broj stanovnika u stalnom opadanju. Škole imaju pet puta manje učenika nego prije 30 godina. Uz sve to resursi su dati na korišćenje investitorima koji uzmu i odnesu resurs i pri tome iskorišćavaju lokalce kao jeftinu radnu snagu a ulaganja u Plav i Gusinje izostaju pa ove loaklne zajednice i dalje dominantno zavise od donacija dijaspore umjesto od svojih resursa i svog rada.
Ovo su neki od razloga zašto će region Prokletija tokom narednih godinu dana biti jedno od priroritetnih područja kojima će se baviti Organizacija KOD.
Istraživanje koje ćemo sprovesti će pokazati koju korist trenutno imaju mještani od prirodnih resursa Prokletija, a koju bi mogli imati.
Predstavićemo načine korišćenja šuma, voda, zemljišta i potencijalna rješenja za unapređenje ekonomske, društvene i ekološke situacije primarno u NP Prokletije.
Nacionalni park je brend jedne države. Međutim, samim proglašenjem taj prostor ne dobija status brenda već se taj status izgrađuje vremenom kroz kontinuiran i istrajan rad. To se može desiti samo ukoliko su mještani nosioci i upravljači tog prostora.
Da bi uprava nacionalnog parka i mještani bili na istoj strani potrebno je uputiti lokalno stanovništvo što im tačno nacionalni park nudi a što im ograničava. To će biti jedan od ključnih zadataka ovog projekta koji je podržan od strane Evropske unije i Uprave za javne radove Crne Gore.
Kroz sve aktivnosti ćemo se osvrnuti na klimatske promjene, koje pogoršavaju javno zadravlje, a koje rukovodstvo dodatno podstiče nepravilnom sječom šume i izgradnjom hidroelektrana i neodrživom urbanizacijom. Ako klimatske promjene uzrokuju da je prirast šume manji na godišnjem nivou i da imamo učestalije požare, brže topljenje snijega i sve manje ujednačen protok vode onda sigurno projekti poput malih hidroelektrana i izvoza neobrađenih balvananijesu model razvoja sjevera Crne Gore pa ni Prokletija. Zato ćemo kroz primjere upravljanja šumama ukazati kako nacionalni parkovi mogu da se samofinansiraju i kako pošumljavanje čini prostor otpornijim na požare i lokalne promjene klime.
U cilju vrednovanja prostora i primjene znanja u svom okruženju, razvićemo obrazovni program na temu životna sredina i klimatske promjene za učenike Plava i Gusinja. Tako se podstiče stvaralačko razmišljanje i učenje uviđanjem, kojim će učenik sam doći do rješenja, što u krajnjem vodi da lokalci žive od svojih resursa i svog rada.
__________________________________
„Projekat povećanja svijesti o klimatskim promjenama – Pošumljavanje NP Prokletije za veći otpor požarima i klimatskim promjenama“ (“Climate awareness project! Afforestation of NP Prokletije for a higher resistance to fires and climate changes“ – external actions of the Euroepan Union PWA/MNE/CAP2016/IPAII/GRA/01-908/20-11040/1”)