Uticaj medija i društvenih  mreža na političku percepciju

Piše: Irma  Avdić 

APSTRAKT

Živimo u vremenu gdje je tehnologija sve progresivnija, a samim tim i dostupnija. Gotovo da nema osobe koja ne koristi društvene mreže, gleda televiziju, čita novosti (online ili putem štampe). Imajući ovo u vidu, lako je zaključiti da masovni mediji „serviraju“ sve što treba  i što oni žele da saznamo, i zahvaljujući njima kreiramo određeno mišljenje o distinktnim temama, uključujući politiku.

Građani uče o politici i vladi obično kroz televiziju i novine. Međutim, u poslednje vrijeme društvene mreže postaju jedan od važnih faktora  koji u velikoj mjeri pomažu oblikovanju javnog mišljenja, stava i ponašanja mladih građana. To je jedan od razloga zbog čega političari ulažu mnogo vremena i novca u reklame, sa ciljem promovisanja svojih kampanja. Ulagajući u televizijske, radio reklame, kao i bilborde, oni takođe koriste iste kako bi ukazali na negativnosti političkih protivnika, a svoje vrline istakli.

Uvod

Problem koji se nameće u ovom radu tiče se društvenih mreža i njihovih uticaja na političku percepciju. Cilj koji ovim istraživanjem želim da postignem, jeste: Mediji i društvene mreže utiču na političku percepciju. Predpostavlja se da su političkim partijama su društvene mreže postale “oružje“ za vrbovanje mladih.Mladi čije je studijsko opredjeljenje na bazi prirodnih nauka, imaju manje interesovanje za politiku i politička dešavanja.Političke stranke čije reklame su najzastupljenije u medijima imaju najveće šanse da pobijede u izborima.

Prema pisanju dnevnih novina Politika, društvene  mreže su trenutno najlakše, najbrže i najjeftinije sredstvo komunikacije sa širom masom, pa se zato, jako često, koriste u cilju promovisanja političkih partija. Primjer koji oni navode je DPS, koji je, do sada, koristio društvene mreže tokom svakih izbora i koji će, najvjerovatnije, nastaviti da ih koristi I u predstojećim izborima.

Svrha ovog istraživačkog rada je da ispita vezu između medija, društvenih mreža i političke percepcije, sa focusom na mlade intelektualce, njihovo korišćenje socijalnih mreža i da otkrije u kojoj mjeri utiču na njihovo političko viđenje.U ovom radu korištene su sljedeće metode: Desktiptivna metoda, Metoda rada na tekstu i Servey metoda.

METODOLOŠKI OKVIR ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je sprovedeno putem online upitnika koji je bio objavljen na društvenoj mreži Facebook, sastavljen od nekoliko pitanja vezanih za korišćenje društvenih mreža, političku aktivnost, kao i na to šta najviše utiče na glasanje i kakvu ulogu ima propaganda u politici,zatim sam je proslijedila određenom broju ispitanika (80 ispitanika tačnije). Uzorak je bio slučajan. Pitanja od kojih je napravljena online anketa su bila: Pol, godine, obrazovanje, da li koristite društvene mreže, da li ste politički aktivni, da li smatrate društvene mreže kao dobar način reklamiranja određene političke partije, pa sve do šta vas je navelo da glasate određenu partiju. Pored odgovora sa da i ne, na nekim pitanjima, anketirane osobe su imale i mogućnost da sami upišu svoje odgovore na pitanja, kao i da, na skali od 1 do 5, glasaju za određene stavke.

Građani uče o politici i vladi obično kroz televiziju i novine. Međutim, u poslednje vrijeme društvene mreže postaju jedan od važnih faktora  koji u velikoj mjeri pomažu oblikovanju javnog mišljenja, stava i ponašanja mladih građana. To je jedan od razloga zbog čega političari ulažu mnogo vremena i novca u reklame, sa ciljem promovisanja svojih kampanja. Ulagajući u televizijske, radio reklame, kao i bilborde, oni takođe koriste iste kako bi ukazali na negativnosti političkih protivnika, a svoje vrline istakli.

Prema riječima menadžerke društvenih mreža, Itane Prljević, društvene mreže su postale važan kanal komunikacije. “Danas, ako nešto nijeste objavili na društvenim mrežama, kao da se nije ni desilo. Na prethodnim parlamentarnim izborima nijesmo mogli vidjeti aktivne kampanje na društvenim mrežama. Ovi izbori će biti po tome drugačiji”, objašnjava Prljević.

Grafikon 1.Dob ispitanika

Grafikon  2.  Vrsta studija ispitanika

Grafikon 3.Upotreba društvenih mreža ispitanika

Grafikon 4.Politička aktivnost ipitanika

Grafikon 5.Uticaj masovnih medija na političko viđenje ispitanika

Grafikon 6. Društvene mreže jedan od načina propagiranja

.

Grafikon 7.Glas na izborima

Grafikon 8.Upjeh političke propagande

Grafikon 9.Uticaj masovnih medija na političko vidjenje i društvene mreže kao dobar način propagiranje neke partije

Grafikon 10.Ko utiče na to kome ispitanici daju svoj glas

ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

Na osnovu rezultata ove ankete, vidimo da je većina ispitanika starosti od 18 do 24 godine, gdje je prosjek starosti 22.4 godine. Što se tiče obrazovanja, najviše ispitanika pohađa ili je pohađalo fakultete prirodnih nauka, zatim fakultet za strane jezike, pa sve do fakulteta političkih nauka.

Na pitanje o korišćenju društvenih mreža, čak 84,4 % je odgovorilo pozitivno, za razliku od pitanja da li su korisnici politički aktivni, gdje imamo rezultat sa svega 36% pozitivnih odgovora.  Na skali od 1 do 5, koliko masovni mediji utiču na političko viđenje, većina ispitanika se izjasnila za broj 3 (25 glasača)  i  broj 1 (17 glasača) , što znači da masovni mediji imaju osrednji uticaj na političko viđenje prema većini. Svega 2 glasača su dali negativni odgovor (broj 5). Na skali od 1 do 5, na pitanje” Da li smatrate da su društvene mreže dobar način propagiranja određene političke partije?” imamo većinu ispitanika koji apsolutno smatraju društvene mreže dobrim načinom propagande, tačnije 35,1 %.

Na pitanje, šta od navedenih stavki smatrate najbitnijim za uspjeh određene političke partije (regrutovanje članova, teme kojima se politička partija bavi, propaganda i drugo), većina ispitanika se složila da su to teme kojima se politička partija bavi (44%)i time negirala hipotezu 3, stavljajući propagandu na drugo mjesto.

Poslednje pitanje je glasilo kako ste odlučili kome ćete dati svoj glas na izborima, a rezultat je interesantan i donekle kontradiktoran rezultatu iz prethodnog pitanja, a to je: najbolje izreklamirane stranke, sa čak 50 % glasova.

Zaključak

U današnje vrijeme, situacija se dosta promijenila, a mediji i društvene mreže su uzeli sve veću ulogu u političkoj sferi. Sada, ukoliko želimo da damo podršku određenoj političkoj grupi ili političaru, uradićemo to na mnogo jednostavniji način- otvoriti browser, ulogovati se na Facebook ili Twitter , potražiti stranicu političara i, jednostavno, kliknuti “lajk” ili “follow”.

 Neminovno je da se dinamika političkog marketinga i odlučivanja znatno promijenila kako bi uključila sve uticajnije i brojnije – glasove sa društvenih mreža.

Bibliografija:

• Inglis, F.(1997):  Teorija medija. [online] Sites.google.com, Dostupno na: https://sites.google.com/site/izvorznanja/teorija-medija

• Johnson, M. (2014). Udemy blog. [online] Blog.udemy.com. Dostupno na: https://blog.udemy.com/mass-media-influence/  (Prevod S.L.)

• Milivojević, S.(2016):  Javnost i ideološki efekti medija. [online] Peščanik, 2016, Dostupno na: http://pescanik.net/javnost-i-ideoloski-efekti-medija/

• Honey, H.(2016):  Društvene mreže i politika. [online] Academia.edu, 2016,  Dostupno na: http://www.academia.edu/20332674/Dru%C5%A1tvene_mre%C5%BEe_i_politika

• Đikanović, M. (2012). Politika u 140 karaktera: Društvene mreže kao novi instrument političkog marketinga – Digitalizuj.Me. [online] Digitalizuj.Me. Dostupno na: http://digitalizuj.me/2012/02/politika-u-140-karaktera-drustvene-mreze-kao-novi-instrument-politickog-marketinga/