Redakcija CRNA GORA I UKRAJINA SU IMALE TEŽAK PUT DO NEZAVISNOSTI
Razgovarao: Božidar Proročić
Vaša Ekselencijo recite nam šta zapravo 24. avgust znači u životu Ukrajine i Ukrajinaca?
24. avgusta Ukrajina slaviti Dan nezavisnosti, nacionalni praznik u čast Deklaracije o nezavisnosti Ukrajine 1991. godine. 1991. godine srušio se SSSR, komunistički totalitarni sistem, a Ukrajina je dobila priliku da započne novu fazu u razvoju demokratske moderne države.
Koliko je teško bilo kroz dugo istorijsko razdoblje biti Ukrajinac u Ukrajini i zašto?
U borbi za državnost Ukrajina je platila visoku cjenu. Izgubili smo milione života, mnogo puta smo izgubili i suverenitet. Međutim, želja za slobodom je ono što nam je davalo snagu da se borimo i idemo do kraja da bismo postigli svoju glavnu cilj – stvaranje sopstvene države.
1917. godine počeli ste borbu za samostalnost od Carske Rusije tada su nastali vaš grb i zastava, a 22. januara 1918. godine proglasili ste nezavisnu državu. Nedugo zatim opet ratovi, borba sa boljševicima, gubitak teritorija koje su vjekovima bile vaše. Koliko je važno da razumijemo taj dio vaše istorije i zašto?
Najprije željim naglasiti da istorija Ukrajinske državnosti ne počinje 1917. godine, nego ima dugovječnu tradiciju državnosti, koju na žalost ponekad je bilo teško očuvati.
Sa druge strane, istorija nije samo nauka o prošlosti, ona ima sposobnost da se ponavlja ako se zanemaruju sve njene lekcije. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost 22. januara 1918. U savremenom smislu, a 24. avgusta 1991. zapravo se dogodila njena obnova. Ukrajina je već izgubila nezavisnost u borbi protiv Rusije. Danas smo ponovo prinuđeni da se borimo protiv ruskog imperijalizma, ali ovaj put ne prete samo našoj zemlji, potrebna joj je svetska dominacija, apsorpcija materijalnih i ljudskih resursa.
U perido vladavine Staljina i jedinstvenog SSSR-a od 1929 godine došlo je do ,,Kolektivizacije poljoprivrede” a u periodu 1932-1933 dolazi razdoblje u Ukrajini koje se zove ,,Gladomor” (ukr. Голодомо́р, голод – глад, морити – убити) u tom periodu po procjenama istraživača, naučnika, antropologa je od 1,5 do 10 miliona Ukrajinaca izgubilo život usled gladi.Dvadeset pet država svijeta je na različitim nivoimausvolilo deklaraciju da je to bio Genocid. Recite nam vaše viđenje tog bolnog perioda vaše istorije.
Tokom 1932-1933. godina komunističko rukovodstvo organizovalo je veštački glad, od kojeg prema različitim procenama umrlo je 4,5 miliona do 7 miliona Ukrajinaca. U to vrjeme su likvidirana seljačka gospodarstva, vršene su represije i deportacije. Konkretno, tokom 1928.-1931. u Ukrajini je likvidirano preko 352.000 seljačkih privatnih gospodarstva, a sredinom 1930-ih 285.000 porodica, ukupno milion osoba bilo je prisilno odvedeno izvan Ukrajine. Sovjetska vlada je oduzela u seljaka sve zalihe žita, hrane i imovinu, kao kaznu zbog nepoštovanja plana isporuke hljeba. Seljacima je bilo zabranjeno da napuštaju teritoriju prebivališta, da se sele u druge gradove ili zemlje što bi moglo ih spasiti od gladi. Holodomor je strašna stranica u historiji, genocid nad ukrajinskim narodom. Holodomor je imao za cilj da konačno ukine otpor Ukrajinaca i pokušaj izgradnje sopstvene nezavisne države. Međutim, on nije uspjeo da pokori ukrajinski narod i uništi našu duhovnost, obustali smo i postali jači.
Krim poluostrvo sa spornim statusom od 2014. godine predmet je spora između Ukrajine i Rusije koja ga je okupirala to područje da li postoji diplomatsko rješenje za taj problem koji opterećuje obje države?
Najprije, Krim nije sporni teritorij, nego sastavni dio Ukrajine. Skoro sve države svjeta, njih preko stotinu potvrdile ovu činjenicu u rezoluciji Generalne Skupštine Ujedinjenih Naroda u martu 2014. Od 2014. godine mi se nalazimo u fazi rata sa jednom od svjetskih velesila – Ruskom Federacijom, koja je na brutalan način privremeno okupirala Krim i vodi rat protiv Ukrajinske države na našem teritoriju – u istočnim predjelima Ukrajine.
Mi smatramo da diplomatija i mirni pregovori jesu jedini način na koji se trebaju rješavati međudržavne konflikte. Zato mi stojimo na poziciji pridržavanja dogovora dosegnutih tokom pregovora u tako imenovanom Normandskom formatu.
Ali najvažniji uslov za mirni izlazak iz sadašnje situacije jeste povučenje Rusije i ruskih oružanih snaga sa istočnih područja Ukrajine, povratak Ukrajini kontrole nad trenutno nekontroliranim djelom ukrajinsko-ruske granice (preko 400 km) uz posredovanje međunarodne zajednice, povučenje iz Krima.
Zašto uporno Ruska pravoslavna crkva negira autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve?
Religija je dio društvenog života koji je čvrsto ukorenjen u sistemu društvenih odnosa. Međutim, treba razumjeti da se religija može koristiti za sticanje političkih dividendi. Rusija negira autokefaliju Pravoslavne crkve Ukrajine, jer koristi religiju za postizanje političkih ciljeva, a davanje Tomosa Ukrajinskoj crkvi oduzelo je Moskvi jedan od najglavnijih argumenata za dalje promovisanje i održavanje imperijalističkog tako imenovanog ruskog mira.
Rat ta strašna riječ na istoku Ukrajine u regionu Doneckog bazena recite nam vaša Ekselencijo što je pozadina sukoba i zašto se tamo vode borbe?
Strane sukoba na Donbasu su Rusija kao agresor i Ukrajina kao stranka koja se brani na svojoj teritoriji. Rusija ilegalno isporučuje oružje i vojnu opremu, kao i premješta svoje vojnike i plaćenike na privremeno okupiranu teritoriju Donecke i Luganske oblasti. Nelegitimne pseudo-strukture civilnog upravljanja su tjela ruske okupacione administracije, koju je Rusija stvorila sa ciljem da prikrije svoju ulogu u zapaljivanju sukoba. Vraćanje suvereniteta Ukrajine na privremeno okupiranim teritorijama i mirno rešavanje oružanog sukoba na Donbasu jedan je od glavnih prioriteta naše zemlje. Glavna svrha ruske agresije i hibridnog rata je politička, ekonomska i socijalna destabilizacija Ukrajine, sprećavanje našem zbližavanju sa Evropskom Unijom i NATO-m.
Ukrajina je potencijalni kandidat za članstvo u EU koliko je to značajno za budućnost Ukrajine
Kada govorimo o potencijalnom članstvu, najprije mislimo na visoke standarde demokratije, ljudskih prava, vrijednosti evropske civilizacije i, kao uzrok svega spomenutog, visoki nivo dobrobiti državljana. Sigurna sam, da vi Crnogorci dobro razumijete na šta ja mislim, a istovremeno i znate iz svog iskustva kako je to ogroman i kompliciran posao
U ovom složenom i višeslojnom putovanju prema EU veoma nam je potrebna podrška naših prijatelja i partnera. Ono što je za nas važno jeste iskustvo Crne Gore, lidera u procesu pregovora o pridruživanju EU, i radujemo se daljoj plodnoj saradnji u cilju postizanja našeg zajedničkog cilja izgradnje društva zasnovanog na evropskim vrijednostima.
Prethodni presjednik Petro Porošenko potpisao je ustavni amadman kojim se obavezuje na ulazak Ukrajine u Nato alijansu, koliko bi to sa aspekta bezbjednosti prije svega ali i ekonomije imalo značaja za Ukrajinu.
U februaru Ukrajinski parlament je usvojio amandman u Ustav Ukrajine, prema kojim je na ustavnom nivou zabilježen strateški kurs Ukrajine za pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u.
Kada spominjemo uticaj članstva u NATO-u na bezbjednost i ekonomiju, odmah pada na pamet iskustvo Crne Gore kao najnovije članice Alijanse. Opšte je poznato kakav je samo u dvije godine bio pozitivan efekt na privredu, porast investicija i sl.
A i kolektivni sistem bezbjednosti, mi smatramo, je najefikasniji mehanizam zaštite od vanjskih prijetnji. Ne vjerujem da bi se Rusija ikada usudila uraditi nešto slično kao u Ukrajini ijednoj, niti najmanjoj državi-članici Alijanse.
Kada su Ukrajina i Crna Gora uspostavile diplomatske odnose?
Ukrajina i Crna Gora uspostavljaju diplomatske odnose 22. avgusta 2006. Od tada razvijamo prijateljske i sveobuhvatne odnose na svim nivojama.
Šta smatrate najvećim uspjesima saradanje između Crne Gore i Ukrajine?
Najveći naš uspjeh jeste da su Ukrajina i Crna Gora su prijateljske države. Mi se pridržavamo istih vrjednosti, imamo zajedničku viziju daljeg razvoja društva. Opet želim da zahvalim Crnoj Gori na dosljednoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Zadovoljstvo je konstatovati da partnerstvo između naših zemalja otvara put ka daljnjem produbljivanju saradnje u svim sferama.
Duži niz godina ste u dipomatiji da li vam je prijatno u Crnoj Gori?
U Crnoj Gori se osjećam vrlo ugodno. Turisti dolaze ovamo zbog jedinstvene prirode, planinskih pejzaža i nevjerovatnih plaža. Tokom svoje kadence već sam uspela da vidim i mnoge drevne gradove, manastire, upoznam vaše običaje kao i da osjetim nevjerovatnu ljubaznost i gostoprimstvo Crnogoraca. Drago mi je što radim s vama i drago mi je da su Crnogorci, a posebno Vi, zainteresirani za Ukrajinu, njenu kulturu i tradicije.
Šta je to što bi Ukrajina i Crna Gora mogle da urade na još boljem upoznavanju i saradnji i na kojim poljima?
Zapravo, između Ukrajine i Crne Gore postoji veliki neiskorišteni potencijal saradnje na svim poljima, što nam otvara razne mogućnosti. Želeli bismo da vidimo dinamičnu saradnju naših zemalja u ekonomskoj, kulturnoj i političkoj sferi, što bi trebalo da rezultira bližim kontaktima između institucija, državnih organa i kompanija u oblastima lične, kulturne i obrazovne razmjene. Naša Ambasada sa Crnogorskim kolegama aktivno radi u tom pravcu.
Koliko su Ukrajinci i Crnogorci slični u jeziku, kulturi, običajima.
Crna Gora je u svijetu poznata kao multikulturalna zemlja sa prekrasnim pejzažima. Crna Gora ima sličnu sudbinu sa Ukrajinom, jer je poput Ukrajine imala težak put da izbori svoju nezavisnost. Imamo različite jezike, različite običaje, ali dijelimo iste poglede na dalji razvoj naših zemalja. Imamo sličnu dušu i nadam se da u bliskoj budućnosti nastavićemo razvijati uspješno društvo.
Vrlo ste aktivni u sveri kulture šta je to što nam možete najaviti u narednom periodu a vezano je za kulturnu saradnju?
Ovom prilikom bih željela bih da pozovem sve da se pridruže obilježavanju Dana ukrajinske kulture koji planiramo za septembar na Cetinju u saradnji sa Nacionalnim muzejem Crne Gore. Tokom događaja posetilaci će moći da se upoznaju sa ukrajinskim narodnim nošnjama u tradicionalnom i savremenom tumačenju, nauče o raznovrsnim tradicijama, pogledaju izložbe slika ukrajinskih umetnika. Očekujemo i izdavanje prve zbirke ukrajinske poezije prevedene na crnogorski jezik. Dakle, pratite na najave, jer ova jesen u Crnoj Gori će biti bogata na događaje vezane za Ukrajinu.
I za sami kraj razgovora odaberite nam jednu pjesmu i jednog pjesnika Ukrajine koga bi trebao svaki Crnogorac da pročita.
U Ukrajini ima puno pjesnika i pisaca. Međutim, trenutno u pripremi je zbirka ukrajinske pjesnice Olene Telige na crnogorskom jeziku. Nadam se da će za svakog naći jedna od njenih pjesama koja će naći mjesto u srcu ljubitelja poezije.
__________________
Istaknuta slika: zdesna, u nacionalnoj nošnji Ukrajine Nj. E. Nataliya Fiyalka sa istaknutim umjetnicima i stvaraocima Zina Vasina i Ganna Krayvolap
