NVO Avlija iz Rožaja je u okviru projekta ”Kultura i zajednički jezik za nove mostove” sa volonterima obnovila antifašistički spomenik Radunu Đukiću na brdu Top u Rožajama. Očišćeno je oko spomenika, sagrađene dvije klupe, korpa za smeće i znak upozorenja izletnicima da smeće bacaju u korpi, odnosno da ga odnose u grad. Takođe će biti organizovana radionica za mlade o značaju antifašizma.
Prilikom radova na obnovi spomenika ispod naslaga farbe otkriveni su inicijali H. Ć., što najvjerovatnije znači da je autor spomenika poznati rožajski i sandžački slikar Hilmija Ćatović (1933-2017) koji je autor spomen biste Mustafi Pećaninu (1914-1943) ispred istoimene osnovne škole u Rožajama, kao i koautor spomenika palim borcima u NOR-u u centru Rožaja.
Osloboditi Rožaje – značilo je dobiti mogućnost za dalja dejstva prema Tutinu, Novom Pazaru i Kosmetu. Zato je štab Treće divizije naredio Devetoj brigadi da se pripremi za oslobođenje Rožaja. 28. septembra 1944. godine. Deveta brigada je dobila zadatak da sa svoja tri bataljona i samostalnim bihorskim muslimanskim partizanskim bataljonom oslobodi Rožaje:
– Četvrti bataljon će izvršiti napad preko Kacubera ka Turjaku i preko Đuranovića Luke, Bogaja i Ibarca što prije izaći na Bandžovo Brdo da spriječi izvlačenje neprijatelja u pravcu Peći.
– Treći bataljon će napadati pravcem Vrbica – Turjak – Kalače – Nurkovići. Ukoliko naiđe na neprijatelja treba da ga razbije i goni dalje.
– Drugi bataljon će po dolasku u selo Trpezi, prema dobijenim podacima o neprijatelju, odlučiti da li će napadati prema Rožajama, ili će kod Grahova zatvoriti komunikaciju Rožaje – Tutin.
– Muslimanski bihorski partizanski bataljon, sa izviđačkim vodom, treba da posluži kao poznavalac terena i kao podrška bataljonima u napadu.
U napadu brigada mora da obrati posebnu pažnju na sljedeće:
– Kod muslimanskog stanovništva Rožaja vlada strah. Plaše se da će biti popaljeni i opljačkani. Plaše se osvete. Radi toga može doći do bježanja iz varoši i sela. To spriječiti iznenađenjem, tajnošću pokreta i brzinom napada.
– Nikome ne dozvoliti da zalazi u muslimanske kuće ni pod kakvim izgovorom – vršenje pretresa, konfiskacije, rekvizicije, i td. Vojnici i starješine moraju pokazati da su borci za slobodu i pokazati prijateljstvo prema muslimanskom stanovništvu. Prekršioce i njihove starješine uzimati na najstrožu odgovornost.
U pet sati ujutru oslobodioci su stigli u selo Grahovo i zauzeli položaje na Šušteri i Ganića kršu, a sa jednom četom zauzeli most na Zeleni gdje su zarobili četiri stražara. U šest i trideset primijećeno je da neprijatelj pokušava da organizuje odbranu. Partizani su otvorili vatru dok se neprijatelj povlačio iz varoši pucajući tek sa Žabljaka, dok su kraći otpor dali sa Bandžovog Brda. Partizanske jedinice su iz Seošnice otvorile žestoku topovsku i mitraljesku vatru. Poslije dva sata dvoboja, neprijatelj se povlačio prema Peći. Muslimanski bihorski bataljon je pošao u gonjenje neprijatelja sve do žandarmerijske stanice na Kuli gdje je preduzeo izviđanja i kontrolu terena Ibarac-Dacići.
Prilikom oslobođenja Rožaja na brdu Top je poginuo komesar Radun Đukić. Jedinice Devete brigade su 30. septembra 1944. godine u osam časova oslobodile i kontrolisale Rožaje.
Za prvog komandanta mjesta je određen Abaz Fetahović, vrlo pošten i ničim neoprljan građanin. Za komesara komande mjesta je postavljen Smajo Hadžialijagić. Za predsjednika Narodno-oslobodilačkog odbora je određen Hakija Feleć. Za članove odbora izabrani su: Mustafa Ćatović, Omer Ganić, Selmo Kardović i Ziko Kurtagić.
