Skip to content
September 27, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Zdravlje
  • Primarijus dr Izet Bralić: Šta medicina kaže o postu
  • Zdravlje

Primarijus dr Izet Bralić: Šta medicina kaže o postu

Redakcija April 27, 2020

ŠTA MEDICINA KAŽE O POSTU

Dosta mojih pacijenata mi je ovih dana postavilo isto pitanje: doktore smijem li ja kao trudnica da postim? To me je navelo da sa vama podijelim svoje viđenje i iskustvo vezano za post. Da bih dao kompletan odgovor na ovo pitanje u današnjem tekstu ću napraviti kratak uvod uopšteno o postu, a u nastavku ću govoriti o učinku posta na zdravlje

 

Piše: Primarijus dr Izet Bralić

Post u islamu (arapski saum) u prevodu znači odricanje. Potpuno odricanje od hrane, pića, pušenja, polnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali i lošeg mišljenja, govora i ponašanja od zore do zalaska sunca,u ime Allaha (Boga). Post u toku devetog mjeseca islamskog (lunarnog) kalendara, Ramazana, koji traje trideset ili dvadesetdevet dana, je obavezan za sve fizički i psihički zdrave i punoljetne muslimane i muslimanke (u islamu se pod punoljetstvom podrazumijeva pubertet). Postoje dva obroka u Ramazanu, sufur (lakši obrok prije početka posta) i iftar (obilniji obrok nakon završetka posta). Post se započinje i prekida prigodnim dovama (molitva) najčešće uz vodu i hurmu, slijedeći praksu (sunnet) Poslanika Muhameda.

 

Post u hrišćanstvu je voljno uzdržavanje od hrane i pića. Uglavnom traje određeni vremenski period, a može biti potpun ili djelimičan. Potpun predstavlja potpuno uzdržavanje od jela, a djelimičan predstavlja uzdržavanje samo od neke vrste hrane. U pravoslavlju post je danonoćan tokom perioda posta, a kod muslimana se upražnjava u određeno doba dana. Post kod pravoslavnih hrišćana predstavlja takođe uzdržavanje od svakog oblika grešnih djela, misli i želja. Isus Hrist je utemeljitelj posta jer je on sebe okrijepio dugotrajnim potpunim postom uoči stupanja u podvig iskupljenja ljudskog roda.

Prema vjerskom učenju smisao posta je u ljudskoj bogobojaznosti. Ja se tom temom neću baviti, ostavit ću da to rade bolji poznavaoci. U ovom i narednim tekstovima baviću se isključivo korisnim medicinskim učincima posta na naše tijelo. Osim posta koji se upražnjava kao vjerska obaveza postoji i medicinski post koji se upražnjava radi detoksikacije organizma zbog raznih bolesti. Danas se post nerijedko koristi i kao dijeta, ali je on lišen, duhovne komponente te je dijeta vjerski daleko od posta.

Ciceron, najveći govornik je davno izjavio da je više ljudi poginulo od proždrljivosti nego od mača. U novijem vremenu sve je više javne diskusije, okruglih stolova i naučnih radova na ovu temu. Dr Alan Cott u svojoj  knjizi „Post kao način života“ ističe da post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog i centralnog nervnog sistema, a francuski biolog, dobitnik nobelove nagrade dr Alexis Carrel kaže: „Tokom posta u tijelu se dešavaju složeni pozitivni procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispira sve organe u organizmu i mijenja ih“. Takođe amerikanac dr Herbert M. Sherlton kaže: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: čir na želucu, astma, proširene vene, kolitis, bronhitis, kamena u mokraćnim putevima i žuči itd.“

Dugo se post nepravedno držao za strogo religijsku stvar, dok savremeni čovjek postom može najbrže očuvati ili povratiti zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. Danas brzo i stresno živimo i neredovno se hranimo i to hranom bogatom raznim otrovima, pesticidima, bojama, aditivima, konzervansima, steroidima… Najbrže čišćenje od tih otrova iz hrane postiže se suzdržavanjem od hrane. Hronični umor, glavobolja, nadutost, loše varenje, razdražljivost, su znaci da je naše tijelo puno toksina i da traži predah. Najjeftinije i najefikasnije prirodno rješenje je post.

Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za varenje, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i podmladiti. Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.

Gubitak apetita u toku bolesti je signal koji nam tijelo šalje da mu je potrebna detoksikacija i čišćenje od nagomilanog otpada. I medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju organi za varenje treba da ograniči unos hrane. Post je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu između sagorijevanja hrane i dotoka kiseonika, baš kao i kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. U tom smislu postoji i narodna izreka: “Ako jedeš dok si bolestan, hraniš svoju bolest“.

Koji su efekti posta?

Medicinski, post ima dva efekta: tjelesni i mentalni ili psihički. Danas ću govoriti o tjelesnom uticaju posta. Metabolički sindrom je pratilac savremenog čovjeka, a posljedica je pogrešnog stila života, posebno ishrane koja uključuje povećanu koncentraciju masnoće i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost. Ova četiri faktora djeluju udruženo protiv zdravlja.

Medicinski je dokazano da ishrana ima presudan uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, i na našu kilažu. Unos hrane u organizam mora obezbijediti metaboličke potrebe tijela. Gojaznost nastaje prekomjernim unosom hrane u odnosu na njenu potrošnju.

Kako i kada počinje dejstvo posta?

Post počinje svoje djelovanje 8-10 sati nakon jela. Na početku gladovanja tijelo prvo troši zalihe glikogena – ugljenog hidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane u toku posta tijelo počinje trošiti rezerve iz tkiva. Organizam to čini inteligentno, tako da prvo troši nepotrebne masne naslage. Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne masne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, boje, konzervansi itd).

Post snižava krvni pritisak

Povišen krvni pritisak je opasnost za nastanak arterioskleroze krvih sudova i kardiovaskularnih oboljenja, ali i slabljenja srčanog mišića. Osnova za visok pritisak je povećan unos soli i masti, što povećava pritisak unutar krvnih sudova. Dijeta je pored lijekova osnova u liječenju visokog krvnog prtiska, a kazali smo da je post svojevrsna dijeta.

Post snižava nivo šećera u krvi

Dijabetes, je bolest izazvana nedostatkom insulina ili njegovim slabim dejstvom. Dijabetes dovodi do oštećenja unutrašnjeg sloja krvnih sudova, a to predstavlja prvi korak u nastanku arterioskleroze krvnih sudova. Nizak nivo ugljenih hidrata, izazvan postom, u krvi  smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se u stvari prevenira nastanak dijabetesa.

Masnoće i arterioskleroza

Arterioskleroza predstavlja nakupljanje masnih naslaga na unutrašnjem zidu arterija. Osnova za njen nastanak su povišene masnoće u krvi, uz ostale navedene riziko faktore. Arterioskleroza napredujući dovodi do začepljenje arterija a to je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i  moždanog. Post upravo smanjuje nivo masnoće u krvi, holesterola i triglicerida i direktno sprečava infarkt, koronarne arterijske bolesti, cerebrovasularne bolesi, moždani udar, periferne arterijske blesti poput gangrene. Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo kardiovaskularne bolesti. Veoma interesantno, ali i  istinito: Ljudi se najviše boje raka, a ustvari najviše umiru od kardiovaskularnih bolesti.

Post povećava lučenje endorfina

Nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina u krvi, ili  hormona sreće. Endorfin stvara naš mozak a djeluje slično opijumu. Poznato je da se povećano izlučuje u ženskom tijelu za vrijeme i nakon porođaja. Endorfini pored umanjenja bola, stvaraju osjećaj zadovoljstva, smirenosti i  samopouzdanja.

Jačanje imuniteta

Neka istraživanja ukazuju da za vrijeme posta opada nivo leukocita, da bi se nakon posta njihov broj povećao, konačni rezultat je ustvari zamjena starih leukocita za nove koji su efikasniji. Imuni sistem ima zadatak da se bori protiv raznih materija i klica stranih našem organizmu, koji velikim dijelom unosimo putem hrane. Zbog toga za vrijeme posta naš imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije djeluje u otklanjanju displazija i prekanceroza.

Povećano lučenje kortikostroida i interferona

U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, koji imaju snažno protivupalno dejstvo. Takođe je dokazano povećano lučenje interferona, posebne materije koja je značajna u borbi protiv virusnih infekcija.

Podsticaj organizma na  samoizlječenje

Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Postoje ozbiljne naučni dokazi da se  aktivacijom matičnih ćelija našeg organizma putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka. Ono što vam mogu poručiti nakon više od tri decenije praktičnog medicinskog rada, post je operacija bez noža.

.

Autor je primarijus ginekologije i akušerstva
Tags: istaknuto zdravlje

Continue Reading

Previous: Zehra Isić: Sarajka djedova
Next: Konkurs: ”Pesma koja je ujedinila svet”

Related Stories

PRAVO NA ZDRAVO: UGROŽENE RIJEKE
  • Zdravlje

PRAVO NA ZDRAVO: UGROŽENE RIJEKE

August 17, 2024
PRAVO NA ZDRAVO: UGROŽENE ŠUME
  • Zdravlje

PRAVO NA ZDRAVO: UGROŽENE ŠUME

July 17, 2024
PRAVO NA ZDRAVO: UZURPACIJA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
  • Zdravlje

PRAVO NA ZDRAVO: UZURPACIJA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

June 30, 2024

Recent Posts

  • Mika Antić: Mi smo se suviše sretali
  • Aleksa Šantić: Ne vjeruj
  • Pero Zibac: Kad dođe čas
  • U Rožajama tragom Zaima Azemovića
  • Hana Kazazović: Je li naša ljubaznost opasna po život?

Archives

  • September 2025
  • August 2025
  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Mika Antić: Mi smo se suviše sretali
  • Poezija

Mika Antić: Mi smo se suviše sretali

September 13, 2025
Aleksa Šantić: Ne vjeruj
  • Poezija

Aleksa Šantić: Ne vjeruj

September 13, 2025
Pero Zibac: Kad dođe čas
  • Poezija

Pero Zibac: Kad dođe čas

September 13, 2025
U Rožajama tragom Zaima Azemovića
  • Istaknuto
  • Magazin

U Rožajama tragom Zaima Azemovića

September 3, 2025

Nedavne objave

  • Mika Antić: Mi smo se suviše sretali
  • Aleksa Šantić: Ne vjeruj
  • Pero Zibac: Kad dođe čas
  • U Rožajama tragom Zaima Azemovića
  • Hana Kazazović: Je li naša ljubaznost opasna po život?
  • Emir Pašić: ”KAZIVART” I ”ŽUBOR BIHORA” SRDAČNO POZDRAVLJENI U ROŽAJAMA
  • Said Šteta: Otac je volio kišu
  • Audio poezija Bošnjaka 40
  • Audio poezija Bošnjaka 39

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.