Redakcija PUBLIKOVANE DVIJE KNJIGE SA 14 KOMPAKT DISKOVA, NOTNIM ZAPISIMA I TEKSTOVIMA STARIH TRADICIONALNIH PJESAMA PLAVA I GUSINJA AUTORA MR HALILA MARKIŠIĆA
Neumorni pregalac i sakupljač narodnog blaga, mr Halil R. Markišić, svom bogatom autorskom opusu dodao je i dvije knjige koje predstavljaju pravu riznicu muzičkoga blaga tradicinalne muzike Plava i Gusinja gdje je uspio da sakupi impozantnu audio arhivu sa 220 audio zapisa i 130 izvođača, te da sve to sortira na ukupno 14 kompakt diskova (u dvije knjige), podijelivši ih u posebne cjeline gdje svaka pjesma osim audio forme ima i svoj notni zapis kao i tekst pjesme.
Piše: M. Luboder
Ovakvim multmedijalnim izdanjem, ne može se pohvaliti baš svako, jer je u njemu sačuvana cijela jedna historija i usmena lirika prenošena sa koljena na koljeno do današnjih dana, a Markišić je uspio da je objedini u dvije zasebne publikacije koje otvaraju nove mogućnosti za istraživanje i stvaranje novih muzičkih djela koja imaju osnovu u tradicionalnim muzičkom nasleđu Plavljanja i Gusinjana.
Poslušajte pjesmu ”Hoj, planino planinice moja” koju pjevaju Aiša i Meho Feratović
Iz recenzije novinara i publiciste Salka Lubodera:
„ZEMLJA KOJA NEMA PJESME UMIRE“ – Adonis (Ali Ahmaed Seid Asbar)
”Halil Markišić je ovom knjigom na izvjestan način upotpunio ono što je veliko djelo Huseina Bašića, najboljeg poznavaoca i sakupljača usmene lirske i epske književnosti Bošnjaka Crne Gore i Sandžaka. Markišićev pristup je originalan i izbor pjesama samosvojan, budući da su u njegovoj zbirci pjesme koje do sada nisu publikovane. Zapravo, uz književno-poetsku vrijednost ovih pjesama u prilici smo da se na ovakav način, iz prve ruke, uvjerimo i u njihove muzičke, melodijske i vokalne odlike. Osnovna karakteristika pjesama zastupljenih u knjizi „Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka iz Plava“ navodi na zapažanje da je riječ o pjesničkom štivu izuzetne umjetničke, estetske i kulturne vrijednosti. Pjesme su „satkane“ od najsuptilnijih niti djevojačkih i momačkih čežnjom ispunjenih duša, punih ljubavnog zova i mladalačkog zanosa. Ujedno ova knjiga predstavlja i živu pjesmaricu za praktičare, muzičare, pjevače, i ljubitelje narodne lirske pjesme, koja im, naprosto, „neće dozvoliti“ da stare, lijepe i vrijedne plavsko-gusinjske pjesme odu u zaborav. Isto tako, ova publikacija predstavljaće i posebnu vrstu odsjaja na multikulturalnom ogledalu Crne Gore.”
”ZLATU ĆE SE KUJUNDŽIJA NAĆI”
U predgovoru knjige „Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka u Plavu i Gusinju“ autor mr Halil R. Markišić kaže:
”Kao skroman pokušaj da se očuva ono što je ostalo od muzičkog nasljeđa Bošnjaka iz plavssko-gusinjskog regiona i doprinese njegovorm boljem poznavanju i valorizacji, priredio sam 2017. godine knjigu „Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka iz Plava na šest kompakt diskova“, koja sadrži 75 lirskih narodnih pjesama i pjevanje tih pjesama na šest kompakt diskova. Pjevanje nekoliko najpopularnijih pjesama, zastupljeno sa više audio snimaka. To je bio samo dio građe o muzičkom nasljeđu Bošnjaka koju sam sabrao tokom višegodišnjeg proučavanja prirodne i kulturne baštine plavsko-gusinjske oblasti. Prošla je godina dana od objavljivanja pomenute knjige, a da ona nije pobudila nikakvu pažnju etnomuzikologa i drugih stvaralaca u oblasti muzičke umjetnosti, kao da uopšte nisu zainteresovani za ovaj dio muzičkog nasljeđa Crne Gore. I pored toga, a rukovodeći se narodnom mudrošću da će se zlatu kujundžija naći, odlučio sam da i najvredniji preostali dio građe o muzičkom nasljeđu Bošnjka iz plavsko-gusinsjkog regiona objavim. To ne bi bilo moguće, bar ne u ovom obimu bez podrške Ministarstva kulture Crne Gore.
Najveći broj audio snimaka je sa starih magnetofonskih traka, na kojima je snimanje vršeno na posjetcima, veseljima i drugim skupovima. Zbog toga se na nekim od njih po malo čuje žagor slušalaca i druge zvučne smetnje. Zbog dugog stajanja i nepravilnog čuvanja mnoge magnetofonske trake koje su snimane prije više decenija, nisu se mogle iskoristiti te su tako zauvjek izgubljene neke stare melodoje u izvođenju čuvenih pjevača iz Plava i Gusinja.
Na osam kompakt diskova nalazi se 140 melodija u izvođenju 70 pjevača iz Plava.
Narodne melodoje Bošnjaka iz Plava i Gusinja prvi je zabilježio Miodrag Vasiljević. On je 1954. godine u Gusinju snimio 56 melodoja. Ti dragocjeni zapisi objavljnei su u njegovoj knjizi „Narodne melodoje Crne Gore“ koja je štampana 1956. godine, u potpunosti su preuzeti u ovoj knjizi.” – kaže između ostaloga autor mr Halil R. Markišić.
U svakom slučaju, ova dragocjena muzička-arhivska građa, kako vrjeme prolazi sve više dobija na svojoj vrijednosti a samim tim, budi interesovanje, kako institucija i muzičkih stvaralaca, tako i pojedinaca koji žele da u svojim bibliotekama imaju ovako vrijedne multimedijalne zbirke.
Halil Markišić je roden 1. 1. 1948. godine u Vojnom Selu, opština Plav, Crna Gora, od oca Rama i majke Mejreme, rođene Musić. Osnovnu školu završio je u Plavu 1962, Srednju poljoprivrednu školu voćarsko-vinogradarskog smjera u Peći 1966. te biologiju na Prirodno-matemtičkom fakultetu u Prištini 1970. godine.
Od 1970. do penzionisanja 2013. godine radio je kao profesor biologije u Gimnaziji, ”30. septembar” u Rožajama. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1979. godine jednogodišnju specijalizaciju fakultetu za savremenu nastavu biologije.
Na prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu odbranio je magistarski rad 1987. godine. Zvanje viši pedagoški savjetnik dobio je 1995. godine. Od 1997. do 2003. godine bio je član Prosvjetnog savjeta Crne Gore. Za izuzetan doprinos u vaspitno-obrazovnom radu 1982.godine, dobio je najveće opštinsko priznajnje – nagradu „30. septembar“ u Rožajama a državnu Nagradu ,,Oktoih” 2004. godine. Urednik je časopisa „Avlija“
Objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova i 14 knjiga iz oblasti biloških nauka i kulturne baštine.
____________________________
Istaknuta slika: Gusle Šarkinović Šemsa. Foto: Halil Markišić
