Redakcija 
„Šapat zasjenjenog uma“ – književni prvijenac Sanela Biberovića
Biberović se već sa svojim prvim djelom, svrstao u univerzalne literarne stvaraoce i bez sumnje da će „Šapat zasjnjenog uma“,doživjeti i prevode na stranim jezicima što će biti razlog više za njegovim tragnjima novim književnim ostvarenjima.
Na književnoj sceni Crne Gore, koja sve više otvara prostor za mlade autore, pojavilo se novo ime koje već svojim prvim djelom izaziva pažnju – Sanel Biberović iz Rožaja. Njegova knjiga priča, „Šapat zasjenjenog uma“ u izdannju „almanaha“, predstavlja hrabar i introspektivan iskorak u svijet savremene proze, donoseći djelo satkanu od ličnih preispitivanja, unutrašnjih borbi i refleksija u savremenom stilu. Iako na samom početku književnog puta, Biberović pokazuje zrelost u izrazu i sposobnost da na autentičan način, svoj unutrašnji svijet, pretoči u „književnost“. Poslije prvog čitanja Biberovićevog prvijenca, ozbiljan čitalac jasno može procijeniti da je Biberović „svjetski a naš“, da je stasavao na raznim meridijanma Balkana i svijeta, odasvud upijajući najkompleksnije životne filozfije, pakujući ih u tematske okvire svoga djela i već je jasno da će njegov potencijal imati uticaj na savremenu crnogorsku književnost ukoliko bude medijski zastupljen na pravi način.
Sanel Biberović je rođen 08. 01.1994. godine u Rožajama, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Godine 2018. diplomirao je na Kodžaeli Univerzitetu u Izmitu – Turska, smjer za engleski jezik i književnost.
Svoj akademski put nastavio je na Istanbul Aydin Univerzitetu u Istanbulu, gdje je 2023. godine magistrirao visokom ocjenom. Njegova master teza, pod nazivom „Edukacija i dehumanizacija u romanima Teška vremena i Velika očekivanja od Čarlsa Dikensa, istražuje destrukciju i alijenaciju ljudskog uma i duha od strane konstruisanog obrazovnog sistema u sluzbi vladajućeg narativa i hegemonije.
Profesionalno iskustvo sticao je kao profesor engleskog jezika i književnosti u prestižnoj Bilfen školi u Istanbulu. Pored toga, Sanel je vlasnik brojnih sertifikata i priznanja sa univerziteta kao što su Kodžaeli, Pamukkale i Majnhajm Univerzitet, što potvrđuje njegovu posvećenost kontinuiranom profesionalnom razvoju.
Pored pisanja kratkih priča, Sanel se bavi crtanjem, sviranjem i analizama književnih djela od kojih su neke objavljene na IJSR (International Journal of Science and Research) kao i na YOK AKADEMIK, turskom web sajtu za akademska istraživanja.
Sanel se ostvario i kao glumac u minornim ulogama u nekoliko turskih serija od kojih se izdvaja serija Siginak (Sklonište). Govori engleski, turski i njemački jezik.
U svojoj zbirci „Šapati zasjenjenog uma“, sastavljenoj od četrnaest zasebnih priča, mladi Sanel Biberović ne pristupa književnosti površno niti suhoparnim i folklorističkim narativom niti željom da „podilaz“čitaocu. Naprotiv, svaku priču oblikuje promišljeno, pažljivo karakterizirajući likove koji nisu samo protagonisti radnje, već i nosioci ideja, sumnji, unutrašnjih dilema i univerzalnih pitanja. Njegovi junaci egzistiraju u svijetu koji se ne može svesti na geografski prostor, već u prostoru uma – često uzdrmanog, sjenovitog, ali duboko filozofskog i spiritualnog.
Radnje su često simbolički nabijene, prepune metafora i suptilnih slojeva značenja, što čini da čitalac bude pozvan ne samo da prati narativ, već da se aktivno upusti u tumačenje i unutrašnje suočavanje s temama koje autor otvara – sloboda, traženje, usamljenost, prolaznost i potraga za smislom. Filozofski kontekst nije dodatak, već temelj na kojem Biberović gradi književni svijet pa „Šapat zasjenjenog uma“, čini njegovo djelo ne samo literarnim, već i duboko misaonim iskustvom.
Zanimljivo je da Biberović već u prvoj priči evocira lik i djelo neprikosnovenog Petera Paula Rubensa, ne kao puke reference na umjetnost, već kao inspiracijski nukleus iz kojeg se razvija cjelokupna simbolička i emocionalna struktura knjige. Rubensov stvaralački opus sa naglašenim barokonim stilom, svojevrsni je impuls — vizuelni odjek unutrašnjih stanja koja Biberović istražuje. Kada završite čitanje knjige, koja se čita u dahu, biva sasvim jasno, da pojavljivanje Rubensa nije slučajno, ono je temeljna slika iz koje se granaju ostale priče, koje, iako samostalne, u psihološkom smislu čine koherentnu cjelinu sa velikim dojelim spirualnog i mističnog.
U tom spletu narativa, Biberović se diskretno ali sigurno distancira od skribomanskog trenda današnjice — od površne i brzopotezne literature koja upravo zbog svoje plitkosti, često ostaje nezapažena. Umjesto toga, on gradi vlastiti prostor originalnosti, pokazujući da njegovo stvaranje nije rezultat potrebe za pisanjem, već autentične potrebe za izražavanjem onoga što ne umije izgovoriti.
Biberović se već sa svojim prvim djelom, svrstao u univerzalne literarne stvaraoce i bez sumnje da će Šapat zasjnjenog uma, doživjeti i prevode na stranim jezicima što će biti razlog više za njegova nova traganja i nova književna ostvarenja.
Mirza Luboder, publicista-novinar
