”40 odabranih hutbi iz džamije Selimije” Muidina Milaimija

U izdanju Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori objavljena je knjiga imama Muidina ef. Milaimija ”40 odabranih hutbi iz džamije Selimije” na bosanskom i albanskom jeziku. Ova knjiga je nastala u periodu od 2014. do 2017. godine, tako što su izdvojene hutbe koje su najbolje primljene od posjetilaca fejsbuk stranice Islamski kulturni centar Bar i njihovom YouTube kanalu. Na taj način je imam Muidin ef. Milaimi krunisao minuli 20-to godišnji imamsko-hatibski rad u Baru u Crnoj Gori

”Mujdin efendija se obraća hutbom koja je, kroz svoje poruke, za islamske vjernike – okvir u kome se nalazi sadržaj i smisao njihovog razumijevanja svijeta i društvenih procesa, u tih sedam dana, koliko protiče od jedne do druge džumme. Umješnost kojom se objašnjava složeni sistem teološkog učenja i šerijatskih propisa koji izviru iz njega, značijednostavnost u tumačenju i slikovitost u prenošenju prema slušaocu, odnosno čitaocu.”

Prof. Suljo Mustafić

Knjiga Muidina ef. Milaimija ”40 odabranih hutbi iz džamije Selimije” na bosanskom jeziku se može nabaviti u svim medžlisima Islamske zajednice u Crnoj Gori kao i u izdavačkoj kući ”El-Kelimeh” u Novom Pazaru, dok se knjiga na albanskom jeziku može nabaviti u medžlisima Islamske zajednice Ulcinj i Bar kao i porudžbom na broj telefona 069066404.

”Sve hutbe u ovoj knjizi tretiraju aktuelne teme. Muidin ef. kroz ove govore stalno i iznova podsjeća na one univerzalne vrijednosti koje islam promoviše.”

mr Senad Alibašić

Povodom objavljivanja svoje knjige Muidin ef. Milaimi je izjavio: ”Mi, imami i hatibi, vršimo dužnost koju je i Poslanik, a.s., sa radošću obavljao, a to je predvođenje džemata i tumačenje vjere i Allahovih riječi. Mi u svojim hutbama najviše koristimo Časni Kur’an i hadise Muhammeda, s.a.v.s., jer će se te riječi, kao što smo spoznali, prenositi do Sudnjeg dana. Imamsku dužnost, u džematu Stari Bar, sam započeo 1997. god., a 2014. sam započeo zapisivanje hutbi. Već od 2014. su bile dostupne i na internetu.”

Muidin ef. Milaimi je rođen 1971. godine u selu Brodosavce kod Prizrena gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u ”Alauddin” medresi u Prištini 1990. godine. Iste godine na Univerzitetu ”Al-Azhar” u Kairu, upisao je smjer ”Šeri’atu-l-islamijjeh vel-Kanun”. Nakon dvije godine na ovom smjeru, zbog okolnosti rata u bivšoj Jugoslaviji bio je prinuđen da napusti Univerzitet i prekine daljnje školovanje. Godine 1992/3 upisao je Fakultet islamskih nauka u Prištini, na kojem je 1997. diplomirao i dobio zvanje profesora islamskih nauka. Od 1997 godine obavlja imamsku dužnost u Baru, a od 2001. godine postavljen je za Glavnog imama u Islamskoj zajednici Bar. Od Januara 2008.godine upisao je postdiplomske studije na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Zbog svog svesrdnog rada u Islamskoj zajednici Bar, 17. marta 2008. godine izabran je za predsjednika Sabora Islamske zajednice Crne Gore i tu funkciju će obavljati i u drugom mandatu u narednih četri godina. Predavač je na Medresi ”Mehmed Fatih” u Podgorici.
U maju 2013. godine svečano mu je uručena diploma magistra islamske teologije, nakon što je odbranio magistarski rad na temu: „Teorijski temelji ljudskih prava u islamu“.

”Kada čovjek doživi “mudro” životno doba, on se počne osvrtati i obraćati pažnju na detalje kojima je tokom svog života posvećivao dosta brige i ljubavi. Jedan od takvih detalja kod kolege Muhidina ef. jesu njegove hutbe, kojima on već dugi niz godina posvećuje veliku pažnju i u koje ulaže istinski umni i duhovni napor da ostvare željeni efekat u vrijednoj barskoj zajednici.”

Hfz. Muriz ef. Mešić

Od 2014. godine je od strane reisa IZ-e u CG Rifata ef. Fejzića postavljen je kao glavni imam džamije ”SELIMIJA” i rukovodioc-menadžer Islamskog kulturnog centra u Baru.
Autor je nekoliko članaka u časopisu ”Islamska misao” na albanskom jeziku u Prištini, listu ”Elif” na bosanskom i albanskom jeziku u Podgorici. Takođe je i autor publikacije koja se bavi istorijatom džamija i barskih imama i alima.
Pored albanskog, tečno govori bosanski i arapski jezik, a služi se engleskim i turskim jezikom.
Oženjen je i otac četvoro djece.

Pored još trojice recenzenata knjige ”40 odabranih hutbi iz džamije Selimije” hafiza Muriza ef. Mešića, mr Senada Alibašića i Sulja Mustafića, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić  je zapisao u svojoj recenziji:

“A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: – Ja sam doista musliman”! (Fussilet, 33)
Ovaj ajet je vodilja i svjetlonoša svakog pregaoca koji radi za islam, u njega poziva djelom i riječju, stavom i moralom, ljudskom pažnjom i čovječnošću. Vazovi, savjeti i upute koje se vjernicima saopštavaju su kulturno nasljeđe jedne zajednice. Nekada vazovi učine popularnim mjesto na kojem se izriču, pa džamija bude poznata po svom hatibu, a nekada hatib bude prepoznat po džamiji u kojoj imami. Koegzistentat odnos hutbi u Selimiji džamiji u Baru i napora njihovog autora u izgradnji ovog islamskog centra je prirodan sklad, jer je Muidin ef. Milaimi prije vazova govorio djelom, trudom i zalaganjem da Selimija postane najveći islamski centar u Crnoj Gori, i jedan od najljepših
u ovom dijelu Evrope.

Va’zu-nasihat, savjeti i upute ne predstavljaju dio kulturnog vjerskog nasljeđa muslimanske tradicije. Radi se prvenstveno o vjerskoj dužnosti. Dužnost savjetovanja i pružanja upute, kreće sa individualnog nivoa, dakle pojedinac kada je u prilici daje savjet tajno. Međutim, postoji va’z (ono iz čega se može izvući pouka) koji je društvena imanska odgovornost. U našim prilikama, imami, hatibi, vaizi su oni na čijim plećima počiva ta odgovornost. U okviru svojih redovnih poslova, imam ključnu poziciju posvećuje upućivanju na pravi put, kroz hutbe i vazove. Hutbe u islamskoj tradiciji imaju atribut lijepe riječi (el-kelimu et-ttajjibu). One ne smiju biti vrijeđanje protkano govorom mržnje i uvredama drugog i drugačijeg. Hutba, kao najupečatljiviji oblik pružanja savjeta širokim vjerničkim masama, jako je odgovorna misija i sveta dužnost. Činjenica je da imam najbolje poznaje svoj džemat. Zato sam uvjeren da u izboru tematike o kojoj govore hutbe Muidin ef. Milaimija nema omaške, jer tematiku nameću prilike, dešavanja, najvažniji momenti kroz koje vjernici i njihova zajednica prolaze.

Zato respektujem i dodatni napor da se hutbe koje se kazuju usmenim putem, sabiranjem u zbirku i štampanjem sačuvaju od zaborava. One će u budućnosti, Allahovom voljom biti trag budućim generacijama i o dešavanjima izazovima i prilikama kroz koje su muslimani Bara prolazili. To svakako dodaje vrijednost ovom djelu, uz neizostavnu praktičnost kojom će kolege imami biti u prilici da se u pripremi svojih hutbi kroz ovakvu literature konsultuju o konceptu svojih minberskih izlaganja.

Muidin ef. Milaimi, svojim angažmanom do sada je potvrdio osobine velikog pregaoca za napredak islama i muslimana, najprije u Medžlisu Islamske zajednice Bar, a i u širem smislu, kroz rad u drugim tijelima Islamske zajednice u Crnoj Gori. U radu na podizanju do sada najvećeg džamijskog kompleksa Islamske zajednice u Crnoj Gori, Muidin ef., se nije bojao izazova, prepreka i poteškoća. Brojni su bili momenti njegovog punog uvjerenja da će grandiozan islamski centar ukrasiti krajolik Bara, kada su rijetki vjerovali da se takvo nešto može ostvariti.

Izreka „Ne govori uvijek sve što znaš, ali uvijek znaj ono što govoriš“, obavezuje svakog hatiba da se temeljito posveti pripremi svoje hutbe. To što su hutbe Muidin ef. Milaimija napisane, zatim sabrane u ovu zbirku i štampane, govori o temeljitosti pripreme. Trud donosi uspjeh, ali ga prepreke iskušavaju. Ovo djelo je još jedan dokaz da je uspjeh bio vrijedan truda, uprkos svim prethodnim preprekama. Ovom prilikom, uz čestitke cijenjenom kolegi, autoru Muidinu ef. Milaimiju, upućujem dovu Allahu dž.š., da mu svaki trenutak uloženog truda upiše u dobra djela, uz nagradu na ovom i budućem svijetu!