15. januara 1932. godine u Bitunji kod Stoca rođen je Alija Isaković jedan od najistaknutijih bošnjačkih književnika i intelektualaca iz vremena posljednjih decenija dvadesetog vijeka.
Školovao se u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet u Sarajevu.
Pisao je pripovijetke, romane, drame, putopise, eseje, studije, filmske i TV scenarije. Priredio niz antologija, zbornika radova, bibliografija.
Djela: Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963; Semafor, pripovijetke, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966; Prednost imaju koji ulaze, Svjetlost, Sarajevo,1971; Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883-1971, Život, XXI/1972,4,437-467; 5-6, 571-605; – BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972, str. 453-518; Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970), Hodoljublje, Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 516-538; Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974., Hasanaginica 1774-1974., Svjetlost, Sarajevo, 1975; Taj čovjek, pripovjetke, Prva književna komuna, Mostar, 1975; Krajnosti, drame, (To, Generalijum, Kraljevski sudbesi stol), Drame, Svjetlost, Sarajevo, 1981; Hasanaginica, drama, Sarajevo, 1982; Jednom, putopisi, Prva književna komuna, Mostar, 1987; Sunce o desno rame, roman, pripovjetke, Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985 (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 35.); Pobuna materije, roman, Svjetlost. Sarajevo, 1985; Neminovnosti. Baština. Kritika. Univerzal, Tuzla, 1987; Lijeve priče, Svjetlost, Sarajevo, 1990, – Priređena djela; Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme, Zora, Zagreb, 1967; Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972; Hodoljublje, Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa ( 1842-1970), Svjetlost, Sarajevo, 1973; Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1974; Hasanaginica, 1774-1974, prepjevi, varijante, studije, bibliografija, Svjetlost, Sarajevo, 1975; Hasanaginica (Hasanagaino) 1774-1974., Esperanto ligo Bosnio Hercegovino, Sarajevo, 1975; Osman – Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela, Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1980; Nasrudin Hodža, Anegdote, Svjetlost, Sarajevo, 1984; 2. izd. 1986; Ahmed Muradbegović: Izabrana djela, Knjiga I-III, Svjetlost, Sarajevo, 1987; O „nacionaliziranju“ muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, Globus, Zagreb, 1990; Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, Drugo, prošireno izdanje. Otokar Keršovani. Opatija, 1990.
Umro je 14. marta 1997. godine u Sarajevu.
Iz knjige ”Bošnjački kalendar – dogodilo se na današnji dan”