Redakcija 
Novi broj časopisa donosi bogat i raznolik književni i društveni mozaik savremenog stvaralaštva
Najnovije izdanje časopisa okuplja istaknuta imena regionalne književnosti, ali i nove, snažne autorske glasove, nudeći čitaocima sadržajno bogat i tematski raznovrstan pregled savremene poezije, proze, eseja, sjećanja i stručnih tekstova iz oblasti obrazovanja.
Časopis „Novi mostovi“ je nastao iz potrebe da se sačuvaju i iznova uspostave veze među ljudima, kulturama i prostorima koji su često bili razdvajani istorijom, politikom ili zaboravom. U vremenu ubrzanih promjena, naš zadatak ostaje isti: da gradimo mostove riječi, sjećanja, dijaloga i odgovornog mišljenja.
U 2025. godini, kako bi rekao Pero Zubac, na Drugu obalu su prešle izuzetne ličnosti čiji su glasovi bili savjest i snaga našeg vremena: Svetlana Broz, Filip David, Čedomir Čeda Petrović, Rasim Ćelahmetović, Josip Pejaković... Njihova djela, hrabrost i etička postojanost ostaju trajna obaveza svima koji vjeruju u slobodu mišljenja, umjetnosti i ljudsko dostojanstvo.
Navršilo se 45 godina od smrti Josipa Broza Tita, ličnosti koja je snažno obilježila istoriju socijalističke Jugoslavije, a njegovo ime i danas izaziva podijeljena mišljenja, ali i neizbježno podsjeća na vrijeme velikih političkih vizija, društvenih promjena i međunarodnog uticaja.
„Novi mostovi“ nastavljaju da povezuju – pamteći one koji su nas zadužili i otvarajući prostor za nove susrete, nove glasove i nove odgovornosti.
UredništvoU poetskom bloku, koji otvara Rasim Ćelahmetović sa pjesmama Tugo kamena i Kućo moja, susreću se emocija, angažman i lirizam. Poeziju dodatno obogaćuju Pero Zubac, Mišo Marić, Vesna Vukajlović, Šaban Šarenkapić, Aleksandra Vujisić, Adnan Pepić i brojni drugi autori, čije pjesme tematizuju identitet, rat, porodicu, egzistencijalne dileme i savremeni svijet. Posebno se izdvajaju angažovani poetski zapisi Ivana Mitrovića posvećeni Palestini i Gazi, kao i niz intimnih i misaonih lirskih minijatura mlađe generacije pjesnika.
Prozni dio donosi izuzetno vrijedne tekstove – od klasične pripovijetke Ćamila Sijarića Žena i noć, preko savremenih narativa Olane Sijarić, Senade Đešević i Svetlane Sekulović, do simboličkih i metaforičnih priča Rasima Ćelahmetovića, Tijane Draganić i Hamze Gegića. Proza u ovom broju preispituje porodične odnose, pamćenje, migracije, unutrašnje lomove i svakodnevicu savremenog čovjeka.
Posebnu emocionalnu i dokumentarnu vrijednost nosi rubrika Sjećanje, posvećena autorima i ličnostima koji su obilježili kulturni i društveni prostor – među njima Rasim Ćelahmetović, Svetlana Broz, Čedomir Petrović i Josip Pejaković. Tekstovi svjedoče o njihovom stvaralačkom i ljudskom naslijeđu, ostavljajući trajni zapis o vremenu i ljudima.
U rubrici Razgovori objavljen je intervju sa Šabanom Šarenkapićem, koji donosi lične uvide u književni rad, stvaralački put i društveni kontekst u kojem nastaje savremena književnost.
Prikazi i obrazovni tekstovi dodatno proširuju tematski okvir časopisa. Analiza romana Adila Arzarunija Crveno ostrvo dr Ane Stjelje, kao i stručni radovi mr Muamere Šutković, mr Bešide Tiganj i mr Ramiza Tiganja, dr Marije Draganić-Vulanović, i dr Amre Imširagić iz oblasti pedagogije, digitalnih medija i inkluzije, nude vrijedan doprinos savremenim raspravama o obrazovanju, komunikaciji i ulozi znanja u digitalnom dobu.
Ovaj broj časopisa koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija predstavlja susret književnosti, sjećanja i obrazovanja, čineći ga značajnim štivom za čitaoce, nastavnike, studente i sve ljubitelje pisane riječi.
