Nišani – muslimanski nadgrobni spomenici – predstavljaju važan dio kulturne, vjerske i historijske baštine Bošnjaka na Balkanu. Njihova izrada u skladu sa tradicionalnim oblicima, kakvi su bili rasprostranjeni tokom osmanskog perioda vladanja Balkanom, ima poseban značaj za očuvanje identiteta i kontinuiteta jedne bogate duhovne i umjetničke tradicije.
Ivo Andrić: ”Na nekim mestima su ti nišani posejani tako gusto i toliko nagnuti i ispreturani da izgledaju kao klasje zamršeno i povaljano vetrom. Ta starinska muslimanska groblja nemaju ničeg od mračne tuge i jezivosti hrišćankih grobalja. (“Turci sahranjuju svoje mrtve mnogo lepše nego mi, njihova groblja su prave bašte”, kaže jedno lice u Hajneovom “Putu po Harcu”.) Muslimansko groblje zaista nije, kao hrišćansko, sumorno mesto na periferiji grada, nego sastavni deo žive slike jedne varoši; u njemu i oko njega smrt ne zamraćuje život i život ne skrnavi smrt. Ta groblja oko Sarajeva, sa svojim belim nišanima koji sve više tonu u zemlju, umiru danas i sama, ali spokojno i vedro, u dostojanstvu i lepoti kao što su umirali i bivali sahranjeni u toku stoleća oni koji u njima počivaju. Pod nama u ljubičastom sumraku tone sve više staro Sarajevo, sa svojim građevinama svih vremena i stilova, svojim crkvama, starim i novim, sinagogama i mnogobrojnim džamijama, pored kojih rastu jablanovi, vitki i visoki kao minareta…”
Obnavljanje i ponovna izrada nišana u tom tradicionalnom stilu danas ima višestruku vrijednost. Prije svega, time se čuva autentični izgled starih mezarja, koja predstavljaju svojevrsne muzeje na otvorenom. U mnogim krajevima Balkana mogu se pronaći mezarja sa nišanima starim nekoliko stoljeća, koji su dragocjeni historijski dokumenti i svjedoci života bošnjačkog naroda kroz različite epohe.

Tradicionalni nišani za razliku od današnjih nadgrobnih spomenika imaju i umjetničku vrijednost jer su klesari kroz generacije razvijali prepoznatljive dekorativne elemente – od kaligrafskih natpisa na arapskom pismu do stilizovanih motiva i specifičnih oblika završetaka nišana. Izrada novih nišana po uzoru na stare primjerke doprinosi očuvanju tih zanatskih vještina koje su danas sve rjeđe.

Nišani sa čalmama, turbanima ili fesovima predstavljaju autentičan izraz bošnjačke duhovne i kulturne baštine i dio su prepoznatljivog izgleda naših mezarja. Svi koji žele tradicionalni nišan mogu pozvati Irfana Tankovića na broj +387(0)61768486, koji je vlasnik firme KAMEN TANKOVIĆ iz Sarajeva, a čiji vrsni majstori izrađuju tradicionalne bošnjačke nišane kao iz vremena Osmanlija.






Nišani sa čalmama, turbanima ili fesovima podsjećaju na dugu historiju muslimana na Balkanu i na kulturni kontinuitet koji povezuje prošle generacije sa današnjim. Mezarja treba da imaju obilježja i karakteristike naroda kome pripadaju i koji se u njih sahranjuje. Stoga je sa ciljem očuvanja tradicionalnog izgleda i ljepote muslimanskih mezarja, neophodno da se Bošnjaci vrate tradiciji, a ne da imitiraju druge nemuslimanske narode.

Zbog svega navedenog, postoji jasna potreba da se u savremenoj praksi izrade nadgrobnih spomenika više pažnje posveti tradicionalnim oblicima nišana. Njihova izrada ne predstavlja samo estetski izbor, već i čin očuvanja historije, tradicije i kulturnog naslijeđa bošnjačkog naroda za buduće generacije.
U vremenu brzih promjena i modernizacije, očuvanje kulturnog i duhovnog naslijeđa postaje važna odgovornost svake zajednice. Posebno mjesto u tom naslijeđu zauzimaju nišani – muslimanski nadgrobni spomenici koji su kroz stoljeća svjedočili o vjeri, identitetu i tradiciji Bošnjaka na Balkanu.

Pozivamo muslimane da prilikom izrade nišana za svoje rahmetlije razmotre mogućnost da oni budu oblikovani u skladu sa tradicionalnim formama koje su bile prisutne tokom viševjekovne osmanske uprave na Balkanu.
Takvi nišani nisu samo obilježja mezara, već i simboli historijskog kontinuiteta i identiteta bošnjačke zajednice. Oni svjedoče o životima prethodnih generacija, o vremenu u kojem su živjeli, te o vrijednostima koje su prenosili svojim potomcima. Očuvanjem tih formi čuvamo i uspomenu na bogatu tradiciju koja je oblikovala bošnjačku kulturu.
Upućujemo apel da se prilikom izrade nadgrobnih spomenika vodi računa o jednostavnosti, dostojanstvu i tradicionalnom izgledu nišana. Time doprinosimo očuvanju autentičnog izgleda naših mezarja i poštovanju naslijeđa koje su nam ostavili naši preci.
Neka ovaj apel bude podsjetnik da je briga o tradiciji i identitetu odgovornost svih nas, kako bismo budućim generacijama ostavili vidljive tragove naše historije, kulture i vjere.
Islamska zajednica treba da pozove muslimane da traže izradu nišana u skladu s tradicionalnim oblicima kako bi svi zajendo doprinijeli očuvanju autentičnog izgleda mezarja i historijskog kontinuiteta. Time bi se spriječilo da mezarja vremenom izgube svoj tradicionalni izgled zbog modernih, često uniformnih spomenika koji nemaju veze s lokalnom tradicijom.

Kao institucija koja ima značajan utjecaj na vjerski i društveni život muslimana, Islamska zajednica može kroz preporuke, predavanja ili smjernice podsjećati vjernike na vrijednost tradicionalne kulture. Takav poziv ne bi morao biti obavezujući, već više savjet ili kulturna preporuka koja pomaže očuvanju identiteta i naslijeđa.

Ljepota nišana leži u njihovoj jednostavnosti i skromnosti kao i dotjeranim oblicima te klesarskoj tehnici. Nedostatak ove vrste ljepote nišana danas se pokušava nadomjestiti izradom skupih grobnica čudnih nedefinisanih oblika, često sa slikama i vazama za cvijeće. Na ovaj način ne samo da se odstupilo od tradicionalnog načina postavljanja nadgrobnih spomenika, već su se preuzeli izrazito neislamski načini obilježavanja mezara.

U islamu je osnovno pravilo da nadgrobni spomenik treba biti jednostavan i dostojanstven. Tradicionalni nišani, kakvi su se koristili kroz historiju, uglavnom su upravo takvi – kameni, umjereno dekorisani i simbolički oblikovani. Zbog toga se očuvanje takvih formi može posmatrati i kao nastavak dugogodišnje prakse muslimanskih zajednica na Balkanu.
