Kazivart – časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja

KAZIVART ČASOPIS ZA KULTURU,  UMJETNOST, I DRUŠTVENA PITANJA

Piše: Božidar Proročić

Postoje ljudi koji svoj život posvete najvećim kulturnim, istorijskim, tradicionalnim i univerzalnim vrijednostima kulture. Jedan od takvih je neumorni pregaoc kulturni, medijski i društveno-politički radnik Mirsad Rastoder, novinar, publicista, pisac, čovjek koji je i u najtežim vremenima pokazao veličinu svoje ličnosti humanizam, principijelnost, posvećenost državi Crnoj Gori kojoj pripada, ali i svim izvornim principima kulture Bošnjaka-muslimana u Crnoj Gori. Ja sam još davno rekao da je Crna Gora to što jeste zahvaljujući ljudima poput Mirsada Rastodera čija zvijezda duha i međuvjerske tolerancije sija najblistavjim sjajem iznad njegovog Bihora, ali i iznad Crne Gore koju Mirsad nesebično voli, i kojoj sa punim pravom pripada.

Mirsad Rastoder kao glavni urednik časopisa za kulturu ,,Kazivart” u uvodnoj riječi govori o metafizičkom susretu, bliskih bića zarad iskrene spoznaje, o sebi i svojoj kulturi, istovremeno pružajući šansu da kroz mudrost i treptaj duše upoznamo i druge kulture. U samom uvodu ,,Kazivarta” susreće nas priča: Jovana Nikolaidisa ,,Centar i alternativa” koji govori o multukulturalnosti Crne Gore, Balkana, i Mediterana. Svaki čovjek je Božje biće, jednak sa sobom ali i sa drugima rekao je Nikolaidis. Zatim tu je i stvaralaštvo Nadije Rebronje, koja nam kroz ,,Arabeske za piano” pokazuje snagu svojih poetskih misli, proze ali i esejistike koje krase ovu mladu ali nadasve istaknutu književnicu koja je doktorirala na, Filozofskom fakultetu, književnost u Novom Sadu.

Dijalog mislima vode Enes Halilović i Balša Brković istaknuti intelektualci, koji kroz književne paralele govore o različitim stadijuma kulture, njenom razvoju ulozi i značaju kroz svoju poeziju ali i kroz odlično pripremljen tekst Rebeke Čilović koji nas uvodi u razgovor istaknutih književnih i kulturnih stvaraoca. Rebeka Čilović je rođena 1988. godine u Beranama  i objavila je zbirku kratkih priča ,,Sloboda u Slovu” te zbirke poezije ,,Zvonke Smjelosti” i ,,Album za prognane.” Kroz ,,Kazivart” zastupljene su njene pjesme ,,Koža od devet slojeva”, ,,Pjesnik”, ,,Juče je udovica”, ,,Budim se prljava”, ,,Kako sam se radovala”, i ,,Dan” čime nas istaknuta autorka uvodi u čarobni svijet poezije. Istaknuti lingvista i profesor Husnija Muratagić-Tuna je poznata i priznati bosansko-hercegovački lingvista i pisac, koja kroz svoj autorski tekst ,,Žene i pisanje” ističe da određeni broj žena u književnosti ne dobija dovoljno medijske pažnje. Ističući činjenicu da žene masovno objavljuju ali da se nažalost malo čitaju. Žene tumače svoj svijet pokazujući nesklad čovjeka i okruženja, relativizujući, vrijednosti svijeta  sklanjajući iluzijesa svijeta čuda pokazujući nam da ne vjeruju više u vječnost ljubavi.

Ljerka Petković profesorica gimnazjije u Beranama, autorka je brojnih recenzija i prikaza knjiga kao i scenarija za školske predstave i programe. Piše kratke priče i poeziju. Objavila je zbirke poezije: ,,Šapat i krik” i zbirku kratkih priča ,,Ogledalo” u Bijelom Polju 2017. godine. Orfejeva sjenka je prikaz poezije, ove istaknute pjesnikinje koja želi da probudi poetskim mislima književmost. Mlada pjesnikinja Dijana Tiganj rođena je 1995. godine u Prizrenu, Objavila je zbirke poezije ,,Ulica starih koraka” i roman ,,Vrijeme ide dalje”, uvrštena je njena poezija u ,,Kazivartu” sa pjesmama: ,,Ne skreći pogled”, ,,Kažu možda je to samo navika”, ,,Dijete što te je sanjalo”, i pjesma ,,Cifre”.

,,Kazivart” je upotpunio svoju ulogu i značaj sa izložbom Adele Nurković-Kulenović slikarke koja kroz svoje likovno stvaralaštvo pokazuje apstraktni temelj  ljudskih egzinstencijalnih fenomena i problema. Mladog pisca Enver Muratovića iz Rožaja upoznajemo kroz njegovu poeziju koji  do sada ima objaveljene knjige: ,, Za suncem zavičaja” izdatu 1996., zatim ,,Sunce u čaši (haiku poezija), slijede zbirke poezije: ,,Uzmi i ostatak mene”, ,,Druga obala”, ,,Naopako” objavjuje uspješno u književnoj periodici u regionu i pripada istaknutim stvaraocima koji žive piše i stvaraju u  Rožajama. Upoznećemo ga kroz ,,Kazivart” sa pjesmama: Jesenja, Ljudi nama slični, Gume i ruže, Mrak, Kuda to ode Enisa.

Radoman Čečović rođen je u Pavinom Polju 1979. god. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću do sad aje objavio dvije knjige: ,,Krivotporene pjesme”( 2011) i ,,Priče o velikim i malim čudima” (2013)  zajedno sa Kemalom Musićem. Radomana Čečovića i njegovo stvralaštvo upoznajemo kroz pjesme: Sećanje, Ja R. Č. ovdašni, Uspavanka za Larisu Foht. Elvedin Nezirović je istaknuti pisac iz Mostara govori kroz svoj intervju sa Selmom Rastoder o odnosu znanja i moći, o akademskom pristupu književnosti, o Balkanu, ljudima i mentalitetu, kulturi, ideološkim predsrasudama,svojoj poeziji, i o odnossu društva prema kulturi. Kroz poeziju Rada Jolića  rođenog u Beranama 1972 god upoznajemo se sa stvaralaštvom ovog istaknutog pjesnika. Poezija Faiza Softića istaknutog kulturnog i društvenog stvaraoca, rođenog u Vrbama kod Bijelog Polja polazuje nam svu snagu njegove poezije kroz pjesme: Besmrtni grad, Nula, Svijet Žigosanih. Marin Čaveliš koga mnogi smatraju i crnogorskim i hrvatskim pjesnikom. koji je odrastao u Podgrorici nije se odrekao svog porijekla, a objavio je zbirku: ,,Poezija mojih iluzija” koja je štampana u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Hamdija Kalač nam se predstavlja kroz svoju prozu, poeziju i haiku poezijuobjavivši više knjiga i ostavljajući jak pečat  na crnogorskoj kulturnoj sceni. Edin Smailović neumorni kulturni radnik i pregaoc, nam se predstavlja izborom svoje poezije koja se posebno ističe u pjersmama: Zarez, Ja, Strategija, Moj đed po majci. Edin Smailović piše i stvara neumorno na kulturnoj sceni Sjevera Crne Gore. Refik Ličina nas uvodi u svoj čarobni svijet ,,Knjigovezačke ulice” počevši svoju priču od rijeke Lima, završavajući je pričom o ,,Srni.” Mr. Aleksandar Čogurić govori o Avdu Međedoviću  kroz istoriju, vrijeme i pamćenje. treći književni susreti ,,Zaim Azemović” kroz prizmu Hoda Katala koji je nagrađen za očuvanje  i revitalizaciju epike.

Književni susreti u Novom Pazaru dodijeli li su istaknut nagradu ,,Pero Ćamila Sijarića” književniku Safetu Hadroviću-Vrbičkom koji je toliko dugo prisutan na književnoj sceni svojim stvaralaštvom. Mladi pisac Haris Zekić  rođen 1990. god iz Rožaja je završio Filozofski fakultet u Tuzli predstavlja nam se sa svojim izborom poezije: ,,Pitanje.” ,,Kazivart”nam predstavlja tradicionalnu manifestaciju ,,Zavičajne staze” Bihor 2018 god, i ljepotu očuvanja pisane riječi i priča vezanih za rodni kraj. Istaknuti crnogorski književnik Miraš Martinović daje svoj esej o knjizi ,,Dalge ” Refika Ličine. Nada Bukulić nas uodi u čarobni svijet Festivala kratke priče Zavičajne staze iz 2018 god povodom izdanja knjige ,,Razmeđa Bihora.” ,,Jezička tradicija Bošnjaka” je zapažanje Selme Adrović o naciolnalnom, kulturnom i identiteteskom pitanju Bošnjaka u Crnoj Gori kroz književnost i jezičku prizmu. Mirza Luboder se osvrnuo na dvije knjige ,,Slučajni susreti” i ,,Ljudi bez adrese” autora Faiza Softića i i Remzije Hjdarpašića. Koje govore o ljudima sa Blkana spremnim za brzu integraciju ali nažalost i podložnosti asimilaciji. Andrej Nikolaidis nas uvodi svojim pristupom: ,,Umjetnost je sumljiva koliko je i vrijedna.” Književni susreti u Šipovicama govore nam o temi Da li je Ćamil Sijarić ljepše pripovjedao ili pisao sa osvrtom Sofije Kalezić, Safeta Sijarića, i Zuvdije Hodžića. Posebnu draž dala je promocija knjige Elvedina Nezirovića ,,Boja zemlje,, u okviru Festivala ,,Zavičajne staze.” Tu je i program Festivala ,,Zavičajne staze” sa dobitnicima Rebekom Čilović, Ulvija Mušović i Ljerka Petković. Bogić Rakočević se osvrnuo na ,,Bihorske priče.” U Prijestonici Cetinje je predstavljen Bihorski ćilim u nadaleko čuvenoj Lipskoj pećini. Nermim Ćeman je predstavljen kao mladi slikar iz Rožaja čije likovne arabeske krase kraj iz kojeg je sam potekao. Likovno rješenje časopisa za kulturu krase idejna rješenje Adina Rastodera i Aldemara Ibrahimovića. Ovako kompaktno pripremljena i bogato sadržajan ali i ilustrovan časopis predstavlja bogastvo na savremenoj crnogorskoj kulturnoj sceni sa svim svojim sadržajima koji će naći put i do najprobirljivije čitalačke publike.