Redakcija Lidija Đurkovska
ZEĆIR RAMČILOVIĆ: BOŠNJACI U MAKEDONIJI TOKOM XX VIJEKA SA POSEBNIM AKCENTOM NA KULTURU I PROSVJETU
U maju 2014. godine iz štampe je izašla knjiga „Bošnjaci u Makedoniji tokom XX vijeka sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu“ od autora Doc. dr Zećira Ramčilovića. Knjiga ima 402 stranice i strukturno je podijeljena na predgovor, uvod i pet poglavlja, zaključak, skraćenice i bibliografiju. Ovaj rad je rezultat obemnog istraživačkog rada i aktivnosti Dr Ramčilovića, koji se usudio po prvi put da istraži i rasvjetli historijske pojave i procese vezane za Bošnjake u Makedoniji. Ovo naučno djelo je, ustvari, dorađena i dopunjena doktorska disertacija odbranjena na Institutu za nacionalnu historiju Republike Makedonije.
Prema tematici, knjiga spada u grupu historiografskih djela koja se bave kulturno – prosvjetnom problematikom, konkretno historijom, kulturom i prosvjetom Bošnjaka u Makedoniji u XX vijeku.
Proučavanje navedene problematike ima širi značaj, jer ovaj narod sa svojim civilizacijskim, kulturnim i prosvjetnim dostignućem je imao utjecaj na opšti historijski i kulturno – prosvjetni razvoj u Makedoniji, posebno u XX vijeku. U okviru makedonske historiografije dosad nije objavljen monografski rad ove problematike za ovaj historijski period, već je za njih pisano i istraživano parcijalno i u okviru obrade drugih pitanja i problema. Ovo osobito važi za ključne historijske procese i kulturno – prosvjetne događaje vezane za svakodnevni život Bošnjaka u Makedoniji, kao i percepciju značajnijih historijskih procesa, dešavanja, naseljenih mjesta, ličnosti i institucija u kojima su djelovali.
U knjizi, autor je usmjeren na dokumentiranu analizu historijske geneze Bošnjaka u Makedoniji, sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu u mirno vremenskim periodima prošloga vijeka. Izučavajući ovu problematiku može se pratiti utjecaj Bošnjaka na život u Makedoniji nakon njihovog doseljavanja, ali mogu se prtaiti i ostale pojave i procesi, kao i pridones bošnjačkog naroda za prosperitet makedonske države.
Kao naučnu potkrepu teksta knjige, dr Zećir Ramčilović upotrebljava veliki broj neobjavljenih i objavljenih arhivskih materijala i obemnu historiografsku literaturu, ne samo makedonske, već i strane proviniencije.
U Predgovoru, autor sublimira društveno – ekonomske uslove i položaj Bošnjaka tokom XX vijeka.
U produžetku, u slijedećem poglavlju, naslovljenom kao Uvod, Zećir Ramčilović daje historijski pregled događaja na Balkanskom poluostrvu koji su značajni za temu, a locirani su krajem XIX vijeka. Ovdje razrađuje ulogu velikih evropskih sila i stanje Osmanlijske Imperije kao razlog za velika migraciona kretanja balkanskih naroda. Zatim se osvrće na položaj Bošnjaka u Osmanlijskoj Imperiji u korelaciji sa njihovim položajem u Makedoniji, ukazujući i na odnose susjednih država.
U prvom poglavlju: Etnogeneza Bošnjaka je obrađen historijski kontinuitet bošnjačkog naroda i uvid u historijsku genezu rađanja i formiranja bošnjačke nacije, jezika, imena i identiteta. Ovdje autor vrši dubinsku analizu u razjašnjavanju historijskih tema vezanih za etnogenezu bošnjačke nacije u prošlom vijeku i njene težnje za stvaranje moderne i savremene nacije na Balkanu.
Etničke seobe i migracije Bošnjaka su predmet istraživanja u drugom poglavlju: Muhadžirska kretanja i naseljavanje Bošnjaka u Makedoniji. U kojem je razrađeno više vijekovno prisustvo Bošnjaka u Makedoniji, kao i razlozi za poznatu muhadžirsku krizu i njen odraz na cijelokupni život u Makedoniji.
U trećem poglavlju: Bošnjaci u Makeodniji od 1912. do 1941. godine razrađeni su Balkanski ratovi i Prvi svijetski rat, kao i sva vojna iskušenja sa neizbrisivim poslijedicama na političke, ekonomske, demografske i druge promjene za Bošnjake koji migriraju ponovo prema, ali i iz Makedonije prema Osmanlijskoj Imperiji, odnosno Turskoj. Nakon perioda vojnih razaranja i raseljavanja, u ovom dijelu je razrađen i položaj Bošnjaka u periodu između dva svijetska rata, gdje se Bošnjaci bore za svoju emancipaciju u društvu. Veoma analitički je prikazan njihov kulturni, prosvjetni i uopšte javni život u varadarskom dijelu Makedonije kao dio Kraljevine SHS / Jugoslavije.
U četvrtom poglavlju: Bošnjaci u Makedoniji od 1941 do 1991 godine, Dr Zećir Ramčilović analizira položaj Bošnjaka za vrijeme Drugog svijetskog rata i okupacije, kao i njihovo aktivno učešće u narodno – oslobodilačkoj borbi u Makedoniji. Nakon oslobođenja, u okviru nove Jugoslavije nisu ispunjena očekivanja Bošnjaka. Intenzivira se novi muhadžirski bran prema i preko Makedonije za Republiku Tursku, u potrazi za sigurniji društveni i ekonomski život. Bošnjaci u Makedoniji se doseljavaju sa ostalih jugoslovenskih prostora, najizaženije iz Sandžaka. Oni Bošnjaci koji trajno ostaju da žive ovdje, posljeratni period je veoma značajan za njihov prosperitet, a prije svega u poboljšanju uslova za život, obrazovanje, kulturu, kao i njihovu participaciju u društveno – političkom životu.
U petom poglavlju: Bošnjaci u samostalnoj i nezavisnoj Makedoniji razrađeno je novo stanje i uslovi Bošnjaka nakon raspada SFRJ i stvaranja nezavisne i samostalne Republike Makedonije, koja i sama u prošle dvije dekade prolazi niz veoma dinamičan period transformacije političkog, ekonomskog i društvenog sistema. Kao demokratska država, sa promenama u Ustavu Republike Makedonije u 2001 godini, Bošnjaci kao dio bošnjačkog naroda postaju dio preambule Ustava sa drugim narodima koji žive ovdje.
U ovom poglavlju analiziraju se dokumenti i podaci bošnjačkih naseljenih mjesta sa hronološkim prikazom doseljavanja i novih životnih uslova. Poseban akcent se daje na grad Skoplje, gdje su Bošnjaci najviše skoncentrisani. Ista pažnja je posvećena i na seoske sredine gdje žive Bošnjaci koji se bave poljoprivredom, u kom procesu primaju i prenose svoja radna iskustva sa lokalnim makedonskim stanovništvom.
Autor u svim gore pomenutim poglavljima i odrdnicama dominantno mjesto daje problemu kulture i prosvjete Bošnjaka Makedonije tokom XX vijeka. Osim toga, on detaljno i potkrepljeno izvornim podacima i saznanjima sa terenskih istraživanja, daje izvornu sliku o demografskim podacima i naseljenim mjestima, osvrćući se na njihov položaj i samoorganizaciju, sa akcentom na kulturu i prosvjetu. Ono što je vrijedno pomenuti je činjenica da je Dr Ramčilović u ovom djelu uspjeo da procese i promjene iz prošlosti sagleda kao posljedicu danas čime ovo djelo dopire do današnjice i aktuelizira sve sfere života Bošnjaka u Makedoniji danas.
Na kraju u zaključku se sintetiziraju rezultati i saznanja do kojih je došao autor u toku istraživanja, a zatim slijede izvori i literatura koji su konsultirani u izradi djela.
Stil Dr Zećira Ramčilovića je jasan i čitljiv, bez nepotrebnih fraza i ponavljanja.
Lidija ĐURKOVSKA
