NOVI POLITIČKI POKRET

Na referendumu odlučiti o aneksiji Crne Gore Norveškoj

U toku su aktivnosti na formiranju nove političke stranke Pokret za ankesiju Crne Gore Norveškoj, sa jedinstvenom idejom ne samo u Crnoj Gori već i na Zapadnom Balkanu, da se država Crna Gora uz saglasnost većine njenih građana pripoji Norveškoj čije bi vlasti upravljale Crnom Gorom kao dvanaestim norveškim regionom. To je bio povod da sa predsjednikom Pokreta Draganom Prozecinovićem Pljevljakom razgovaramo o planovima i načinima za dalje djelovanje njegovog Pokreta na političkoj sceni Crne Gore.

Za ”Avliju” lider Pokreta za aneksiju Crne Gore Norveškoj iznosi nevjerovatnu tvrdnju da već četiri godine nema napretka u procesu pridruživanja Crne Gore u EU, na šta, prema njegovim riječima akademska i intelektualna zajednica podmuklo i glasno ćuti.

Kao najbolje rješenje za sve crnogorske probleme predsjednik Pokreta za aneksiju Crne Gore Norveškoj predlaže ujedinjenje Crne Gore i Norveške

Brojni su oni koji se zalažu za aneksiju Crne Gore, odnosno nekih njenih djelova Velikoj Srbiji, Velikoj Albaniji, Velikoj Hrvatskoj… Zašto se Vaš pokret ne zalaže za aneksiju Crne Gore Velikoj Britaniji već baš Norveškoj?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Naše procjene su bile da, u bliskoj budućnosti, možemo najviše benefita izvući iz ujedinjenja sa Norveškom dok, istovremeno, najviše možemo ponuditi istoj. Bajke o velikim balkanskim hegemonijama smatramo relikvijom prošlosti i neuporedive su po stepenu civilizacijskog razvoja sa onim što su naše težnje a što se odlikuje u Norveškoj. Takođe, svjesni da podržavanjem bilo koje od tih balkanskih ideja vodi daljoj dezintegraciji i ovako duboko ideološki podijeljenog društva, nudimo etnički neutralno rješenje koje ujedinjuje ekonomske, bezbjedonosne i emancipatorske vrijednosti.

Zašto ne ”Pokret za aneksiju Crne Gore Švedskoj”, ako je poznato da građani Crne Gore (i bivše Jugoslavije) imaju Štokholmski sindrom jer tri decenije podržavaju one koji ih pljačkaju i tlače?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Nekoliko je prepreka za to. Prva i, rekli bi, glavna jeste da je Švedska dio svog suvereniteta prenijela na Evropsku uniju kada se pridružila 1995. godine tako da, sada, nije sve u njihovim rukama. Sa druge strane, Norveška je, baš kao i Crna Gora, nezavisna zemlja sa mogućnošću samostalnog odlučivanja o sličnim stvarima. Sa druge strane, geografski položaj i klima u Crnoj Gori, pogodni za poljoprivredne kulture koje ne uspijevaju u skandinavskim zemljama, jesu značajan resurs u pregovorima utoliko više sa Norveškom jer ima skoro upola manje obradivog zemljišta po osobi u odnosu na Švedsku.

Bojkot izbora bez izmjene izbornog zakona

U toku su pripreme za registraciju Pokreta i moguće učešće na izborima za sezonu jesen-zima 2020. godine. Da li se plašite da će Vas prilikom predaje dokumentacije za registraciju Pokreta za aneksiju Crne Gore Norveškoj uhapsiti kao veleizdajnika ili makar kazniti novčano sa 500 eura?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Ni najmanje. Naše ideje se zasnivaju na samoopredjeljenju nosioca suverenosti a to je, po Ustavu Crne Gore, građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Plan je da se pokrene ozbiljna javna diskusija, saslušaju svi argumenti obje strane, te dozvoli građanima da se opredijele na referendumu, baš kao što su to uradili 2006. godine.

Moram samo napomenuti da, pod ovakvim uslovima, Pokret neće učestvovati na izborima jer ne želi da daje vladajućoj garnituri jedino što sami sebi ne mogu priuštiti, legitimitet izbornog procesa, stoga će nastaviti vaninstitucionalno djelovanje i bojkot dok se ne izmijeni izborni zakon i ne uvedu tzv. otvorene liste.

Zašto mislite da Pokret za aneksiju Crne Gore Norveškoj donosi novu vrijednost na bajatom političkom tržištu Crne Gore? Šta je vizija Pokreta? Da li ćete poslije izbora sarađivati sa strankama aktuelne vlasti ili sa opozicionih strankama?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Očigledno je saučesništvo medija, NVO, religijskih i političkih predstavnika u manipulaciji pretpolitičkim društvom u Crnoj Gori sa ciljem kontrole i bogaćenja na račun politički nepismenog demosa. To samo ne vidi onaj koji odabere da žmuri. Vjerujemo da su izbori bez izmjena izbornog zakona organizovani kriminalni poduhvat.

Građanima Crne Gore je dosta planova koji se ne ostvaruju, vizija koje nikad ne ugledaju svjetlo dana i nacional-šovinističke retorike. Vrijeme je za nešto novo, za nove ljude i nove ideje.

Crna Gora dvanaesti norveški region

Da li program Vašeg pokreta podrazumijeva ukidanje funkcije predsjednika Crne Gore, Vlade, Skupštine…?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Norveška je podijeljena na 11 administrativnih regiona, norveški Filker, dva grada, 356 gradskih i seoskih opština. Opštine imaju svoja izabrana lokalna vijeća i izvršne odbore.

Modaliteti i struktura vlasti u Crnoj Gori su jedno od otvorenih pitanja koje postavljamo sebi svakog dana. Naš prijedlog jeste da crnogorska teritorija bude organizovana kao dvanaesti ‘Filker’.

Norveškom vlada kralj skoro tri decenije, a Crnom Gorom vlada jedan čovjek isto toliko dugo. Osim te, ima li još sličnosti između Norveške i Crne Gore koje idu u korist Vašeg Pokreta?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Istorijski gledano, mnogo je toga što nas povezuje. Plemenska organizacija društva, relativno male samoodržive zajednice u kojima se stanovništvo bavilo lovom, ribolovom i poljoprivredom, učestali ratovi koji su imali vrlo malo, ako i uopšte, smisla, paganizam prije prihvatanja hrišćanstva i brojne druge. Relativno svježija iskustva naših etnosa su, nažalost, emigracije. U drugoj polovini 19. vijeka i u prvim decenijama 20. vijeka desila su se masovna iseljavanja za SAD što ima za posljedicu više od 4,5 miliona Norveških Amerikanaca danas. Empatični koliko jesu, a da se to ne bi dogodilo nama, pružaju podršku opštinama mahom na sjeveru naše zemlje sa ciljem omogučavanja mladima da ostanu, započnu poslovanje i budu uspješni kroz projekat „Norveška za vas – Crna Gora“ koji je vrijedan više storina hiljada eura. Za stručno osposobljavanje 150 hiljada eura, za razvoj lokalne infrastrukture u siromašnim opštinama Crne Gore 250 hiljada eura, kao i za razvoj poslovanja 200 hiljada eura.

Ako građani Crne Gore žele život dostojan čovjeka, ako ne žele da napuste svoju zemlju već da žive od svog rada to je moguće tako što će podržati Pokret za aneksiju Crne Gore Norveškoj.

Da li ste imali nezvaničnih razgovora sa zvaničnicima norveških vlasti? Da li očekujete uskoro napade crnogorskih medija da ste saradnik i plaćenik Norveške obavještajne službe?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Bilo je nezvaničnih kontakata i upućene su prve ohrabrujuće riječi simpatije ka Pokretu. Vodimo se riječima velikog Gandija i znamo da je bio u pravu kada je rekao: “Prvo te ignorišu, onda ti se smiju, onda se bore protiv tebe, i onda pobjeđuješ” jer imamo obavezu biti promjena koju želimo da vidimo u svijetu. Spremni smo.

Crna Gora je ekološka država već 30 godina, iako se to ne vidi na prvi, a ni na ostale poglede. Koliko je zaštita životne sredine važna za Pokret za aneksiju Crne Gore Norveškoj?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Vjerujemo da su ekologija i ekonomija u kombinaciji budućnost CG.

Crna Gora može i mora mnogo naučiti od Norveške kada je održivo upravljanje resursima u pitanju. Norveška je sa stopom recikliranja od 97 odsto deset godina ispred ciljeva Evropske unije, koja je odredila da države do 2029. moraju da recikliraju 90 posto plastičnih flaša. U Francuskoj ili Britaniji, na primjer, postotak recikliranja iznosi oko 60 procenata.

Za norveški uspjeh ključnim se smatra upravo sistem odlaganja. Kupci plaćaju nekoliko dodatnih centi kada kupuju piće u plastičnim bocama. Dodati iznos im se vraća kad vrate praznu flašu.

U takvom primjeru kružne ekonomije, ono što neki smatraju otpadom postaje resurs.

Koncept povraćaja praznih boca postao je toliko raširen da u norveškom ima i svoj glagol – pante dok se mi ponosno dičimo deklarativnim opredjeljenjem za ekološko usmjerenje države.

Poznato je da sve veći broj crnogorskih građana kupuje fakultetske diploma, da sa kupovnim diplomama obavljaju odgovorne poslove. Šta će Pokret uraditi da riješi te probleme ako budete dio nove vlasti?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Vjerujemo da se sistem mijenja iz korijena ujedinjenjem naše države sa Norveškom. S tim u vezi garantujemo da će biti pravedniji, profesionalniji, automatizovaniji i efikasniji sistem u Crnoj Gori kao sastavnom dijelu Norveške. Vjerujemo da, dok god postoji dobra namjera i stručnost kod donosioca političkih odluka, neće biti prostora za socijalno devijantne pojave poput korupcije i kriminala.

Članstvo Crne Gore u NATO je završena priča

Šta Pokret misli o članstvu Crne Gore u NATO? Ako budete vlast ili dio vlasti hoćete li redovno plaćati članarinu? Hoćete li podržati slanje između jednog i dva crnogorska vojnika u Irak?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Crna Gora je, baš kao i Norveška, članica NATO saveza i mi to pitanje smatramo zatvorenim. Ukoliko profesionalni crnogorski vojnik samostalno i svojevoljno odluči da učestvuje u nekim vojnim akcijama mi ga u tome podržavamo. Znaju se koje su obaveze i cijena članstva te oko toga ne bih trošio riječi.

U Crnoj Gori moneta za mito i potkusurivanje je evro, u Norveškoj valuta kruna, šta predlažete u vezi monetarne politike? Takođe veliki problem u Crnoj Gori je nepotizam, korupcija, kupovina glasova, stranačko zapošljavanje, namješteni tenderi…

Dragan Prozecinović Pljevljak: Imajući u vidu da Centralnu banku Crne Gore nazivaju Institut za majku i dijete kao i u Vašem pitanju navedene patološke pojave rješenje istih vidimo u restrukturizaciji sistema vrijednosti za čiji monitoring nam je potrebno norveško iskustvo i znanje. Imperativ je zadržati pragmatičnost i voditi se njome u eliminaciji svega što nam stoji na putu prosperiteta društva kao cjeline. Da li će se koristiti euro, kruna ili neka treća valuta, za nas, potpuno je nebitno dok god su potrebe građana zadovoljene a oni srećni.

Zadnjih nekoliko godina su se bilateralni odnosi Norveške i Rusije dosta pogoršali. Da li Vas brine mogući sukob Norveške i Rusije? Da li bi u slučaju aneksije Crne Gore Norveškoj i sukoba Norveške i Rusije bili dužni da objavimo rat Rusiji?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Vjerujemo da nema razloga za brigu i da sliku norveško-ruskog prijateljstva najbolje ilustruje jedna skulptura. Na vrhu brdašceta blizu centra jednog grada koji se zove Kirkenes nalazi se kip usamljenog sovjetskog vojnika, uspravnog, s puškom na gotovs. Ispod njega su vijenci crvenog, plavog i bijelog cvijeća. Na spomeniku piše: „Hrabrim vojnicima Sovjetskog saveza u znak sjećanja na oslobođenje Kirkenesa.“ Sovjeti su 1944. oslobodili okrug Finnmark od nacističke kontrole i to im niko nije i neće zaboraviti.

Poznato je da građani Norveške odbijaju da se priključe Evropskoj uniji, dok Crna Gora ima velike šanse da do 2025. hidžretske godine postane članica Evropske unije. Kako mislite da pomirite stav građana Norveške koji neće u EU i stremljenja građana i Vlade Crne Gore za koje članstvo Crne Gore u EU nema alternativu?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Ne zaboravimo da se već 15 godina u predizbornim kampanjama najavljuje famozni ulazak u EU a to nikako da se dogodi. Svi znamo zašto. Pokret za aneksiju Crne Gore Norveškoj tvrdi da se pregovori s EU već 4 godine ne dešavaju a akademska i intelektualna zajednica podmuklo i veoma glasno o tome ćuti.

Poznato Vam je da su identitetska pitanja u Crnoj Gori u samom vrhu interesovanja građana. Kako planirate da riješite probleme oko zastave, himne, grba, jezika, pa evo i Crkve?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Identitetska pitanja u zajednici će biti stvar intime, baš kao i vjerska i druga slična pitanja. Građanski koncept društvenog uređenja jedini garantuje ravnopravnost, mir, bezbjednost kao i prosperitet. Jedino taj koncept garantuje i zaštitu prava i sloboda građanki i građana. U građanskom društvu ne postoje etničke većine ili manjine.

Da li se plašite da će Vam ideju aneksije Crne Gore Norveškoj ukrasti u Bosni i Hercegovini i Srbiji s obzirom da su građani tih država takođe nezadovoljni i sa vlastima i sa opozicijom?

Dragan Prozecinović Pljevljak: Dobrodošli su svi da pod jednakim uslovima i kao partneri sarađuju sa nama i ”kradu” sve naše ideje. Vrijeme je da izvučemo pouke iz prošlosti i da se okrenemo ka zajedničkoj svijetloj budućnosti.