Redakcija ????????????????????????????????????
| Šimo EŠIĆ: Svima nam je manje-više bila poznata činjenica da je Austrougarska vlada 1907. godine zabranila bosanski jezik. Znamo i kakve je dalekosežne posljedice po opstojnost bosanskog jezika imala ta odluka. (I danas ih osjećamo kroz negiranje i preimenovanje našeg jezika.) Ali niko ne zna, ili malo ko od nas zna, pod kakvim se to okolnostima dogodilo, šta je dovelo do te odluke i zašto je ta odkluka uslijedila samo nekoliko godina nakon što je, po nalogu te iste vlade sačinjena i izdata „Gramatika bosanskoga jezika“ po kojoj je izvođena oficijelna nastava maternjeg jezika u bosanskohercegovačkim školama? |
Ove godine navršava se tačno 110 godina od Odluke austrougarske vlade da zabrani upotrebu bosanskog jezika, povodom toga izdavačka kuća „Bosanska riječ“ iz Tuzle pripremila je specijalno izdanje – knjigu „Zašto je zabranjen bosanski jezik“. Informaciju više o ovom važnom djelu potražili smo kod izdavača. Kakva je to knjiga, pitali smo urednika „Bosanske riječi“ iz Tuzla Šimu Ešića – piše portal Bošnjaci.net.
Svima nam je manje-više bila poznata činjenica da je Austrougarska vlada 1907. godine zabranila bosanski jezik. Znamo i kakve je dalekosežne posljedice po opstojnost bosanskog jezika imala ta odluka. (I danas ih osjećamo kroz negiranje i preimenovanje našeg jezika.) Ali niko ne zna, ili malo ko od nas zna, pod kakvim se to okolnostima dogodilo, šta je dovelo do te odluke i zašto je ta odkluka uslijedila samo nekoliko godina nakon što je, po nalogu te iste vlade sačinjena i izdata „Gramatika bosanskoga jezika“ po kojoj je izvođena oficijelna nastava maternjeg jezika u bosanskohercegovačkim školama? Na to pitanje odgovara ova jedinstvena knjiga, koja je u stvari, skup originalnih arhivskih dokumenata koje smo pronašli posložili i objavljujemo ih u originalnom obliku i u prevodu na bosanski jezik. Dokumente je posložio i napisao predgovor i pogovor magistrant povijesti bečkog univerziteta, Mišo Ešić, a knjiga, osim originalnih dokumenata i njihovih prevoda sa njemačkog na bosanski jezik sadrži i nekoliko zanimljivih priloga koji, svaki na svoj način, osvjetljava ovu temu.
Ova knjiga ima poseban značaj kada se vidi trenutna situacija sa bosanskim jezikom, gdje susjedi i komšije nastoje na sve moguće načine negirati bosanski jezik. Koji biste vi dio iz nje preporučili čitaocima, istoričarima i lingvistima?
Knjiga nije preobimna i pročita se cijela gotovo u dahu. Posebno su zanimljivi dijelovi predgovora u kojima se na dosta jednostavan, ali veoma jasan način, obrazlaže slijed historijskih događanja koji su prethodili stvaranju nacija i nacionalnom osvješćenju naroda (tada konfesija) na bosanskohercegovačkom tlu i ulozi jezika, koji se u tim burnim procesima, stavlja u žižu, postaje „kostur“ na koji se „kaleme“ ostala nacionalna obilježja (kultura, vjera, tradicija). Interesantno je vidjeti kako su se nadmetanje naše „istočne i zapadne braće“ oko jezičkog pitanja i njihovi dogovori o jeziku uvijek prelamali preko bosanskih prostora i uvijek bili na višestruku štetu bosanskog. To je više nego jasno vidljivo i iz dokumenata koje objavljujemo.
 Urednik Šime Ešić Miroslava Krleže 11 75000 Tuzla Bosna i Hercegovina Mail: [email protected] |
Kako pomoći da knjiga izađe iz štampe i zauzme svoje mjesto među krucijalnim dokazima da bosanski jezik mnogo duže egzistira nego što njegovi negatori to prikazuju?
Knjiga je već u štampi i izaći će za desetak dana i kanimo je predstaviti na predstojećem aprilskom sajmu knjiga u Sarajevu. Nije nam, dakle, potrebna pomoć za izdavanje. Ali pošto nam je stalo da knjiga brzo ostvari svoj efekat, ideja nam je da pronađemo sponzore, pokrovitelje izdanja, koji bi pokrili troškove proizvodnje, a da knjigu ne prodajemo, nego da je podijelimo posjetiocima sajma kao dar tog (ili tih) pokrovitelja. Mogu to biti naša udruženja, firme ili institucije – koje bi otkupile određen broj primjeraka i darivale ga svojim članovima ili posjetiocima sajma. Na svaki primjerak tako darivane knjige naveli bismo da je knjiga dar tog pokrovitelja. Podsjećam, na taj način je „Bosanska riječ“ još 1994. godine besplatno podijelila prvo reprint izdanje „Gramatike bosanskoga jezika“ iz 1890. godine – tada nismo ni tražili pokrovitelje, razaslali smo ga svim značajnijim bibliotekama, institucijama, slavističkim katedrama i pojedincima širom svijeta i efekat je bio iznenađujuće pozitivan. To bismo željeli postići i ovom knjigom, koja se pojavljuje upravo kad je pokrenuta „Deklaracija o zajedničkom jeziku“, čime ova knjiga dobija na aktuelnosti i značaju. Ako bismo je prodavali, u uslovima našeg tržišta, njen ulazak u biblioteke, naročito obiteljske, trajao bi i do godinu dana, pa bi se i njene poruke i opomene u znatnoj mjeri umanjile. U tome nam je potebna pomoć i pozivamo sve zainteresirane da nam se jave. (BHDINFODESK – BIRMINGHAM)
