Redakcija MUSLIMANI I ISLAM U SAVREMENOM SVIJETU
U vremenu kada savremrena Evropa postavlja mnoge granice, postavljajući različite političke, religijske, kulturološke i ekonomske barijere i ograničenja, važno je realno sagledati poziciju islama i muslimana u savremenom svijetu.
Ratovi koji se često vode na Bliskom istoku, a koji dugo godina traju, za sobom su ostavili milione stradalih i prognanih koji su ostavljeni bez elementarnih prava na život. Kada je riječ o muslimanima i islamu u savremnom svijetu, svjesni smo da postoji jaka netrpeljivost i nerazumijevanje. Glavno pitanje je zašto je to tako?
Da bi upoznao jedan narod, moraš da upoznaš, njegovu religiju, običaje, tradiciju, kulturu, i da ga poštuješ. U svijetu ima preko 2 milijarde muslimana, i oni predstavljaju drugu po veličini religiju na planeti.
Nakon terorističkih napada u Americi, Francuskoj i nekim drugim državama, čuju se brojne analize teorije zavjere, a uvjek se akcenat stavlja na muslimane. Nijesu rijetki oni političari koji svoj politički nekorektan stav često zasnivaju na tome, i dovode terorističke napade u vezi sa islamom što je zaista pogubno. Jer to dovodi muslimane širom svijeta da se pravdaju, i izvinjavaju za ono što lično sa njima nema veze. Svjedoci smo da se često ističe od najvećih intelektualaca, geopolitičara, da terorizam neme veze sa izvornim islamskim učenjem. Ali ima veze sa zloupotrebom islama, islamske tradicije i učenja od samozvanih ”spasitelja muslimana i islama”.
Kontekst učenja Kur’ana je univerzalan; propovijeda se ljubav, međutim, militaristi, pripadnici različitih frakcija ideoloških i političkih, izvlače iz konteksta Kur’ana samo ono što odgovara njima u aktuelnom trenutku. Takva pogrešna tumačenja Kur’ana i islama, imaju dalekosežne posljedice. Ne smije se dozvoliti da pripadnici različitih ideoloških frakcija vraćaju muslimane na poziciju XI vijeka umjesto na poziciju XXI vijeka koja im sa punim pravom pripada.
Najčešće nosioci različitih militanttnih frakcija muslimana širom svijeta, ne dolaze iz tradicionalnih muslimanskih porodica koje su živjele svoj život u vjeri. Po pravilu to su ekstremisti, delikventi, često na marginama društva, otuđeni od svoje religije i vjere u svakom pogledu odbačeni od svojih porodica. Mnogi od njih veoma malo znaju o svojoj vjeri, i islamu uopšte, i budu samo oruđa u rukama radikalnih pojedinaca. Šta to navodi uglavnom mlađu populaciju na takav vid ekstremizma? Otuđenost, nezaposlenost, razni poroci savremenog društva, vode ka takvim pojavama, zatim rasna i vjerska netolerancija i netrpeljivost, globalna islamofobična scena. Najlakše je krivicu svaliti na muslimane, a zaboraviti veliku odgovornost cjelokupnog društva koje svojim nesvjesnim i nesavjesnim postupcima dovodi mlade u okrilje ekstremista. Evropa i savremeni svijet moraju da su svjesni svojih grešaka.
Često smo mogli u evropskoj štampi vidjeti čak i karikature Božjeg Proroka Muhameda, neumjesne šale kao što je to bio slučaj u danskoj i francuskoj štampi. Muslimani su sa punim pravom protestovali su protiv toga. Evropa je ustala u odbrani ”slobode štampe” nakon takvih protesta i u odbrani načela slobode novinarske profesije. Niko tada nije postavio jednostavno pitanje zašto vrijeđati temeljne vrijednosti pripadnika bilo koje religije? Takva ismijavanja predstavljaju kršenje osnovnih civilazicijskih ali i religijskih vrijednosti poštovanja različitosti pripadnika drugih religija i kosi se sa svim načelima moderne Evrope. Ne smijemo kršiti vjerska uvjerenja i ravnopravnost drugih religija. Ako želimo da izučimo religiju jednog naroda i doprinos najbolje to možemo postići kroz nauku.
Kultura i dometi islamske civilazacije u Evropi ali i van njenih granica su veliki. Medicinsko djelo Ibn Sine, ”Kanun” štampano 1025. godine bilo je prevedeno na latinski jezik, i širom Evrope se koristilo kao medicinski udžbenik sve do 16. vijeka. Uticaj islamske kulture i njen doprinos se ogleda u filozofiji, književnosti, arhitekturi, hemiji, fizici, geologiji, astronomiji. Matematika bez koje je savremenu nauku nemoguće zamisliti, ogleda se u upotrebi arapskih brojeva. Muslimani i islam u savremnom svijetu, predstavljaju značajan segment savremnog društva. Ako želimo da živimo u svijetu koji će poštovati načela, različitosti onda moramo sami najviše da doprinesemo međusobnom razumijevanju, toleranciji i poštovanju prema pripadnicima drugih konfesija.
Božidar Proročić, rođen 1979. godine. Osnovnu i srednju školu završio na Cetinju. Saobraćajni fakultet dva smjera završio u Nišu. Sa 18 godina bio najmlađi kolumnista u CG u ”Onogoštu” kao i urednik kulturne rubrike istog lista do gašenj,a sa 150 autorskih tekstova iz oblasti kulture, književnosti, jezika i crkve. Nakon gašenja ”Onogošta” ima redovnu kolumnu u ”Vijestima” sa različitim temama iz društveno-političkog života. Dvije zbirke u pripremi ”Cetinjske boje noći” i ”Ukrajini sa ljubavlju”. Govori italijanski i ruski jezik. Živi, stvara i piše na ponosnom Cetinju.
_________________
Istaknuta slika: musliman i hišćanin igraju šah 1285. godine
