Aida Šarac: Most na Dumanu kraj Livna

Kulturna baština

Prvi utisak mosta na Dumanu jeste da presvođava rijeku u jednom luku.
U stvari, Bistrica pored glavnog vodotoka ima ovdje i jedan paralelni rukavac na višoj koti, uz desnu obalu; most – povezujući u pravcu dvije suprotne obale – presvođava glavni vodotok svodom većeg raspona, dok na višoj koti presvođava rukavac malim svodom raspona. Ova dva elementa toliko su udaljena jedan od drugog i toliko kompoziciono nepovezana da je opšti utisak mosta s jednim otvorom bitan, dok ovaj manji otvor ima više karakter propusta.

Svod mosta je građen od precizno klesanog kamena, pretežno krečnjaka, a manjim dijelom od sedre. Krečnjak i sedra su ugrađeni u most bez nekog posebnog reda, a spojnice su obrađene i vođene radijalno. Po dubini svoda kamen je slagan u horizontalnim slojevima.

Čeoni lukovi, kako na velikom tako i na malom svodu, izgledaju polukružni. Tačnim mjerenjima, a i pažljivim posmatranjem, konstantovano je da se i ovdje, kao i u Mostaru i u Klepcima, radi o krivulji koja se približava ovalu ili elipsi. Na završetku stope svoda horizontalno istaknut sloj klesanca poput vijenca naglašava početak svoda. Takođe je primjetljiva izvjesna ovoidna deformacija linije luka prema desnoj obali, no to je, očigledno, ili rezultat nedovoljno preciznog rada, ili naknadnih slijeganja. Lukovi malog svoda, takođe, nisu polukružni, ali je za razliku od velikog svoda luka ovdje veća od polovine promjera.

U fasadnim izgledima čeoni lukovi na oba svoda uokvireni su po ekstradosu sekundarnim, plastično istaknutim lukom. Ovaj luk svakako nije konstruktivni, već dekorativni element, neka vrsta vijenca, čija je jedina svrha da plastično što jače naglasi i odvoji liniju svoda od čeonih zidova, koje svodna konstrukcija nosi.

Čeoni zidovi, zidani kao i obično od nešto grublje obrađenog kamena iste vrste i neujednačene krupnoće sa grubim spojnicama, približno su u istoj ravni sa čeonim lukovima, pa je usljed toga linija sekundarnih lukova obostrano plastično istaknuta. Ovaj naglašeni obrub lukova čini se specifičnim i vjerovatno se javlja pod uticajem bliskog dalmatinskog područja gdje se u vrijeme nastanka mosta, a pod uticajem baroka, okviri lučnih elemenata obogaćuju u profilaciji.
Širina mosta, definisana razmakom čeonih zidova, nije ujednačena čitavom dužinom.

Osebujnost korita Bistrice na mjestu gdje je premošćena uslovila je dugačak most (27,60 m), mada su propusni otvori relativno mali. Zbog dužine mosta nastaju dugačke nastupne rampe, po kojima se niveleta lagano uzdiže do sredine glavnog otvora. Linija prvobitne nivelete ocrtava se u izgledima mosta jednostavno profiliranim i dosta dobro obrađenim kamenim vijencem, na koji je sa gornje strane uglavljen korkaluk.

Učvršćenje korkaluka za vijenac izvedeno je na jedan ne baš uobičajen način; korkaluk je izbačen vanjskom plohom na krajnji rub istaka vijenca, tako da njegov istak sa gornje strane nije plastično naglašen što mu umanjuje samostalnog likovnog djelovanja.
Čeoni zidovi mosta su sa uzvodne i nizvodne strane prema temeljima mosta prošireni, pa se formira nešto slično kontraforu. Ovo proširenje prestaje na oko jedan metar prije glavnog otvora. Uz desnu obalu do velikog svoda nastala je neka vrsta priobalnog podzida. Izgleda da su ovi dijelovi od početka sastavni dijelovi mosta, mada nije isključeno da su nastali i u toku neke popravke.

 

Aida Šarac
Aida Šarac

Aida Šarac, rođena  14. 02. 1991. godine u Sarajevu. Bachelor Historije umjetnosti i Književnosti naroda Bosne i Hercegovine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Trenutno četvrta godina Nacionalne historije umjetnosti i Bibliotekarstva. Volonter Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine i aktivna članica Udruženja “Metamorfoza”. Aktivno se bavi slikarstvom. Urednica je portala Glasnaroda.ba.