Skip to content
July 13, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Magazin
  • Azerbejdžan država bogate kulturne baštine
  • Magazin

Azerbejdžan država bogate kulturne baštine

Redakcija January 16, 2019

AZERBEJDŽAN DRŽAVA BOGATE KULTURNE BAŠTINE

Bogastvo i ljepota država mogu se najbolje upoznati kroz njen kulturni identitet. Azerbejdžan je najveća država u regionu južnog Kavkaza. Nalazi se na prelazu između jugozapadne Azije i istočne Evrope. Smatara se jednom od najljepših država između istoka i zapada.

Priredio: Božidar Proročić

Kroz kulturnu baštinu Azerbejdžana možemo upozanti istaknute stvaraoce, iz oblasti književnosti, umjetnosti, filozofije, muzike. Bogata književnost Azerbejdžana, odnosi se na književnost na azerskom jeziku. Iako većina Azera živi u Iranu, moderna književnost, nastaje u Azerbejdžanu, gdje azerski jezik imam status zvaničnog. Tri pisma se koriste ravnopravno, ćirilica, latinica i arapsko pismo.

Azerbejdžan se smatra zemljom kolorita umjetnosti i blistave knjževnosti. Za vrijeme arapskog kalifata, imamo prve predstavnike azerbejdžanske književnosti i to: Ismail Ibn Jassar, i Musa Šehevat pominju se kao izuzetni pjesnici, u rukopisu iz XI vijeka, »Kitabul Aagani« u prevodu (Knjiga Pjesama) Abu Faraj Isfahana. Malo je država na svijetu koje imaju Muzej književnosti, a Azerbejdžan ga ima. U ovom muzeju se čuvaju najvrednija djela Azerbejdžanske književnosti. Različiti periodi razvoja kulture utiču da se kultura Azerbejdžana širi daleko van njenih granica. Ako pažljivo izučavamo kulturu jednog naroda onda i shvatamo zašto je ona značajna. U Muzeju književnosti možemo puno da saznamo o naučniku i pjesniku Hatibu Tabrizi, o filozofu Bahmaniaru, i vidimo herojski ep »Kitabi Dede Korkud«. Istaknuti filozof Bahmaniaru je autor knjiga: »Knjigu ukrasa u logici«, »Knjigu za obrazovanje«, »Knjigu ljepote i sreće«. Bahnamiaru predstavlja jednog od najznačajnih stvaraoca Azerbejdžana kroz bogatu istoriju kulture. Rukopis njegove knjige »Al tashli« se čuva u rukopisnim i muzejskim zbirkama: Kaira, Teherana, Londona, Bejruta. Jedan od briljantnih pisaca koji je proslavio Azerbejdžan je i Nizami čije petoknjižje »Hamsa«, je uključeno u riznicu svjetske kulturne baštine najvećeg dometa. Pored Nizami u bogatom stvaralačkom periodu se ističu i pisci: Huršu Banu Natavan, Muhamed Fizuli, Afzaladdin Hagani, Mehseti Genđevi.

Azerbejdžan predstavlja jednu od najvećih riznica, arhitekture na svijetu. Postoje mnogobrojne ruševine antičkih i srednjovjekovnih gradova. Glavni centri zanastva, arhitekture, trgovine bili su u: Ganđa, Šabran, Nahčivanu, Šemaha samo su neki od gradova đe su bile utvrđenja, kule koje su privlačile mnogobrojne osvajače. Imate brojne i lijepe komplekse, odbrambenih građevina. A u glavnom gradu Baku posebno se ljepotom ističe Đevojačka (nepobjediva) Kula osmospratna građevina, visine 28 metara i debljine zidova  5 metara. U Azerbejdžanu je mnogo bogomolja, hramova, crkava, manastira, džamija. Jedno od najljepših arhitektonskih djela iz XII vijeka je i desetostrani mauzolej Momina Khatun ukupne visine 34 metra. Ovo djelo izuzetne arhitektonske ljepote je izveo arhitekta Abubakr Ajami. Tokom perioda feudalizma izrađene su brojne hanske palate i utvrđenja. Jedno od takvih remek djela je i palata iz XVIII vijeka Šeki Khans. Unutrašnjost palate bogato je oslikana crtežima biljaka, životinja, ptica, geometrijskim arabeskama i scenama borbe i lova. Azerbejdžan je zbog svog geografskog položaja bila država preko koje su prolazili brojni trgovački karavani. Pa su u tu svrhu izgrađeni mnogobrojni Kravansaraji (Baku, Abšeron, Krabahu, Šeki, Fizuli Šemaha i brojni drugi). Sačuvani su i mnogobrojni mostovi koji potiču iz perioda od XI-XIII vijeka, i pokazuju svu umjetnost i vještine azerbejdžanskih graditelja.

Malo je poznato da je Azerbejdžan dao svijetu jednog od najvećih teoretičara muzike, Safiatdina Urmavija, osnivača novog muzičkog sistema u XIII vijeku. Njegov sledbenik Abdulgadir Maragija dao je najveći doprinos u procvatu muzičko-teorijske misli na Bliskom Istoku. Maragi je stvorio djela koja su imala veliki uticaj u muzici. Poznati orijantalisti širom svijeta smatraju Maragija »poslednjim klasičarem« srednjovjekovne nauke o muzici. Uzeir Gadžibekov predstavlja jednog od najznačajnih stvaraoca i tvoraca prve moderne opere sa početka XX vijeka. Njegova opera (»Leljla i Mađnun«) iz 1908. godine predstavlja spoj tradicionalne muzičke umjetnosti.

Azerbejdžan predsstavlja jednu od jedinstvenih država po ljepoti tepiha. Ovdje je umjetnost izrade i kolorita boja dostizala je sami vrh majstora savršenstva u izradi tepiha. Ovdje su stvoreni najbolji primjeri tepiha i ćilima. Umjetnost tkanja ćilima i tepiha datira još iz IX vijeka prije nove ere. Azerbejdžan je sada u svijetu poznat po tepisima i ćilima jedinstvene izrade i ljepote.

Pričati o Azerbejdžanu, a ne pomenuti jednog od najvećih književnika bilo bi nezamislivo, Kurban Said je književnik rođen u Baku. Njegov roman »Ali i Nino« koji govori o ljubavi mladog muslimana i hrišćanke. Roman je objavljen 1937. godine i postao je toliko uticajan da je preveden na 33 svjetska jezika među kojima i na jezike južnoslovenskih naroda i da je i ekranizovan. Spoj Istoka i Zapada se prožima kroz mnogobrojna djela Azerbejdžanskih stvaraoca. Azerbejdžanska kultura je bilo tolika jaka i toliko uticajna da su djela njihovih književnika bila zabranjena u Iranu i SSSR-a i spaljivana. U vrijeme jedinstvenog SSSR-a za vrijeme Staljinovih čistki ali i nakon njih, ubijeno je i prognano više od 17.000 Azerbejdžanskih književnika, ljekara, filozofa, prosvjetnih radnika, gotovo jedna čitava intelektualna elita tog perioda.

Seyran Mirzazada. Foto: Mnemagazin

Kulturno nasljeđe i bogastvo Azerbejdžana posebno se ogleda u 150 muzeja i galerija širom države. Među njima se posebno ističu: Državni Muzej, Muzej Istorije Azerbejdžana, Palata Širvan, Muzej Tepiha i dekorativne primijenjene umjetnosti, Muzej Umjetnosti, Muzej Azerbejdžanske književnosti. U Azerbejdžanu postoji i stotine palata kulture. Takođe impozantna je cifra od 4.650 javnih biblioteka, brojna pozorišta, filharmonija, akademije umjetnosti i mnoge druge ustanove koje se bave kulturom. Priča o kulturi Azerbejdžana se ne može ispričati samo jednim tekstom ona se mora lično doživjeti. U Podgorici postoji i Azerbejdžanski kulturno-ekonomski centar kojim uspješno već duži niz godina rukovodi direktor Seyran Mirzazada, koji lično daje veliki doprinos afirmaciji cjelokupne kulture Azerbejdžana kod nas.

____________________

Istaknuta slika: direktora Azerbejdžanskog kulturno-ekonomskog centra u Podgorici

Tags: istaknuto

Continue Reading

Previous: Najbolje fotografije antifašističkih spomenika
Next: Zaim Azemović: Ne budi pušku

Related Stories

Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • Istaknuto
  • Magazin

Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu

June 29, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram

May 1, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Smrt
  • Istaknuto
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Smrt

April 15, 2025

Recent Posts

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Promocije

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković

July 11, 2025
Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • Kolumne

Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE

July 11, 2025
POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • Nekategorisano
  • Vijesti

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.

July 6, 2025
PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • Vijesti

PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR

July 6, 2025

Nedavne objave

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • KONKURS ZA OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISU NOVI MOSTOVI / НОВИ МОСТОВИ BROJ 3
  • Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Božidar Proročić: Sjećanje na Rasima Ćelahmetovića (1945-2025)

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.