Koliko vode ima na našoj planeti?
Kada biste bili astronauti, iz svemira biste vidjeli da je naša planeta plave boje. To je zato što je njena površina gotovo u potpunosti prekrivena vodom. Vodom su pokrivene 3/4 Zemljine površine, odnosno, voda zauzima 75% Zemljine površine.
Koliko pitke vode mi koristimo?
Mora i okeani sadrže 97% vode koja je slana i može se koristiti samo u određene, ograničene svrhe. Od preostalih 3%, manje od 1% vode ljudi koriste za piće, kupanje, pranje i zalijevanje, dok se veća količina slatke vode nalazi u ledenjacima, glečerima i kao podzemna voda.
Kome je potrebna voda?
Čovjek bez vode može preživjeti samo nekoliko dana. Znači, voda je potrebna i ljudima i životinjama i biljkama. Ona čini veliki dio našeg tijela (oko 70% vode se nalazi u našem tijelu).
Količine pitke vode se smanjuju, jer je mi počinjemo iskorištavati brže no što se ona može obnoviti, a i zagađujemo je otpadom, hemikalijama i otpadnim vodama iz industrije i naseljenih mjesta, kao i navodnjavanjem i zalivanjem usjeva.
Šta je to kružni ciklus vode?
Isparavanje nastaje kada sunčeva toplota zagrije vodene površine, tlo i vegetaciju pretvarajući je u vodenu paru. Takođe, vodena para nastaje i disanjem i znojenjem svih živih bića. U višim slojevima atmosfere, hladni zrak kondenzuje vodu koja se skuplja u oblake. Taj proces se naziva kondenzacija.
Pad nastaje kada kondenzovana voda, spajanjem sitnih kapi, stvara velike kapljice koje padaju natrag na zemlju u obliku kiše, tuče, susnježice ili snijega.
Kada se voda vrati na zemlju, jednim dijelom biva upijena, a drugim dijelom ispari ili se vrati u tokove rijeka, jezera ili mora. Ovo je proces sakupljanja. Nakon toga, ciklus se ponavlja.
Kišnica odlazi na mnogo strana:
- isparava i tako se vraća u maglu i oblake,
- prodire u dublje slojeve i na taj način obnavlja vode izvora i rijeka ponornica,
- kad naiđe na nepropustljiv sloj, onda se tu zadrži i obrazuje jezerca i močvare.
Isparavanjem vode iz mora nastaju oblaci iz kojih se kiša, snijeg ili neke druge padavine spuštaju na zemlju, a onda se rijekama ponovo vraćaju u more. Morska voda ne može nikud oteći, jer nema niže površine u koju bi se slila. Pod uticajem sunčeve toplote voda stalno isparava, ali se ubrzo vraća kroz kišu, tako da se uvijek održava ravnoteža između količine vode na površini Zemlje i u njenoj atmosferi.
Zašto biljkama treba voda?
Biljke su fabrike hrane za sva ostala živa bića na našoj planeti, jer stvaraju hranu od dvije sasvim obične materije: ugljen dioksida i vode. Znači, bez vode nema života ni biljkama, a ni svim drugim živim bićima.
Kuda odlazi voda iz kade?
Savremeni gradovi imaju veoma razgranatu mrežu cijevi i kanala koji odvode upotrijebljenu vodu. Prije nego što ta voda dođe do rijeke i mora, ona se pročisti kroz naročite filtere, inače bi zagadila i rijeke i mora.
Zašto voda zavisi od šuma i obrnuto?
Prilikom erozije, površinski sloj zemlje sa hranjivim materijama biva ispran i zemlja postaje osiromašena hranljivim materijama.
U slučaju da ima puno kiše, a nema šume koja bi upila tu tekućinu, nastaju poplave. Poplave čine velike štete usjevima, a zbog njih i veliki broj ljudi svake godine ostane bez svojih domova.
Zašto su otpaci štetni u rijekama, jezerima, morima i okeanima?
Kako sačuvati kvalitet naših voda?
- Koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata.
- Koristiti nebijeljeni toaletni papir.
- Ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudopere ili WC šolje.
- Ne ispirati ostatke hrane u sudoper, nego ih baciti u posudu za kompostni otpad.
- Ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju.
- Ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće – ne bacati iskorištenu vatu, higijenske uloške ili pelene.
- Što je moguće više smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom.
- Lišće i prljavštinu ne bacati u kanalizacijske otvore.
Kanalizacijsko blato, nafta i hemikalije porijeklom iz poljoprivrede i industrije mogu postati vrlo opasne za zdravlje ljudi i životinja, ukoliko uđu u vodotoke pitkih voda.
U Africi i Aziji gotovo tri četvrtine stanovništva nema čistu pitku vodu. Približno 5 miliona ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom.
Približno 80% svih bolesti nastaju zbog nečiste vode za piće.
Moramo čuvati naše izvore pitke vode čistima – ne samo zbog zaštite okoliša, već i zbog zaštite našeg zdravlja!
Da li znate? |
- Prilikom pranja zuba nemojte puštati vodu iz česme da nepotrebno teče.
- Istuširajte se umjesto da se kupate u kadi.
- Ako se već i kupate, kadu napunite samo do pola.
- Ukoliko možete, prilikom ispiranja WC školjke iskoristite samo polovinu vode u vodokotliću.
- Prilikom kupovine novog vodokotlića, kupite onaj efikasniji i štedljiviji, sa dvostepenim puštanjem vode.
- Provjerite ispravnost svih slavina. Popravkom takvih slavina štedimo velike količine vode, ali i novaca.
- Posuđe perite ručno pazeći na potrošnju i to ga perite u sudoperu, a ne pod mlazom vode.
- Prije uključenja, mašinu za pranje suđa potpuno napunite.
- Voće i povrće operite u zdjeli, a ne pod mlazom vode.
- Mašinu za pranje veša treba koristiti samo kad je napunjena.
- Prilikom kupovine mašine za pranje veša, odaberite model koji ima najveći stepen iskorištenja vode (oznake su na poleđini mašine).
- Zapamtite da mašine za pranje veša, kod kojih je glavni poklopac na prednjoj strani, troše puno manje vode od onih mašina kod kojih je poklopac na vrhu.
- Vrt zalijevajte samo kada je to stvarno potrebno.
- U ljetnom periodu, zalijevajte vrt rano ujutro, ili kasno uveče.
- Vrt se može zalijevati sakupljenom kišnicom, jer se na taj način štedi pitka voda.

Izvor: Ekologija.ba
Istaknuta slika: http://www.besplatne-slike.net/priroda-pejzazi/vodeni-talasi/slides/morske-ptice-prelecu-iznad-vodenih-talasa.html