BOSANSKI JEZIK IDENTITETSKO PITANJE BOŠNJAKA U CRNOJ GORI
Piše: Božidar Proročić
Svaki narod, koji ne čuva svoju tradiciju i svoj jezik osuđen je na gubitak sopstvenog identiteta. Bosančica je autentično pismo, nastalo u Bosni i okolnim krajevima. Bošnjaci u Crnoj Gori žele da sačuvaju, svoj autentični bosanski jezik i pismo, i da na najljepši mogući način probude, želju kod mlađih generacija, i podstaknu ih da prepoznaju ove istrajne i autentične vrijednosti koje krase bogatu i lijepu književnost Bošnjaka u Crnoj Gori. Povodom Međunarodonog dana maternjeg jezika koji se širom svijeta obilježava, 21. februara. U opštini Petnjica, je pod pokroviteljstvom Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori održan seminar 23. februara: „Bosanski jezik u Crnoj Gori i okruženju. ”

Uvodnu rijječ je imao istaknuti intelektulac i profesor Suljo Mustafić koji je ujedno bio i moderator ovog seminara. Na seminaru si bili prisutni ugedni intelektualci, iz Instituta za jezik u Sarajevu i prosvetni radnici koji su pričali o svojim iskustvima, i primjeni bosanskog jezika kroz sistem obrazovanja. Profesor Suljo Mustafić, je istakao ulogu i značaj jezika, i što je to što Bosanski jezik čini posebnim. Nakon uvodnog izlaganja profesora Sulja Mustafića, prof. dr Alen Kalajdžija, i prof dr. Hasnija Muratagić Tuna, kao i presjednik društva pisaca Bosne i Hercegovine Hadžem Hajdarević su održali predavanje sa temom: „Bosanski jezik – društvena realnost.” Ovi istaknuti i priznati naučni radnici su govorili o razvoju, ulozi i značaju bosanskog jezika kroz različita istorijska razdoblja. Nakon njihovih izlaganja, svi prisutni gosti na seminaru imali su priliku da se upoznaju i sa sljedećom temom: „Bošnjačka književnost i bosanski jezik u obrazovonom sistemu – praktična iskustva, prezentacija pojedinačnih iskukustava iz Obrazovnih sistema Crne Gore, Kosova i Srbije” na ovu temu učešće su uzeli: prof. Sajma Feratović, prof. Rustem Nurković, prof. Nela Džogović, prof. Jasmina Halilović, prof. Dino Latinac, prof. Azra Glavatović i prof. Zejnel Klimenta.
Istaknuti prosvetni radnici, su istakli probleme sa kojima se srijeću, i način poboljšanja i želje da podstaknu mlade generacije da kroz obrazovni sistem se upoznaju sa bosanskim jezikom. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski a bosanski jezik je u službenoj upotrebi. Tamo đe se teško živi tamo se najljepše i piše. Mnoga istaknuta djela autentičnih stvaraoca sa prostora sjevera, Crne Gore nastala su upravo na izvornom bosanskom jeziku, koji se gajio i čuvao dugo na ovim prostorima. Seminar koji je od značaja za Bošnjake u Crnoj Gori, je trebao biti bolje medijski ispraćen, čime bi se i na taj način dao poseban doprinos. Multikultura koja krasi sjever Crne Gore, sa bosanskim jezikom može biti samo potvrda autentičnosti i identitea Bošnjaka sa ovih prostora, ali i svih drugih koji bosanski jezik doživljavaju kao svoj maternji. Pored prisutnih zvanica seminaru su prisustvovali i gosti sa Cetinja, književnik i prof književnosti Sreten Vujović, Božidar Proročić specijalni savjetnik u Azerjbedžanskom kulturno-ekonomskom centru i Ivana Đukić pjesnikinja. Na kraju je sve učesnike seminara pozdravio i zahvalio im se Mirsad Džudžević, presjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori. Da bi sve prošlo u dobroj atmosferi, potrudio se i neumorni medijski i kulturni poslenik Mirsad Rastoder. Kroz kulturu, jezik, književnost upoznajemo i širimo izvorne vrijednosti poštovanja, jedni prema drugima, i na najbolji način pokazujemo i ističemo vrijednosti Bošnjaka u Crnoj Gori.
___________________
Istaknuta slika: Suljo Mustafić i Božidar Proročić