Skip to content
June 15, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Magazin
  • Dendroterapija: Drveće liječi – intervju s ruskim znanstvenikom Mihailom Vinogradovim
  • Magazin

Dendroterapija: Drveće liječi – intervju s ruskim znanstvenikom Mihailom Vinogradovim

Redakcija March 26, 2014

Od davnina postoje priče o živoj i mrtvoj vodi, o drveću – darivateljima energije i drveću – kradljivcima energije.

Zasnivaju li se one samo na mašti narodnog kazivača ili ipak imaju realnu osnovu?

Jer, i u starim ljekarskim knjigama neko drveće, na primjer breza, spominje se gotovo kao panacea, lijek protiv svih bolesti. Gdje je mit, a gdje počinje stvarnost?

Koje su to iscjeliteljske osobine drveća?

– U narodnoj medicini danas postoji čitav pravac – dendroterapija, liječenje drvećem ili uz pomoć drveća, kaže  Mihail Semjonovič Vinogradov na početku našeg razgovora.

Drveće zaista može izliječiti, iscijeliti, očitaviti čovjeka, nahraniti ga energijom. Najbolji u tome su hrast, breza i bor, gotovo isto tako su vrijedni  cedar, bagrem, klen, rjabina (jarebika), jabuka, šljiva… Ali, ima i onih koji čovjeku mogu „ukrasti“ energiju. To su razne vrste topola, poput ruske čerjomuhe (ili američka višnja, kako se još zove kod nas).

Međutim, nemojte se zavaravati da ih treba iskorijeniti; nikako, jer i ti „kradljivci“ mogu biti vrlo korisni u određenim situacijama, ali o njima ćemo nešto kasnije.

Od kada datiraju prve dendroterapeutske metode i kako su izgledale? 

Znate, postoje zapisi da su još u pretkršćansko doba djevojke  odlazile brezi da bi nakupile pozitivne energije, da im udaja i život budu sretni.

Trudnice su sjedile pod lipom, a ranjene vojnike su stavljali ispod hrasta da od njega dobiju snagu za iscjeljenje rana…

Vidari su preporučivali ne samo sjedenje pored drveća, nego i penjanje po njemu, takozvano drvolaženje, kako bi se snaga drveta što više preuzela, odnosno razmijenila s čovjekovom.

I danas se djeca instinktivno penju na drveće, a mnogi grade kuće u šumi. Kao što vidite, ništa novo pod suncem.

Kakva su pravila komuniciranja s drvećem s ciljem liječenja?

Pravila komuniciranja s drvetom koje daje energiju iscjeljenja su vrlo prirodna i jednostavna: stanite licem prema drvetu-donoru na rastojanju 40 – 60 cm, zatvorite oči i opustite se.

Koncentrirajte se na to da primate njegovu energiju i zamislite da se vašim tijelom odozdo nagore lagano podiže topli val energije.

Poslije opuštanja počnite raditi vježbe disanja, koje će pomoći u raspoređivanju dobivene energije po čitavom tijelu.

Pravilno disanje podrazumijeva udah, zadržavanje zraka u plućima, izdah i period kad su pluća ispražnjena do sljedećeg udaha. Svaka faza traje 4 – 8 sekundi, a moraju se sprovoditi ravnomjerno, bez mučenja i prekida.

Tijekom zadržavanja daha dolazi do „razlijevanja“ energije drveta koja se pretvara u vašu bioenergiju.

Komuniciranje s drvećem ne treba trajati dugo, nekad ne više od nekoliko minuta i to je najbolje raditi predvečer, prije spavanja. I sami znate da se čovjek poslije jedne kraće večernje šetnje po vrtu ili po gradskom parku, osjeća mnogo bolje i pomlađeno…

Najbolje je ako se osamite negdje u prirodi ili kraj „svog“ drveta koje znate i koje vas „poznaje“ od djetinjstva.

Znate, nekada je bio lijep običaj da se, kada se dijete rodi, posadi drvo, na primjer hrast za dječaka i jela, breza ili lipa za djevojčicu. Posebno je zanimljivo gledati kako oboje rastu i razvijaju se.

Dakle, veoma je dobro boraviti u poznatom predjelu, ali i ne mora biti tako.

Dobro je u prirodi srediti misli, preispitati postupke, izgovoriti molitvu Gospodinu, osjetiti povezanost svega što diše pod kapom nebeskom… Najzad, treba znati da dendroterapija pomaže samo ako je provodite redovito, ako vam to postane dobra navika.

A što da radi stanovnik velegrada, koji nema parka u blizini, a o nekom šumarku da i ne govorimo?

Specijalisti predlažu da se koriste tanke ploške koje su narezane od različitih vrsta drva. Iako svatko od nas ima svoje drvo, primijećeno je da se hrast, breza i bor uklapaju u gotovo svačiji „profil“.

Akademik Boris Dodonov je uspio stvoriti univerzalan korektor čovjekova biopolja. To je obična ploška, komad određenog drva, širine 20 – 30 cm, debljine do 10 cm. Ovaj komad ima otvor u sredini i 7 kosih, radijalnih ureza oko tog otvora.

Rekli ste da neko drveće dodaje, a da drugo oduzima životnu energiju. 

Da, drveće – donori, donatori, davaoci energije stvarno imaju osobinu da u sebi akumuliraju veliku količinu kozmičke energije. To su spomenuti hrast, breza, bor, cedar, bagrem, klen…

Svaki čovjek bi trebalo znati koje je njegovo drvo, koje mu omogućava da se lakše izbori sa životnim teškoćama, s bolestima. Kada to spozna, treba ga zasaditi u svojoj blizini.

Ali, postoji i takozvana negativna energija. Kako se nje osloboditi? 

E, tu na scenu stupa drveće koje oduzima energiju. Najjače u tom pogledu  su sve vrste topola i iva. Slabiji, ali vrlo korisni su i kesten, jela, čerjomuha (američka višnja). Oni su izvanredni za liječenje nekih oboljenja.

Ne znam da li znate onu rusku narodnu pjesmu “Ivuška zeljenaja” – o djevojci koja pita ivu pored vode gdje da pronađe svoju ljubav… Vidite, narodna intuicija je milenijima radila besprijekorno.

Kad ste tužni, napeti ili rastrojeni, privijte se uz takvo drvo leđima (duž kičmenog stuba) i dlanovima, kao kad ste igrali skrivača i krili se iza drveća!

To je vrlo dobro da se oslobodite napetosti i razdražljivosti.

Ako imate problema s unutrašnjim organima, jednostavno – zagrlite drvo kao dragog druga. Ali, ne preporučuje se da u tom „zagrljaju“ boravite duže od dvadesetak minuta.

Ne treba naglašavati koliko je bolje da za terapiju koristite živo drvo, a ne njegov komadić, ali u slučaju nužde može i tako.

Bolji su komadi od gornjeg, nego od donjeg dijela drveta. Ne znam je li vam poznato, ali u Rusiji su se oduvijek na ovaj način liječili zubobolja, angina, gastritis ili glavobolja – 5 – 7 minuta držiš daščicu pored bolnog mjesta – i gotovo.

Ove metode ne mogu naštetiti i preporučuju se posebno onim osobama koje pate od spazma velikog mozga ili kardiovaskularnih bolesti.

Dozvolite da Vas, zbog osobnog interesa, upitamo o brezi. Nju su opjevali pjesnici, Jesenjin joj je posvetio mnoge stihove, a u literaturi ima toliko opisa i recepata za liječenje brezinim sokom, lišćem, pupoljcima…

Točno je da je breza najpopularnija, jer ima čitav niz ljekovitih i iscjeljujućih svojstva. Dovoljno bi bilo da jednom tjedno odemo u brezik, izaberemo jedan od većih primjeraka ovog lijepog drveta i da ga zagrlimo i ostanemo uz njega petnaestak minuta.

Spomenuli ste njena ljekovita svojstva: brezovi pupoljci, sok, list, pa čak i gljiva koja na njoj raste – čaga, sve je ljekovito, iznimno bogato biološki aktivnim materijama.

U lišću breze ima eteričnih ulja, vitamina, rutina, karotena, fitoncida, flavonoida… Mlado lišće sadrži i proteine, masti, vitamine. Najbolja je takozvana bradavičasta breza, ona koja je kao posuta mirisnim smolastim „suzicama“.

Aktivni ugljen treba svakako imati u kućnoj ljekarni. Dobar je protiv trovanja i akutnih bubrežnih kolika.

Čajevi od lista breze su odlični protiv povišenog krvnog tlaka, a ublažavaju i bolove.  Razni biljni preparati od breze poboljšavaju cirkulaciju, razgrađuju trombove, i zato se preporučuju kod tromboflebitisa, upala na koži, upale pluća, bronhitisa, bolesti žučne kesice, urinarnih putova i drugih.

Vrlo je korisno da se breza upotrebljava kod bolesti izazvanih radijacijom. Breza ubrzava zarastanje rana, regulira rad jetre i žučnog mjehura. Da bi se ubrzao i intenzivirao proces dendroterapije, specijalisti savjetuju da se svakodnevno bar 50 puta kažiprstom blago masira mjesto u području desnog podrebarja, gdje je smještena jetra.

Čajevi od listova i pupoljaka uspješno i bez ožiljaka pomlađuju tkivo, čak i kod dubokih rana. Čajem od brezina lista perite kosu, jer ćete tako imati jaku, svjetliju i gustu kosu kao stari Slaveni. Pijte čajeve od breze i kombinirajte ovaj postupak s boravkom u prirodi i direktnim kontaktom s drvetom.

Kod spazama velikog mozga pijte čaj od listova breze i trave rosopasa, po jednu trećinu čaše triput na dan.

Kod srčane insuficijencije pomaže brezovo lišće i trava kantariona.

Breza također potpomaže koncentraciju, jača pažnju i osnažuje organizam. Ona još i sjajno ionizira zrak.

Kako je s ostalim drvećem?

Hrast također ima izvanredna svojstva, prije svega djeluje kao antistresna terapija. Aktivira cirkulaciju i smanjuje vrijeme ozdravljenja. Jedan je od najboljih generatora pozitivne energije.

Jako je dobro da u domu imamo namještaj od hrastovine, ne samo zato što je dugotrajan i lijep, nego i zato što zrači pozitivnom energijom.

Bor smiruje i eliminira psihičku napetost. Duži boravak u borovoj šumi čovjeka spašava od kašlja, kihanja, bronhitisa i sličnih problema.

Bukva jača otpornost na stres i jača koncentraciju, povoljno djeluje i na cirkulaciju.

Kesten olakšava reumatske tegobe, eliminira nesanicu i, kako kaže narodna mudrost, tjera strah i napetost različitog porijekla.

Dodao bih, također, da mnogo od spomenutog drveća djeluje na jačanje organizma protiv alergije, ali dok alergija traje, najbolje će pomoći komadi drveta o kojima je već bilo riječi, jer, posebno u periodu cvjetanja, direktan kontakt s drvećem može izazvati neželjene reakcije.

I, najzad, je li drveće oko nas neka vrsta pokazatelja kako živimo i kakvo nam je zdravlje?

Da, u pravu ste. Drvo djeluje na prostor u kome raste, ono ga na određen način štiti.

Loše stanje drveća oko kuće je znak vlasniku da nešto nije u redu.

Poruka, dakle, glasi: naučite komunicirati s prirodom, shvatite njezine poruke! To će vam mnogo pomoći.        

Preneseno sa: Alternativa-za-vas.com

Tags: istaknuto magazin

Continue Reading

Previous: Lica zavisnika: Drastična promjena u tri slike
Next: Film “Žena u crvenom” u okviru programa ”Bioskop” u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju

Related Stories

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram

May 1, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Smrt
  • Istaknuto
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Smrt

April 15, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Hidžretska godina
  • Istaknuto
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Hidžretska godina

April 1, 2025

Recent Posts

  • IZDVOJENO MIŠLJENJE –  nova knjiga u izdanju časopisa Komun@
  • Jasmina Luboder Leković: Put kroz maminlapinatapai spajanje
  • Rezultati konkursa FESTIVAL KRATKE KNJIŽEVNE FORME ZATON ’25
  • URUČENJE NAGRADE „DIALOGOS“ 30. maja u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju
  • POZIV ZA VOLONTERE – PROJEKAT STEĆAK.MAP

Archives

  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

IZDVOJENO MIŠLJENJE –  nova knjiga u izdanju časopisa Komun@
  • Istaknuto
  • Promocije

IZDVOJENO MIŠLJENJE –  nova knjiga u izdanju časopisa Komun@

June 14, 2025
Jasmina Luboder Leković: Put kroz maminlapinatapai spajanje
  • Promocije

Jasmina Luboder Leković: Put kroz maminlapinatapai spajanje

June 14, 2025
Rezultati konkursa FESTIVAL KRATKE KNJIŽEVNE FORME ZATON ’25
  • Istaknuto
  • Vijesti

Rezultati konkursa FESTIVAL KRATKE KNJIŽEVNE FORME ZATON ’25

June 2, 2025
URUČENJE NAGRADE „DIALOGOS“ 30. maja u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju
  • Istaknuto
  • Vijesti

URUČENJE NAGRADE „DIALOGOS“ 30. maja u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju

June 1, 2025

Nedavne objave

  • IZDVOJENO MIŠLJENJE –  nova knjiga u izdanju časopisa Komun@
  • Jasmina Luboder Leković: Put kroz maminlapinatapai spajanje
  • Rezultati konkursa FESTIVAL KRATKE KNJIŽEVNE FORME ZATON ’25
  • URUČENJE NAGRADE „DIALOGOS“ 30. maja u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju
  • POZIV ZA VOLONTERE – PROJEKAT STEĆAK.MAP
  • Sadeta Feleć: Metode rada u nastavi
  • Jasmina Luboder-Leković o stihozbirci ”Revolucija i njena kopilad” Dina Burdžovića
  • Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.
  • Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.