Hadži Đevad Koldžo
PUTOPIS SA HADŽA (III): HADŽ I PRIČA O KABENSKOM POKRIVAČU
”Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome”. (Ali ‘Imran, 97)
”…i oglasi ljudima hadž! – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih”. (El-Hadždž, 27)
Autor teksta je građevinski inžinjer, ekspert za upravljanje vodovodnim sistemima, vodeći istraživač / projektant u oblasti rada: metode mjerenja i određivanja gubitaka u vodovodnim sistemima; projektovanje, razrada projekata u oblasti vodosnabdijevanja i sanitarnog inžinjeringa, modeliranje i programiranje u MS Excel-u i Visual Basicu; trener iz oblasti ”Neobračunata voda”; izvođač obuke za korištenje MS Excel programa. Radi u Hydro-Engineering Institute Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Jedan je od osnivača Asocijacije hadžija ”Zul Hulejfa – Novo Sarajevo” i sajta za informisanje i edukaciju hadžija Zulhulejfa.ba.
BORAVAK U MEKKI DO PONOVNOG OBLAČENJA IHRAMA
Kako smo zanijetili T’emettu hadždž, obavili smo umru i skinuli ihrame. Ova vrsta hadža se smatra najlakšom (temettu na arapskom znaci olakšanje), i nosi obavezu klanja hedja. Hedj je vrsta kurbana (žrtve: koza, ovca, goveđe ili kamila) koji se kolje isključivo zbog ove olakšice i nema nikakve veze sa kurbanom koji se inače kolje za Bajram čije se meso dijeli siromašnim, prijateljima i dio ostavi za porodicu.
Slijedećih dana smo se trudili da što više vremena provedemo u Haremu, pa smo nas nekoliko već sljedeći dan ustali u 3 sata i nakon ranog sabaha kojeg smo klanjali u haremu moja supruga Maida, ja i hadžija Seid smo krenuli da obavimo tavaf nafile (dobrovoljni obilazak oko Kabe). Radi lakšeg praćenja daljeg teksta Putopis sa hadža pogledajte crtež na kome su brojevima od 1-12 označeni: Hadžerul-esved, gdje je ugao Hadžerul-esveda i ostali uglovi Kabe, gdje se nalazi Hidžr Ismā’īl itd….
1. Hadžerul-esved (Crni kamen)
2. Ugao Hadžerul-esveda
3. Ugao Irački
4. Ugao Sirijski
5. Ugao Jemenski
6. Hatim (Hidžr Ismā’īl) – računa se kao dio Kabe
7. Vrata Kabe
8. Multezem – dio zida između vrata i Hažerul-esveda
9. Kisva – prekrivač Kabe
10. Mīzāb – kabenski oluk
11. Šāzervān, kabenski podest
12. Mekāmi-Ibrāhīm, hazreti Ibrahimov mekām
TAVAF
Tavaf je obilaženje – kruženje oko Ka’be sedam punih krugova. Za vrijeme obavljanja hadža obavlja se više tavafa, ali su najpoznatija tri tavafa koja su vezana za obrede hadža, a to su: 1) Tavaful-kudum. To je prvi susret sa Ka’bom – Bejtullahom. 2) Tavaful-ifada ili Tavaful zijareh – najvažniji tavaf, koji se obavlja nakon bacanja kamenčića na Mini i klanja kurbana. 3) Tavaful-veda’a – oprosni tavaf, koji se obavlja pri napuštanju Mekke. Svaki Tavaf se započinje od Hadžerul-esveda i tu se i završava poslije sedmog kruga – obilaženja oko Kabe. Nakon tavafa, kruženja oko Kabe, hadžije klanjaju dva rekata namaza iza mjesta gdje je stajao Ibrahim, a.s., Poslije namaza hadžije odlaze da piju Zem-zem vode.
Već u drugome krugu nalazili smo se na par metara od Kabe-Bejtulaha, a onda odjednom, ispred nas se otvorio put do njega i za par sekundi smo dodirivali Bejtulah između Sirijskog i Jemenskog čošeta. U slijedećem momentu smo već dodirivali i Jemensko čoše na kojem se vide tragovi bezbroj dodira. Od tog mjesta veliki broj hadžija na sve moguće načine pokušava da dohvati Hadžerul Esved. Nisam siguran da su se te hadžije baš napunile saburom (strpljenjem) jer sam stekao dojam da je situacija stalno na rubu incidenta.
.
CRNI KAMEN, VRATA KABE I HIDŽRU-ISMAIL
Crni kamen, ili arapski Hadžerul-esved je smješten u jugoistočnom ćošku Kabe odakle počinje tavaf na visini od oko 110 cm od zemlje. Ovaj kamen crne boje s crvenkastim nijansama i žutim česticama, dug je 25 cm i širok 17 cm. Imam Tirmizi u svojoj zbirci hadisa kaže: ”Crni kamen je bio spušten iz Dženneta (Raja) i bio je bjelji od mlijeka, ali su ga grijesi sinova Ademovih pocrnjeli”.
Godine 1977. kralj Halid ibn Abdulaziz je naredio da se vrata Kabe postavljena 1943. godine obnove, pa su umjetnički urađena. Vrata Kabe nalaze se na visini od 2,25 m iznad zemlje. Njihova visina je 3,06 m a širina 1.68 m. Urađena su od 280 kg čistog zlata.
Hidžru Ismail je mjesto uz Kabu gdje je bila kuća Ismaila, a.s., i njegove majke Hadžere. To je danas prostor na sjeverozapadnom dijelu Kabe koji je oivičen polukružnim zidom. Zapravo dio ovog prostora u širini 3 m nekada je bio dio Kabe. Kurejšije su prije početka posljednje Objave (Kur’ana) odlučili renovirati Kabu, ali su se zarekli da će je renovirati samo halal imetkom (na dozvoljen i pošten način zarađeno bogatstvo). Kada im je takvog imetka ponestalo, odlučili su smanjiti dimenzije Kabe, tako da je tri metra Kabe ostalo van nove građevine. Ostatak prostora oivičen ovim zidom je prostor u kome je Ibrahim, a.s, sagradio kuću za suprugu Hadžeru i sina Ismaila, a.s. Visina Hidžrul – Ismaila iznosi oko 1.30 m.
MEKAMU IBRAHIM
Kao što smo spomenuli poslije obavljenog tavafa, sedam obilazaka oko Kabe, hadžije klanjaju dva rekata namaza iza Mekamu Ibrahima, kamena na kome je stajao Ibrahim, a.s., prilikom izgradnje Kabe sa sinom Ismailom, a.s. Allahovom, dž.š., odredbom su na tom kamenu ostali otisci Ibrahimovih stopala. Dubina ovih otisaka je oko 10 cm, a dužina 22 cm. Ovaj kamen čija je visina 75 cm je zaštićen od klimatskih uticaja, ali hadžije koje se približe mogu vidjeti kamen kroz staklo.
A kako se u Kur’anu kaže: ”Neka vam mjesto na kojem je Ibrahim stajao bude prostor gdje ćete namaz obavljati!” sve hadžije poslije sedam obilazaka oko Kabe klanjaju dva rekata namaza iza Mekamu Ibrahima, odnosno zbog velikog broja hadžija klanja se malo dalje unutar Harema. Poslije hadžije nedaleko odatle idu da popiju Zem-zem vode.
Nakon što smo klanjali dva rekata izašli smo iz Harema (prostora oko Kabe) kako bi smo nešto doručkovali. Preko puta Harema se nalazi ogromni Zam Zam Tower Center u koji smo ušli i ostali šokirani. Sam centar izaziva šok i kada ga gledate sa vana jer je visok oko 150 m i nadvisio se iznad harema. Unutra se nalaze prodavnice svih poznatih svjetskih brendova, tako da možete popiti kahvu ili pojesti kolač u Starbuck-u, jesti piletinu u KFC-u ili kupiti bilo kakvu markiranu odjeću.
MEKKA SAHAT
Ove godine je novina za hadžije izgradnja Meka-sata koji se gradi po nalogu Čuvara dva harema, Kralja Abdullah ibn Abdul-Aziza. Sahat je postavljen na petoj kuli najviše zgrade u Mekki. (Mekka sahat je počeo svoj eksperimentalni rad dvije godine kasnije, odnosno na prvi dan mjeseca Ramazana 1431 godine po Hidžri, odnosno 2010. godine). Sahat se sastoji od 4 diska (za 4 strane svijeta) napravljena od specijalnih svjetlucavih kompozitnih materijala. Kazaljke su pozlaćene. Na licu sata je ogromnim harfovima ispisano ”U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog” a na vrhu sata je instalirano oko 21.000 svjetiljki bijele i zelene boje koje će treptati u vrijeme namaza i biti vidljive sa daljine od 30 km. Ukupna težina sata iznosi 36.000 tona.
Dok sam stajao uz Kabu-Bejtulah svojom kapom i futrolom od mobitela sam ga obrisao. Kada sam došao u hotel primijetio sam da mirisu na miris “Dženet” koji sam ranije kupio u Medini. Palo mi je na pamet da uzmem jednu klanjačicu (prostirku za obavljanje molitve) sa kojom sam slijedeći dan ponovo prišao do Kabe-Bejtulaha, i sa njome ga obrisao. Danas mi ta klanjačica predstavlja lijepu uspomenu na ovo mubarek (srećno) putovanje.
U petak 5. decembra 2008. godine klanjali smo džumu (centralna sedmična molitva koja se obavlja petkom u podne) u Haremu. Došli smo 3 sata ranije i već je gotovo cijeli prostor Harema bio popunjen. Teško je reći koliko je ljudi prisustvovalo ovoj džumi, ali sam siguran da nas je bilo više od milion i pol. Po završetku džume stajali smo oko pola sata i nismo znali na koju stranu da krenemo. Na svim stranama u svim ulicama sve je bilo puno hadžija. Više od dva sata je trebalo da se probijemo do ulice u kojoj smo uzeli taksi i vratili se u hotel. Isti dan smo se hadžija Seid i ja vratili u Harem da klanjamo jaciju namaz. Stigli smo nekih 15 minuta prije ezana i bilo je nemoguće naći mjesto za klanjanje.
U tom momentu mi se rodila ideja, i rekoh hadžiji Seidu da zanijetimo tavaf nafilu. U drugom krugu već smo bili uz sami Bejtulah (Kabu) i nismo se odmicali od njega. Na kraju trećeg kruga začusmo ezan. U tome momentu tavaf se zaustavlja i prave se safovi (redovi). Ispred mene je bila grupa turskih hadžija i učinilo mi se da ih je ezan donekle zbunio. Rekoh im ”safaj” i prvog do sebe uhvatih za ruku te mu pokazah da se okrenemo ka Kabi. Hadžije koje su po inerciji još uvijek činili tavaf, su nas gurali i išaretom pokazah turcima da sjednemo, što za mnom i hadžijom Seidom učini i cijela njihova grupa. Nisam mogao da vjerujem. Često sam kod kuće na saudijskoj tv, koja prenosi svaki namaz iz Mekke, gledao i razmišljao kako se osjećaju sretnici koji klanjaju tamo, a pogotovu oni koji su uz samu Kabu. A sada tog petka, 5. decembra 2008. godine dan prije polaska na Arefat ja stojim odmah uz Jemensko čoše i klanjam jaciju namaz. Vratili smo se u hotel kasno i legli da se odmorimo sretni zbog onoga što smo doživjeli, ali i svjesni da nas u slijedećih par dana očekuju veliki napori.
PRIČA O KABENSKOM POKRIVAČU – KISVI
Kisva u pred-islamsko doba
Prvo prekrivanje Kabe je izvršeno u pred-islamsko doba. Prema nekim podacima prvu Kisvu na Kabu je postavio Ismail, a.s., a u 6. vijeku Kisvu je napravio i njome pokrio Kabu pra-pradjed Muhamed savs Adnan bin Ad.
Kisva u doba Muhammeda, a.s.
Muhammed, a.s., i muslimani u Meki nisu sudjelovali u pokrivanju Kabe sve do osvajanja grada 630. godine po miladu (7. godine po Hidžri), jer im vladajuće pleme, Quraish, nije dozvoljavalo da to učine. Kada su muslimani zauzeli Mekku odlučili su da ostave Kisvu i ta Kisva je prekrivala Kabu sve do momenta kada je jedna žena svjetiljkom slučajno zapalila. Nakon ovog događaja Muhammed, a.s., je dao da se Kaba prekrije bijelim jemenskim brokatom.
Kisva u doba halifa (kalifa)
Mnoge istaknuti halife su dale svoj doprinos u prekrivanju Kabe. Halife Omer i Osman su Kabu prekrivali egipatskim bijelim platnom. Zabilježeno je i da je Halifa Harun Al-Rašid za pokrivanje Kabe koristio bijelo platno. Prvi emevijski halifa, Muavija I (661-680) je pokrivao Kabu dva puta godišnje, uz pomoć Abd-Allah ibn al-Zubayra, i Abd al-Malika. Oni su tradicionalno darivali svilu za izradu Kisve. Abesidski Kalifa Al-Mahdi, (775-785.), je prvi započeo tradiciju pokrivanja Kabe samo sa jednom Kisvom umjesto do tadašnjeg načina postavljanja nove Kisve preko starih. Kada je 160 Hidžretske godine obavljao hadž, on je vidio da bi naslagane Kisve mogle nanijeti štetu samoj Kabi i stoga je odlučio da se Kaba (Bejtullah) prekriva samo sa jednom Kisvom, kako se radi i danas. Halifa Al-Mamoon (813 – 833), prekrivao je Kabu tri puta godišnje, svaki put s Kisvom različite boje, crvenom, na osmi dan Zul-Hidža, bijelom na prvi dan Redžepa, i svjetlo crvenim brokatom na dvadeseti deveti dan mjeseca Ramazana. Kasnije, Abasidski Halifa Al-Nasir (1180 -1225) prekrio je Kabu sa zelenom Kisvom nakon čega je zaključio da česte promjene boje platna nisu dobre jer kod muslimana izazivaju različite komentare te je odlučio da u buduće Kisva može biti samo crne boje i to postaje pravilo koje se održalo sve do današnjih dana.
Sve do 1340. godine Kisve su bile izrađene samo od platna. Od te godine započinje tradicija veza kur’anskih ajeta. Ova tradicija je uvedena od strane egipatskog vladara Hasana.
Kisva proizvedena u Egiptu
Iz vremena Amasida, upravo u vrijeme vladavine As-Salih Ayyub (1240 – 1249), Kisva je prvi puta proizvedena u Egiptu. Neposredno prije početka Hadža Kisva bi iz Egipta bila transportovana sa velikom karavanom u Mekku. Platno za Kisvu je donošeno iz Sudana, Bagdada, Egipta i Jemena. U toku Prvog svjetskog rata Turska je ratovala na strani Njemačke i činilo se da se Kisva neće moći donijeti iz Egipta. Zbog toga je Turska u Istanbulu izradila pokrivač za Kabu i iz Istanbula ga sa Hidžazskom željeznicom šalje u Medinu. Nekim čudesnim načinom Kisva iz Egipta ipak stiže u Mekku na vrijeme, tako da je Stambolska Kiswa ostala u Medini.
Kada je 1923. godine došlo do pogoršanja odnosa između vladara Saudijske Arabije i Egipta, Egipćani su pozvali natrag svoju Kisvu koji je sa karavanom već bila stigla u Džiddu. Te je godine Stambolska Kisva koja je ležala u Medini iskorištena za prekrivanje Bejtullaha. Sljedećih dvije godine Saudijski kralj Ibn Saud koristi Kisve koje se prave u Iraku. Od 1926. do 1937. Kisve su se proizvodile u tvornici Kisve koju je otvorio kralj Ibn Saud nakon čega se ponovo izrađuju u Egiptu i zajedno sa Egipatskim hadžijama šalju u Mekku.
Ova tradicija se održala sve do 1960-ih, kada je Abdul Aziz Bin Saud osnovao tvornicu Kisve. Ova odluka je donesena pod utjecajem pogoršanja odnosa između Naserove vlade u Egiptu i vlade Saudijske Arabije.
Kisva u vladavini Saudijske Arabije
Kralj Abdul Aziz bin Saud je naredio 1926. godine da se izgradi tvornica za proizvodnju Kisve i prvi pokrivać Kabe je proizvedena te iste godine. Trebalo je više od 100 tkalja da tokom cijele godine tkaju tkaninu na drevnim stanovima kako bi izvezli veličanstvenu kaligrafiju. Svi tkači su u to vrijeme bili dovedeni iz Indije. Godine 1937. tvornica je zatvorena zbog korištenja zastarjele tehnologije.
Tvornica u Ummal-Joud-u, predgrađu Mekke je ponovno otvorena, nakon duge pauze 1962. godine. U tvornici radi 240 zaposlenika. Vješti tkači koriste kombinaciju najnovije tehnologije, drevnih tkalačkih stanova i umjetničke kaligrafije kako bi proizveli djelo egzotične ljepote. Izrada Kisve je zanimljiv proces i sastoji se iz više faza. Za izradu se uvoze najbolje svile iz Italije i Njemačke. Uz pomoć specijalnih deterdženata i sapuna od posebnog maslinovog ulja svila se pere i uklanja zaštitni vosak. Svila se nakon toga izlaže na visoku temperaturu od 90C i pere nekoliko puta da bi dobila svoju prirodnu boju. Najbolji rezultati se postižu kada se svila boji preko svoje prirodne boje. Do prije deset godina bojenje se vršilo ručno, a sada se obavlja putem specijaliziranih strojeva. Dizajniranje i vezenje kur’anskih ajeta je kompjuterizirano. Uvođenje kompjutera polahko je zamijenilo ručni rad i povećalo brzinu rada. Gotovi komadi moraju proći stroge testove kontrole kvalitete u laboratoriju prije nego što se zajedno prošiju. Jedinstvena veza postiže se u nekoliko faza. Prvo se pamučni konac za šivanje, sa kur’anskim natpisima i ukrasima utiskuje na platno. Tada se po njemu nanosi vez od žutog pamuka. A potom se veze sa srebrnim i zlatnim nitima. Ovaj vez ima debljinu oko 2 cm. Kisva se u tvornici na posebnoj ceremoniji predaje najstarijem članu porodice Al-Šaibi, (danas je to Sheikh Abdul Aziz ibn Abdullah Al-Šaibi). Uz Kisvu mu se predaje i mala vrećica od zelenog baršuna protkana sa zlatom i srebrom a koja sadrži 40 cm veliki, ključ Kabe. Članovi porodice Al-Šaibi su čuvari presvlačenja i čišćenja Kabe kojima je Poslanik Muhammed, s.a.w.s., predao ključ Kabe sa riječima. “O, sinovi Talha, uzmite ključ od Kabe i zadržite ga zauvijek”. Bilo koji član ove obitelji je ovlaštena osoba za otvaranje vrata Kabe. Kisva se obično predaje na prvi dan mjeseca Zul Hidža, kako bi Kaba biti spremna za deveti dan Zul Hidža, u danu kada milioni hadžija budu stajali na Arafatu tako da se osigura da Kaba izgleda elegantno sljedećeg dana, na prvi dan Kurban-Bajrama. Dan ranije (8 Zul Hidža), kada hodočasnici krenu na Minu, stara tkanina se tradicionalno skida sa Kabe.
Današnja Kisva je napravljena od 670 kg čiste svile, 150 kg zlata i srebra koji se koristi za graviranje kur’anskih ajeta na platno. Površina platna je 658 kvadratnih metara, a sastoji se od 47 komada, svaki dužine 14 metara i širine 95 cm. Cijena izrade iznosi oko SR16.8 milijuna rijala (4,5 milijuna dolara). Svake godine stara Kisva se uklanja, i reže u male komadiće.
U davna vremena Halifa Omer bin al-Hattab bi dao da se isječe na komade i ti komadi podijele među hodočasnicima koji su ih koristili kao zaklon od vrućine u Mekki. Danas se komadići Kisve poklanjaju određenim pojedincima, uglavnom prilikom posjeta stranih muslimanskih dostojanstvenika i organizacija. Jedan takav komadić je poklonjen i Organizaciji Ujedinjenih Naroda.
.
Nastavit će se…
Pogledajte proces izrade Kisve: http://www.slideshare.net/naushadme/kaaba-covering-cloth-kiswa-presentation
