Redakcija Fadil M. Kardović, prof.
Da li priroda obdari nekog, ili taj postiže rezultate upornim radom? Sa zadovoljstvom pisaću o mom svestranom kolegi i dobrom čovjeku, profesoru matematike Agović Ćamilu.
Rođen je u višečlanoj radničkoj porodici. Petorica ih je braće i četiri sestre. Iz te porodice izniklo je sedam fakultetskih diploma. Otac mu je bio odlikovan ordenom rada, a majka mu je bila učesnik NOR-a i u knjizi je zaslužnih žena Crne Gore. „Iver ne pada daleko od klade“. Kao najstariji brat pomagao je braći da se školuju. On je završio za profesora matematike, brat profesor biologije, jedan brat je završio elektrotehnički fakultet i dva brata medicinski fakultet, a jedan od njih je doktorirao ortopediju i traumatologiju. Jedna sestra je završila srpsko hrvatski jezik i književnost a druga ruski jezik i književnost.
Profesor Ćamil nije čudo što je veliki majstor u građevinarstvu, mnogo kuća je uradio braći, sestrama, komšijama i kolegama od temelja do krova. Dobar je keramičar, stolar, i elektroistalater.
Jedne godine izvršena je anketa kod učenika, koji predmet najviše volite. Zamislite, većina je izabrala matematiku. Zbog čega? Profesorovi časovi su zadovoljstvo za učenike. Odavno primjenjuje aktivne metode učenja. Uvijek nasmijan i spremen za šalu odobrovolji i učenike i nastavnike. Na takmičenjima „Pokret nauke mladim“ uvijek je imao plasiranog učenika na Republičko takmičenje. Pored matematičkih znanja profesor posjeduje nevjerovatno, znanja iz svih predmeta. Još iz srednje škole bavi se pisanjem pjesama. Skoro sve pjesme zna napamet. Evo njegove jedne pjesme.
IZGORJELA LJUBAV
Dok noć drhti u samoći
i nebo plače.
pokušavam da izvadim korijenje iz tijela
ljubavi izgorjela.
.
Panj što osta u srcu
čami i gnjili.
Zvijezde smo nekada grlili
kažu, srećni bi bili.
.
Sa zorom kopljem u čašu
skoro praznu.
Noć je na izdisaju a ja sam još tu.
.
Htio bih da iščupam korijenje,
što mi razdire grudi
neka zora će lijeka naći
a ti mi srećna budi.
.
Za vrijeme služenja vojnog roka, ispred škole rezervnih vojnih oficira uspješno je prestavljao vojnu jedinicu na takmičenju u šahu. Učestvovao je u kvizovima znanja i na muzičkim toboganima. Svadbe, ispraćaji u JNA, prosvjetnim sportskim i kulturnim susretima, izletima, useljenjima, vjenčanjima i sva druženja pospješio je svirajući na harmonici. Jedan je od organizatora susreta prosvjetnih radnika Opštine Rožaje, koji se organizuje trideset pet godina u decembru.
Domaćinski se ponaša na svakom poslu, sa velikim elanom i upornim radom članova svoje porodice, uspješno registruje i radi u auto školi „Jasmina“ gdje više decenija Ćamil poslije obaveznog radnog vremena održava praktičnu i teorijsku nastavu u auto školi.
Oduvijek je Ćamil Agović važio za uzornog domaćina čija je bašta ukrašena zdravim povrtarskim plodovima, krompira, bijelog i crnog luka, paradajza, krastavica, kukuruza, ima malina, kupina, ribizle, aronija, paprika, lubenica,… prepoznatljivi po svom kvalitetu ne samo u rožajskoj opštini nego i šire. Međutim, ovogodišnji rod šargarepe u bašti Ćamila Agovića zaslužuje posebnu pažnju, jer se radi o primjercima koji su dostigli težinu i preko pola kilograma.
Da li je Ćamil zaljubljenik prirode, ili je to obrnuta teorema? U njegovom voćnjaku, kao u nekoj bajci. Na istom stablu rađaju Ćamilu i jabuke i kruške. On promoviše ekološku hranu iz njegovog sunčanog posjeda. Za vrijeme velikog školskog odmora, kolega Ćamil donese svoje proizvode i mi se gostimo u zbornici. Donio je i pekmez koji je ispekao od svojih šljiva, razne vrste paradajza, krastavica, lješnika a donosio je i grožđe i šargarepu koja je imala više od pola kilograma težine.
Dokazuje da upornim radom sve može da se postigne. Rožaje je na većoj visini od 1000 m. Kod Ćamila i grožđe uspijeva. Svake godine donosio je u zbornicu svježe ubrano grožđe sa lišćem i granama da nebi pomislili da je kupljeno.
Najveća šargarepa koju sam iskopao iz moje bašte bila je teška 572 grama. To zvuči prosto nevjerovatno, ali je istinito i pozivao je kolege iz škole da dođu na kahvu i uvjere se. I ostale šargarepe izazivaju divljenje, jer su, zaista, dostigle neobičnu veličinu i težinu za rožajsko podnevlje.
Napomenuo je Ćamil da šargarepe nijesu prskane pesticidima, već je, uz redovno navodnjavanje, za njihovu prihranu koristio stajsko đubrivo.
Na pauzi između časova pričao bi nam Ćamil u ovom slučaju kako je ljekovita šargarepa;
”Šargarepa se ubraja u najljekovitije povrće i praktično predstavlja pravu malu prirodnu apoteku. Najvredniji sastojak šargarepe jeste karotin, koji stvara provitamin A – sadrži ga najviše od povrća. Rendana šargarepa je zato prikladna kao hrana za starije bebe koje se hrane majčinim mlijekom i predškolsku djecu. Pored toga šargarepa posjeduje i druge vitamine, to su, prije svega, vitamini grupe B (B1, B2, B5, B6) i PP, D, E i H.
Pored karotina, bogata je mineralima i vitaminima, a u svom sastavu ima eterična ulja, belančevine, celulozu, skrob i šećer, jabučnu kiselinu i panteonsku kiselinu, pektinom, fitosterinom, glutaminom, galaktanom, inozitolom, pentozanom, kalijum i ostale minerale. Od vitamina su najviše zastupljeni vitamini B grupe, vitamini D grupe, vitamini PP grupe, vitamini E grupe i vitamini H grupe. Iako šargarepa sadrži rekordnu količinu karotinu ljudski organizam ga u različitoj mjeri može koristiti u zavisnosti od načina na koji se šargarepa koristi. Tako je iz sirove nerendane šargarepe iskoristivo svega 2%, iz kuvane 18%, a sirove rendane čak 82% odsto.
Zanimljivo je da, za razliku od drugog povrća, sadrži vrlo malo vitamina C – svega šest miligrama. Za podizanje imuniteta odličan je sok od šargarepe sa pravim, prirodnim pčelinjim medom. Ovaj eliksir se uvijek pravi neposredno pred upotrebu, u razmjeri 1 prema 1, a uzima se po dvije kašike četiri puta na dan.
Uprkos potvrđenoj ljekovitosti šargarepe, treba biti umjeren sa upotrebom jer prekomjerna konzumacija nije preporučljiva. Nepoželjno je prekomjerno korišćenje proizvoda od šargarepe na primjer piti nekoliko litara soka na dan. Treba, takođe, biti vrlo obazriv sa primjenom šargarepe kod akutne faze čira na želucu i kod enterita.
Od osnovnih hranljivih sastojaka šargarepa sadrži najviše ugljenih hidrata (8-9 odsto) od kojih i potiče njena velika energetska vrijednost: 100 grama šargarepe ima 176 kJ ili 42 kcal. Uz to, bogata je mineralnim sastojcima: kalijumom, kalcijumom, jodom, cinkom, kobaltom, kao i pektinima (oko 11 mg) i eteričnim uljima, pa se posebno preporučuje djeci jer podstiče fizički razvoj, jača kosti i povećava otpornost od infekcija. Izuzetno je značajna u ishrani mladih, rekonvalescenta, trudnica i starijih osoba. Najveća prednost šargarepe u odnosu na drugo povrće je u tome što se veoma lako vari kada se skuva ili izdinsta, pa je mogu uzimati osobe s poremećenim varenjem, katarom želuca i crijeva, čirom na želucu, a povećava i broj crvenih krvnih zrnaca.
Sirovu šargarepu je najbolje konzumirati i uzimati u obliku svježe cijedjenog soka jer se on najlakše vari, a hranljivi i ljekoviti sastojci u njemu su u punom koncentratu. Mnogi nutricionisti čak preporučuju prolećnu kuru sa sokom od šargarepe, koja oslobađa organizam od otrova nagomilanih velikom i jakom zimskom hranom – potrebno je da se tokom 3 nedjelje uzima po 100 grama sveže cijedjenog soka dnevno.
Ljekovita svojstva šargarepe su brojna. Karoten blagotvorno djeluje na kožu, naročito suvu, kao i lomljive nokte i kosu. Sprečava proliv kod beba i male djece, i blagotvorno djeluje na rad jetre. Kaša od kuvane šargarepe je odlično sredstvo protiv zatvora, a sok od šargarepe otklanja višak kiseline u želucu. Sok od šargarepe je odlično sredstvo u borbi protiv infekcija.
Pojačava imunitet cijelog organizma, a pored toga stimuliše radu materija nadbubrežne žlijezde, koje povećavaju otpornost organizma protiv očnih infekcija, infekcija grla, krajnika i drugih disajnih organa.
Sok od šargarepe se preporučuje kod oboljenja jetre i želudačno – crijevnog trakta, čiji je uzrok nedostatak aktivnih materija u organizmu. Osim toga, on pročišćava jetru i izbacuje nečistoće, a istovremeno djeluje na endokrini sistem. Takođe, normalizuje rad debelog crijeva i otklanja umor i nemir. Sok od šargarepe je odličan lijek koji spašava od mnogih kožnih bolesti. Međutim, najvažnija osobina soka od šargarepe je to što on pojačano utiče na čitav organizam, normalizuje metabolizam, smanjuje suvišnu tjelesnu težinu i uspostavlja hemijsku ravnotežu u cijelom organizmu.
Tegobe zbog neurednog varenja i hemoroida biće olakšane ako izjutra na gladan stomak popijete 150-200 mililitara sveže iscijeđenog soka od šargarepe. Ovaj dragocjeni eliksir za čitav organizam čuva nerve od iscrpljenosti i zato se preporučuje svima koji svoj nervni sistem troše preko mjere ili osobama koje su često pod velikim stresom i pritiskom. Svež sok normalizuje tejlesnu težinu i smanjuje zamor srčanog mišića. Rezultati ispitivanja lekovitosti soka od šargarepe dokazali su da je on efikasno sredstvo protiv bolesti izazvanih poremećajem razmene minerala u organizmu, kao što su poliartritis i osteoporoza (šupljikavost kostiju naglasio je profesor Ćamil).
Kada ga pijete obavezno zadržite sok oko pola minuta u ustima jer je njegova moć da ubija bakterije nevjerovatna. Po sadržaju fitoncida šargarepa se nalazi na trećem mjestu među povrćem, odmah iza crnog i bijelog luka; žvakanjem šargarepe smanjuje se broj mikroorganizama u usnoj duplji, a narodna medicina preporučuje i ukapavanje soka u nosne šupljine u početnoj fazi kihavice i kod sličnih infekcija“.
Istaknuta slika: OŠ ,,Mustafa Pećanin” u Rožajama
