Redakcija Mezaristani su ograđeni prostori gdje se ukopavaju umrli muslimani. Često su nastajali u haremima džamija. U većini gradova koje smo posjetili postoje manji mezaristani u haremima džamija, kako u gradu tako i na seoskom području. Mnogi mezaristani su uništeni zajedno sa džamijama oko kojih su se nalazili, neki u ratovima a neki zahvaljujući „urbanističkim planovima“, proširivanjima ili izgradnjom novih džamija i pratećih objekata.
Članak je nastao u okviru projekta koji je finansiralo Ministarstvo kulture i medija iz sredstava Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Ministarstva kulture i medija Crne Gore
Jedan od mezaristana koji je uništen je i mezaristan koji se nalazio oko džamije Hadžidanuše u gradu Bijelom Polju, koji je zajedno s džamijom porušen, zatim veliko muslimansko groblje na Pobrežju u Podgorici i tako dalje. Za brojne muslimanske mezaristane, današnje generacije ne znaju ni da su postojali jer se tu sada nalaze stambene zgrade, gradski trgovi, privatne kuće, poslovni centri, parkovi, pijace, kulturni centri, bolnice…
Postoje muški i ženski nišani koji se razlikuju. Razlika oblika muških i ženskih nišana vrlo je upadljiva. Muški nišani su rađeni u obliku četvorougaone ili osmorougaone prizme, a nadglavni nišan uz to prelazi gore u tanki vrat i završava se isklesanim turbanom. Ženski su nišani, naprotiv, gotovo redovito pljosnati i većinom su oba jednako oblikovana i gore završena u vidu šiljastog luka.
Kod pravljenja i uređivanja mezara u muslimanskim gradovima u Crnoj Gori zadnjih decenija ima pretjerivanja i novotarija, tako da se prave mermerni blokovi, sa ugraviranom fotografijom umrle osobe, sa mjesecom i zvijezdom, sa stubovima raznih oblika, tako da neki grobovi više liče na neku vrstu grobnice nego na muslimanski tradicionalni mezar.
Nišani iz osmanskog perioda, nadgrobni spomenici koji imaju posebnu vrijednost u cjelokupnom sadržaju kulturnog nasljeđa bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, iako toliko značajni nijesu mapirani i zaštićeni. Rasuti kao ostaci brojnih uništenih mezaristana polahko nestaju, nekada nebrigom nadležnih organa a nekada nemarom samih Bošnjaka koji daju prednost izgradnji neke zgrade u odnosu na to neprocjenjivo kulturno-historijsko blago. Takav je slučaj manje-više svuda u Crnoj Gori kada su u pitanju nišani iz osmanskog perioda; polomljeni, zapušteni, na gomile nabacani…
Interesantan je Izvještaj o stanju grobalja upućenog iz Bara Ulema-Medžlisu u Skoplju davne 1940. godine, a kao da je pisan danas, 80 godina kasnije, u kome između ostalog piše: „…Nigdje se ne pokazuje toliki nemar i nesvjest muslimana u današnjem dobu za svoje ustanove kao kod grobalja čije je stanje upravo vrlo žalosno. Većina njih su zapuštena, nezagrađena, obrasla u trnju i korovu, ostavljena sama sebi. Kako u gradovima svaka džamija ima pored sebe malo groblje, ono je najčešće zapušteno da umanjuje i izgled same džamije; ograde polomljene, zakrčeni prolazi, nišanluci nagnuti ili srušeni … Muslimani i vjerski službenici ostaju slijepi i dozvoljavaju teško skrnavljenje objekata njihovih predaka … Mnoga su izgubljena ili uzurpirana od vlasti ili pojedinaca … Druga su propala što su došla pod udar trasiranja puteva ili železničkih pruga i dizanja naselja a skoro nigdje nijesu dobijene naknade za njih …“.
Starih nišana ima najviše na prostoru Pljevalja, Bara, Plava, Gusinja, Rožaja. Ima ih i drugdje, negdje tek po nekoliko primjeraka. Ima nišana sa ispisanim epitafima, a ima i onih bez ikakvih natpisa. Snimili smo i tri preostala šehidska nišana u Nikšiću koje tamošnji predsjednik Medžlisa pokušava da zaštiti od uništenja. Mezaristana ima nekoliko na prostoru plavske, gusinjske, rožajske, pljevaljske, barske, bjelopoljske i drugih opština, ima ih i u haremima nekih džamija. Na nekim nišanima posebnu vrijednost čini islamska epigrafika ispisana u prozi i stihu koja nije sistematski proučena. Nišani su ukrašeni raznim oblicima i ornamentima, čijom su ljepotom bili očarani mnogi putopisci. Ovakvi nišani se pojavljuju sve do 1912. godine, a poslije odlaska Osmanlija sa prostora Balkana, natpise pisane na staroosmanskom i arapskom jeziku zamijenili su nišani sa natpisima na latiničnom i ćiriličnom pismu.
Nišani iz osmanskog perioda svojom starošću, ljepotom, dokumentovanošću i poetsko-filozofskom i historijskom vrijednošću, predstavljaju kulturnu baštinu naroda i kraja i mjesta gdje se nalaze, obavezuju i nadležne vlasti i bošnjačku zajednicu da ih sačuvaju od uništenja.
Nadgrobni spomenik pronađen je na lokaciji Gradska gasulhana. Opis nišana: pravougaoni nišan sa lukovima desne i lijeve strane a poviše njih sa rozetom, lijevi luk je slomljen, ispod toga sa arapskim natpisom ukoso u deset polja, uokvirenim dvostrukom profilacijom a na sve strane geometrijski ukrasi u vidu izlomljene linije u traci dvostruke profilacije; u srednjem i u donjem dijelu je slomljen, dimenzije: 87x32x5 cm.
Ah bola od smrti!
Saputnice moja, ružo bezgriješna! Šta se može!
Rastavi te bolest od mene, tugo moja!
Bila si mlada i bez ikoga svoga!
Srce mi gori od vatre ove tuge!
Voljela si dobročinstvo, zvala si se Hafiza!
Budi sa tvojim dobročinstvom ko najbolja žena
O posjetioče! Ovo je duša šehide,
počasti je sa jednom Fatihom i kulhuvallahu!
…… Muhammed efendije
Nadgrobni spomenik pronađen je na lokaciji Lješnica – staro groblje. Opis nišana: pravougaoni nišan sa sarukom i nekoliko gužvi sa prevojima oko bašluka, nišan je slomljen na pola, ispod toga vrat a ispod vrata sa arapskim natpisom u devet polja, uokvirenim dvostrukom profilacijom koja je u gornjoj zoni sa geometrijskim ukrasima u vidu izlomljene linije u traci dvostruke profilacije; dimenzije: 150x37x6cm.
On (Allah) je Vječan
Oprosti mi grijehe, Gospodaru milostivi
Radi svjetlosti Kur’ ana i uzvišenog božjeg prijestola
Braća koja mi posjete grob
Neka mi za dušu Fatihu prouče
Rahmetli, Zulfikar iz Nikšića
Sin Jusuf age za njegovu dušu Fatiha
Godina 1900/1901
Nadgrobni spomenik pronađen je na lokaciji Lješnica – staro groblje. Opis nišana: pravougaoni nišan sa fesom, fes je slomljen u dijelu vrata, ispod toga vrat a ispod vrata sa arapskim natpisom ukoso četiri polja, uokvirenim dvostrukom profilacijom koja je u gornjoj zoni apsidalnog izgleda; iznad su prikazani floralni motivi u centralnom dijelu, a sa obje strane geometrijski ukrasi u vidu izlomljene linije u traci dvostruke profilacije; dimenzije: 90x25x4 cm.
| Sva vlast pripada Allahu
Bio sam svjež pupoljak, dođoh na ovaj svijet! Ne procvjetah, dođe mi duši smrtni čas Nema opravdanja za vino zvano smrt Poželjeh se svoje braće! Rahmetli, Halid iz Nikšića sin Derviša za njegovu dušu Fatiha (neka se prouči) |
Godina 1896/1897
kkk
