Redakcija Sahat-kule su pravljene za vrijeme vladavine Osmanlija, zbog potreba obavljanja muslimanskih vjerskih obreda, pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica, obično na sve četiri strane, kako bi veći broj stanovnika mogao čitati vrijeme. Uglavnom su pravljene nedaleko od džamija i često su bile dio većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije takođe često imao i turbeta, hamame, šadrvane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine.
Članak je nastao u okviru projekta koji je finansiralo Ministarstvo kulture i medija iz sredstava Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Ministarstva kulture i medija Crne Gore
Stara Sahat kula u Podgorici je tek jedna od četiri takve, sačuvane u Crnoj Gori. Pored Podgorice sahat kule se nalaze još u Herceg Novom, Baru, Ulcinju i Pljevljima.
Sahat kula se nalazi na Trgu Bećir-bega Osmanagića u naselju Stara Varoš u Podgorici. To je rijetka podgorička građevina koja je preživjela njemačko bombardovanje Podgorice u Drugom svjetskom ratu. Danas je Sahat-kula važan istorijski simbol Podgorice i Crne Gore.
Postoji mišljenje da je sahat-kula sagrađena 1667. godine, dok se negdje navodi da je sagrađena krajem 17. vijeka.
Sahat-kula je visoka 16 metara i drvenim podijumuma je podijeljena na četiri nivoa, koji dnevnu svjetlost dobijaju kroz kamene otvore na zidu.
Građevina, kvadratnog temelja, zidana je uglavnom lomljenim ili tek grubo klesanim kamenom, sa krečnim malterom koji je, po svoj prilici, miješan i pravljen sa jajima. To je malteru davalo izuzetno dobru vezivnu moć, čvrstinu, postojanost i odličnu trajnost.
Skoro da nema pjesme o staroj Podgorici i Staroj Varoši u kojoj se ne spominje Sahat kula. Sahat kula je najljepši primjer arhitekture preostale iz osmanskog perioda. Danas je Sahat-kula važan istorijski simbol Podgorice i Crne Gore.
Renovirana je i rekonstruisana ali je na njoj ostao metalni krst (ili pokazivač strana svijeta!) da svjedoči o nedostatku pravne države i nepotrebno narušava dobre međunacionalne odnose prije svega Staropodgoričana.
Krstu nije mjesto na Sahat-kuli ali jeste na spomeniku koji bi se mogao sagraditi na trgu kod Sahat-kule u znak sjećanja na oslobodioce Podgorice i tako korektno riješio ovaj problem.
