Skip to content
May 14, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Kulturna baština
  • Islamsko kulturno nasljeđe u Rožajama: Kučanska džamija
  • Kulturna baština

Islamsko kulturno nasljeđe u Rožajama: Kučanska džamija

Redakcija January 10, 2024

U Rožajama postoji samo jedna džamija iz osmanskog perioda, dok su Gornja i Biševska porušene 2004, odnosno 2015. godine. Kučanska džamija je na papiru zaštićena ali je u izuzeno lošem stanju i prijeti joj bez restauracije urušavanje i čak požar jer je elektroinstalacija stara, a džamija je od borove građe. U ovom tekstu ćemo se detaljno osvrnuti na Kučansku džamiju ali ćemo prethodno opisati porušene Gornju i Biševsku džamiju kako bi istakli značaj očuvanja jedine džamije iz osmanskog perioda u Rožajama.

ROŽAJE se nalaze na obalama rijeke Ibar, u gornjem toku na sjeveroistoku Crne Gore. Osmanlije su rožajski kraj zaposjele oko 1455. godine, a 1912. godine su napustile ovaj kraj. Prema austrijskom historičaru Jozefu fon Hameru današnje Rožaje ustanovili su Osmanlije 1638. godine nakon što su ugušili pobunu srpskog stanovništva u ovom kraju i obnovili vojno utvrđenje između Ibra i Lovničke rijeke, na mjestu gdje je danas Osnovna škola „Mustafa Pećanin“. Na obali Ibra, blizu gradskog zida i vojne kasarne, podignuta je i prva džamija 1629. godine, a 1720. godine Rožaje postoji kao gradić jer se formiralo malo naselje oko tvrđave i džamije.

Džamija sultana Murata IV (ili Gornja džamija)

Džamija je prvobitno imala drveni trijem sa drvenim stubovima i drvenom ogradom, prostor za molitvu veličine 9 x 9 metara sa prednjim mahfilom dubine 3 m. Građena je od lomljenog kamena. Na njoj su postojala dva reda prozora, u svakom redu po četiri prozora, nesimetrično jedan ispod drugog. Bila je pokrivena šindrom.

O vremenu izgradnje ove džamije postoji više različitih podataka. Neki smatraju da je sagrađena 1450. godine kao Zaim Azemović koji to tvrdi u Rožajskom zborniku iz 1982. godine u radu Rožaje i okolina, kratak istorijski pregled.

Medžida Bećirbegović u knjizi Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini spominje da je ova rožajska džamija sagrađena 1455. godine što se poklapa sa godinom osmanskog osvajanja ovog prostora.

Autor knjige Džamije u Crnoj Gori, Bajro Agović piše da je ova džamija podignuta polovinom XVI vijeka. Odnosno da je 1629. godine sultan Murat IV Adli u znak sjećanja na svoju majku podigao ovu džamiju. Ovo bi svakako bilo interesantno provjeriti u arhivu u Turskoj.

Gornja džamija, iznešena na brijegu iznad Ibra, preko puta malog trga i Gornje čaršije, okružena šehidskim, ulemskim i ostalim nišanima, lijepo se uklopila u ambijent okolnih Kurtagića i Zejnelagića mahala, Gornje čaršije i uopšte cijele kasabe. Ova džamija je nazivana i Klimentaška, odnosno Kurtagića džamija.

Gornja džamija. Foto: Maida Mujević

Džamija je u više navrata renovirana. Zbog dotrajalosti stare džamije, na njenim temeljima sagrađena je nova u potpuno izmijenjenom obliku. Godine 1966. započeta je njena gradnja, a završena 1968. godine. Džamija je dobila drugi izgled, obnovljeno je turbe, sagrađeno munare, šadrvan i gasulhana. Zbog novogradnje ova džamija je nazivana i Nova džamija, a Kučanska je od tada nazivana Stara džamija. Džamija je 1977. godine dobila novo munare sa dva šerefeta (balkon sa kojeg je muezin pozivao na molitvu).

Oko džamije se nalazilo groblje iz osmanskog perioda sa znatnim brojem lijepo urađenih nišana koji su u više navrata uništavani od kraja sedamdesetih godina 20. vijeka čime je nanijeta nesaglediva šteta kulturnom nasljeđu Bošnjaka.

Nišani snimljeni na dan rušenja džamije

Pored džamije se nalazilo i turbe šejha Mehmeda Užičanina o kome su pisali značajni naučnici, istraživači i književnici. Šejh je pogubljen od strane janičara 1750. god. u Balotićima kod Rožaja, a turbe mu je podigao Huršid-paša 1854. godine.

Stari izgled turbeta

O Šejh Mehmedu, sljedeću legendu je zabilježio Tihomir Đorđević: Onoga dana kada će ga stići potjera on rekne ljudima koji su bili oko njega: Ja ću danas poginuti. Tako je i bilo. Na mjestu gdje je poginuo bilo mu je ukopano tijelo, a na grobu mu odmah nikne ruža koja je imala miris ljepši od mirisa sviju ruža. Glava mu je odnešena u Peć. Neki hodža od Imamovića familije iz Rožaja otide u Peć i uspije da mu glavu ukrade. Drugi mu iskopaju tijelo pa ga odnesu u Rožaje i zajedno sa glavom ukopaju na dva metra od Kurtagića džamije. Tu mu je na grobu načinjeno novo turbe. Onu ružu sa prvoga groba presade sad na novom grobu, gdje i sada traje. Mnogi su pokušavali da od nje presade, ali presade ne mirišu onako kao ruža na grobu.

Danas se novoizgrađeno turbe nalazi unutar nove džamije jer je sredinom 2004. godine stara džamija porušena i na njenom mjestu sagrađena potkupolna džamija, čime je propuštena prilika da se kompleks džamije sa turbetom i starim grobljem restauira i zaštiti kao kulturno dobro. Ista sudbina je zadesila i Biševsku džamiju jer je novogradnjom izgubila potencijalni status kulturnog dobra. Tako da danas u Rožajama postoji samo još jedna džamija iz osmanskog perioda zvana Kučanska.

Kučanska džamija

Kučanska džamija je sagrađena krajem 18. ili u prvoj polovini 19. vijeka. Ova džamija je građena od kamena i drveta. Kamen je vidljiv na fasadi a sa unutrašnje strane je omalterisana.

Kučanska džamija, prije 1982. godine i zatvaranja trijema

Tačna godina gradnje Kučanske džamije se još ne zna. U literaturi se spominju 1779, 1797, 1819. i 1830. godina. Mr Halil Markišić se ne slaže sa tim podacima i navodi u monografiji ,,Rožaje — slikom i riječju kroz stoljeće’’ da je Kučanska džamija sagrađena krajem prve polovine 19. vijeka.

Prolazeći kroz Rožaje 1836. i 1838. godine putopisac Ami Boué (Hamburg, 16. mart 1794. — Beč, 21. novembar 1881.) navodi da u Rožajama postoji samo jedna džamija, što znači da Kučanska džamija nije sagrađena prije 1838. godine.

Kučanska džamija, stara razglednica

Visoki krov je pokriven šindom, a takođe je i munare sagrađeno od drveta. Imala je trijem sa drvenim stubovima, drvenom ogradom i vanjskim mahfilom na galeriji trijema koji je zatvoren 1983. godine čime je narušen njen originalni izgled. Džamija se nalazi u lošem stanju i bez hitne restauracije postoji opasnost od urušavanja i požara čime bi i posljednji svjedok iz osmanskog perioda bio uništen.

Kučanska džamija, poslije 1982. godine kada je sazidan trijem

Ova džamija je sagrađena na uvakufljenoj njivi mula Ahmetage hadži Suljaginog Kardovića, oca mula Jakup efendije i dobila je ime po Kučanskoj mahali u kojoj se nalazi. Smještena je na lijevoj obali Ibra oko 200 metara daleko od Gornje džamije što je posljedica tadašnje plemenske podijeljenosti grada na Klimente i Kuče. Ispred Kučanske džamije nalazio se manji trg koji sada ima funkciju raskrsnice. U neposrednoj blizini džamije bili su dućani te se taj dio zvao Donja čaršija, otuda je u narodu prisutan i naziv Donja džamija. Kučanska džamija se naziva i Stara džamija, a naziv je nastao poslije obnove Gornje džamije 1966-68. godine na temeljima dotrajale džamije slične arhitekture kao kod Kučanske i drugih džamija sa drvenom munarom u sandžačkoj regiji i Bosni i Hercegovini.

Kako piše list Bosna od 22. februara 1870. godine na istočnoj strani Kučanske džamije postojao je mekteb koji je izgorio 1. februara 1870. godine zajedno sa jednom kafanom i dva dućana ispod nje. Sada se pored džamije na sjeveroistočnoj strani nalazi vakufska kuća u kojoj su smještene mektebske učionice, kancelarije Odbora Islamske zajednice i stanovi za imame-hodže.

Kučanska džamija. FOTO: Prof. dr Andrej Andrejević

U beogradskom listu Vreme od 5. avgusta 1934. godine novinar S. Ivezić u tekstu pod naslovom ‘‘Varoš sa jednom ulicom i džamijom, naherenom kao krivi toranj u Pizi’’ spominje i džamiju koja mu je skrenula pažnju zbog nakrivljene drvene munare na tradicionalnom strmom visokom krovu pokrivenom šindom. To drveno munare visoko 15 metara posljednji put je rekonstruisao Nedžib Nurković.

Jugoistočna strana Kučanske džamije

Kučanska džamija je konstruisana od kamena sa drvenim hatulama — integrisanim drvenim gredama koje pojačavaju i stabilizuju zidove. Korišćena je borova građa. Prizemlje je ukopano u zemlju i vidi se sa jugoistočne strane. U njemu je danas smještena abdesthana, mokri čvor i gasulhana. Južni ćošak prizemlja je pojačan potpornim zidom kao privremeno rješenje za sprečavanje daljeg urušavanja konstrukcije džamije.

Kamen je vidljiv na fasadi a sa unutrašnje strane je omalterisana i okrečena. Imala je trijem sa drvenim stubovima, drvenom ogradom i vanjskim mahfilom na galeriji trijema (vidi fotografiju A. Ademagića iz 1972. godine). Trijem je zatvoren — zastakljen 1983. godine.

Kučanska džamija, sjevero-zapadna strana. FOTO: Avlija
Kučanska džamija, jugo-istočna strana. FOTO: Avlija
Munare Kučanske džamije. FOTO: Avlija

Iako je renovirana više puta Kučanska džamija je sačuvala prvobitni izgled i predstavlja najvredniji i svakako jedan od rijetko sačuvanih kulturno-historijskih i sakralnih spomenika u Rožajama.

https://youtu.be/PS4N96HN6hI?si=B4-h9aDofpXzmjPH

Trenutno stanje Kučanske džamije je zabrinjavajuće i neophodno je prije formalne zaštitе uraditi projekat obnove džamije u originalnom obliku na osnovu fotografija snimljenih prije 1983. godine i obezbijediti finansijska sredstva (kao dobar primjer navodimo obnovu Petnjičke džamije). To je obaveza kako Odbora Islamske zajednice u Rožajama, tako i lokalne i državne vlasti, jer ova džamija ne pripada samo onima koji je koriste, već je kulturna baština svih ljudi dobre volje kao i budućih generacija Rožajaca koji će sa pravom tražiti i pronaći krivce zašto je skoro sve od osmanlijskog naslijeđa uništeno u Rožajama.

Članak je nastao u okviru projekta koji je finansiralo Ministarstvo kulture i medija iz sredstava Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Ministarstva kulture i medija Crne Gore

Članak je nastao u okviru projekta koji je finansiralo Ministarstvo kulture i medija iz sredstava Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Ministarstva kulture i medija Crne Gore

 

 

 

 

Tags: kulturna baština

Continue Reading

Previous: Islamsko kulturno nasljeđe u Crnoj Gori
Next: PRAVO NA ZDRAVO: PROBLEMI SE NE RJEŠAVAJU

Related Stories

ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U ULCINJU
  • Kulturna baština

ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U ULCINJU

September 10, 2024
ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U HERCEG NOVOM
  • Kulturna baština

ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U HERCEG NOVOM

August 20, 2024
Islamsko kulturno nasljeđe: Plav
  • Kulturna baština

Islamsko kulturno nasljeđe: Plav

August 10, 2024

Recent Posts

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Istaknuto
  • Promocije

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“

May 13, 2025
Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Istaknuto
  • Poezija

Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda

May 13, 2025
Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Istaknuto
  • Kolumne

Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA

May 12, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram

May 1, 2025

Nedavne objave

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac
  • Tri pjesme Valentine Milačić
  • Objavljen zbornik „Tajna Andrićeve kutije” povodom jubileja – 50 godina od smrti Ive Andrića
  • Nedžad Muratović: Lim u zemlji mrmota
  • DIJALOGOS 2025 – LAUREAT MIRZA MAHMUTOVIĆ ZA KNJIGU KOMUNIKACIJA FOTOGRAFIJOM

Kategorije

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.