Skip to content
May 14, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Portreti
  • Jurij Lipa, pjesnik i borac za Ukrajinu
  • Portreti

Jurij Lipa, pjesnik i borac za Ukrajinu

Redakcija May 14, 2019

JURIJ LIPA, PUT PJESNIKA I BORCA ZA UKRAJINU

Piše: Božidar Proročić

Jurij Lipa ukrajinski: (Ю́рій Іва́нович Ли́па) rođen je u Odesi 5. maja 1900. u selu Šutov Jvorovski okrug Lvovska oblast. Jurijev otac je bio istaknuti ukrajinski pisac, ljekar i borac za nezavisnost Ukrajine Ivan Lipa, komesar iz Odesije iz Centralnog savjeta, ministar vjera UNR Direktorijata i autor nacrta prvog Ustava, ministar zdravlja Vlade UPP u egzilu. Obrazovanje je započeo u Odesi i nakon završetka škole upisao Pravni fakultet Univerziteta Novorosiiskii (Odesa). Godine 1917, Lipa je postao urednik časopisa Odesski Vestnik  i objavio svoje prve brošure: Unija oslobođenja Ukrajine (,,Soiuz vizvolennia Ukraini”), Kijevska kraljevina prema Bismarkovom projektu (,,Korolivstvo Kiivske za proekt Bismarka”). Nagrade (,,Nosit svoi vidznaki”) i Hetman Ivan Mazepa (,,Hetman Ivan Mazepa”). Ovi radovi su objavljeni u izdavačkoj kući njegovog oca, Narodni stih.

Tokom boljševičke revolucije u Ukrajini, Jurij Lipa je stao na stranu protiv boljševika i borio se za stvaranjenezavisne Ukrajine. Godine 1920, Ivan i Jurij Lipa su se preselili u Kamjanets , u zapadnom dijelu Ukrajine. Istovremeno, s obzirom na prijetnju boljševičkog puča u Odesi, u  pristupaju u  redove koje organizuju pukovnik I. Lutsenko i potpukovnik V. Zmenenko oficiri ukrajinskih Hajdmajks divizija. Kasnije se priključio korpusu Uralske vojske oružanih snaga UPR-a, učestvujući u januarskim bitkama sa boljševicima na ulicama Odese. Po ulasku u grad savezničkih njemačko-austrijskih i ukrajinskih delova, Jurij Lipa je postao zamjenik komandanta Odessa ,,Sich” T. Ianiv. Istovremeno, on uređuje ukrajinski dnevni list, objavljuje knjigu “Kampovi zatočenih Ukrajinaca” napisanu u Odesi. U mladosti, Jurij Lipa je pokazao snagu pisane riječi. Poznati ukrajinski pisci Ivan Franko i Volodimir Samiilenko pročitali su njegove radove i smatrali ih značajnim.

Nakon sticanja diplome medicniskog fakulteta, ona obavlja  medicinsku praksu i pohađa nastavu u Varšavskoj školi političkih nauka, gdje pored političkih nauka, studira i ekonomiju. U isto vrijeme, on sprovodi aktivan organizacioni i politički rad među ukrajinskim studentima, učestvuje u stvaranju brojnih identitetskih strkuktura vezanih za pitanje Ukrajine. Od početka tridesetih godina prošlog vijeka bavi se književnim i novinarskim aktivnostima, mnogo je objavio u ukrajinskojj štampi, organizuje specijalne književne krugove, sarađuje sa Dmitrijom Dontsovom i njegovim Književnim i naučnim časopisom.Prva knjiga poezije Jurija Lipe, pod nazivom Svjetlost (Світлість), objavljena je u Poljskoj 1925. godine. Godine 1929. Jurij Lipa je zajedno sa Jevhenom Malanjukom osnovao književnu grupu ,,Tank”. Članovi grupe bili su istaknuti ukrajinski pisci L. Mosendz, N. Livitska-Kholodna i O. Stefanovič. Mladi pisci su se okupili kako bi raspravljali i razvijali svoje književne radove, ujedinjujući ideal oživljavanja ukrajinske nacije. Druga zbirka poezije Jurija Lipe, Surovost (Суворість), koja je objavljena 1931. godine, odražavala je tu ideologiju, izražavajući vjeru u nezavisnu i prosperitetnu budućnost ukrajinske nacije.

 

Godine 1934. u Varšavi je objavljen roman Jurija Lipa „Kozak u Moskoviji“ (Kozaki v Moskovii), a ubrzo je uslijedila zbirka njegovih književnih eseja pod naslovom „ Borba za Ukrajinu“ (Bii za Ukraini). Godine 1936. objavljena je Biljježnica ( Notatnik ), koja se sastojala od tri sveske kratkih priča autora. Priče su se uglavnom ticale nacionalno-oslobodilačkog pokreta 1917-1921. Iste godine objavio je političke radove ukrajinskog doba (Ukrainska doba) i ukrajinske rase (Ukrainska rasa). Možda je najpoznatije političko i filozofsko djelo Lipe njegova trilogija Uzrok Ukrajine (Priznachennia Ukraini) (1938), Doktrina Crnog mora (Чорноморська доктрина) (1940) i Razdvajanje Rusije (Розподіл Росії) (1941)U ovim spisima, Jurij Lipa govori kao teoretičar moderne ukrajinske geopolitike.Veliko verovanje u vrhovnu ideju Ukrajine, njene tradicije, duhovne snage, orijentaciju ka Evropi, rad na sopstvenom stilu, borba sa provincijalizmom. Suza liricnosti – to su glavni slogani i principi koje su mladi pisci stvorili. Prožeta tim idejama, puna duha borbe za ukrajinsku ideju. Herojski karakter intelektualca je ekstenzivno i duboko izvučen. Pisac je uspio da stvori sliku heroja nove vrste intelektualne, beskrajno posvećene ideje, svrsishodne i aktivne. Likovi pisca su ljudi sofisticirane mentalne organizacije, visoke inteligencije, prirodni vođe, evropski heroji, a istovremeno i tipični predstavnici svog naroda.

Sa zbirkom književnih eseja pod nazivom ,,Borba za ukrajinsku književnost“ izdata 1935. Jurij je uspijo da postigne iznenađujući integritet u otkrivanju vrijednosti ukrajinske kulture i ocrtava probleme i izazove sa kojima se ona suočava u budućnosti kao kultura nezavisne Ukrajine, biser svjetske civilizacije.U krajnje nepovoljnom ratnom periodu, Juri Lipa je zajedno sa Levom Bikovskim i Ivanom Šovgenovimom 1940. godine formirao Institut za Crno more u Varšavi, istraživačku instituciju koja istražuje političke i ekonomske probleme sa kojima se Ukrajina suočava nakon sticanja nezavisnosti. Tokom 1940-1942. Izdali su 40 radova. San naučnika bio je da nakon obnove ukrajinske države da se ukrajinski Institut za Crno more preseli u Odesu, kako bi postao moćan centar naučnih istraživanja u mnogim oblastima. U tu svrhu Jurij Lipa je stigao u Odesu 1942. godine , čak je uspio organizirati izdavanje nekoliko naučnih zbirki. Međutim, rat nije dozvolio da se završi zamišljeno. Početkom Drugog svjetskog rata i invazijom na Poljsku , mobilisan je Jurij Lipa. Međutim, ubrzo se vratio u Varšavu, gdje je osnovao ukrajinski javni komitet, kako bi pomogao istočnim ukrajinskim izbjeglicama. Jurij Lipa je bio svjestan da ga sovjetske i fašističke vlasti prate. Iako je Lipa imao priliku da se preseli na sigurnu destinaciju, odlučio je da se vrati u Ukrajinu.

Nakon što se preselio u ljeto 1943. godine u Javorov (sada u region Lavova), postao je jedan od aktivnih članova ukrajinskog pokreta otpora. Radeći kao ljekar, Lipa je organizovao kurseve obuke za medicinsko osoblje za ukrajinsku pobunjeničku vojsku. Lik Jurija Lipa bio je toliko značajan da je 1943. godine njegov rad primjećen u vrhovnom državnom rukovodstvu fašističke Njemačke. Po nalogu Hitlera, Jurij Lipa je prebačen u Berlin , jer je nacistička Njemačka, smtrala da je on  najveći ukrajinski državni ideolog. Pozvan je da predvodi marionetsku vladu Ukrajine. Međutim, Jurij je dostojanstveno odbio ovaj sramotni predlog. Iznenađujuće je da je ostao živ. Od jula 1944. godine – Jurij  liječi pobunjenike u bolnici u selu Ivaniki u okrugu Javoriv.  Jurij Lipa je 19. avgusta 1944. zarobljen od strane NKVD-a u selu Ivaniki , Javorivski okrug , au zoru 20. avgusta 1944. godine Jurij Lipa je brutalno mučen a kasnije i ubijen selu Šutov imao je samo 44 godine. Jurij Lipa  je jedna od centralnih ličnosti ukrajinske kulture i javnog mjenja prošlog vijeka Lipa nas, vraća u fragmente, koji su podijeljeni na nekoliko ličnosti, čije su se aktivnosti odvijale u oblastima koje su prilično daleke: umjetničko stvaralaštvo, istoriografija, medicina.Svaka od ovih grana zahtjeva potpuno požrtvovnu osobu, a kombinacija pisca (poezije, proze, književne kritike), doktora i filozofa istorije u liku Jurija Lipe može se smatrati izuzetnom pojavom u pozadini tog vremena i vremenske sredine. Njegova zvijezda i danas blista istim sjajem nad Ukrajinom novog mijelnijuma.

 

SASTANAK

 

Kada je vrijeme i kad ste sazreli

U mukama dana, u borbi sa sobom,

Kao slika obala u magli, na moru

U jednom trenutku ćete se pojaviti

Vaša svrha je zemaljska i sadržajna.

 

Dolazi samo jednom, ali zauvjek.

Nemojte izbrisati ovu sliku

Nećete pobjeći, gledati naprijed i znati:

Postojala je samo jedna stvar za vas: da živite

A da bi je ispunili, to je od Boga.

Kako on nije znao svoju svrhu

Vi još niste živjeli i još niste dostojni da umrete.

 

MONAH I SMRT

 

Monah:

– Smrt je moj učitelj, moj brat i moja porodica,

Od smrti sam rođen, do smrti je moj put.

Sve to – duboko, onda smrt riječi

Sve što je najbolje  smrt žnje.

Smrt:

Ti si rođen u svijetu

Vi ćete sami sebi reći zbogom –

Ne prodaj sebi cvijet radosti,

Ne uznemiravajte plod

Nema slave –

Budite hrabri

Monah:

Moji dani  postoji samo pokorov,

Pred njim smrt, ispovjednik srca.

Osećam, moja krv blijedi

I najviša ljubav

Šalje je

Šta je na Mjesecu –

Moj kraj je

Smrt:

Uopšte, za sve što je ovdje,

Gledajte oštro i odlazi

Sve je barut. Samo iznad je tvoj kraj

Samo iznad vas je nagrada,

A samo od Boga je radost, a ne od roda.

Preveo sa ukrajinskog: Božidar Proročić

 

 

 

Tags: portreti

Continue Reading

Previous: Posjeta otpravnice poslova Ukrajine Nataliye Fiyalka JU ,,Ratkovićeve večeri poezije”
Next: Žute cipelice Miša Janketića

Related Stories

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara
  • Portreti

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

January 26, 2023
40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara
  • Portreti

40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara

January 24, 2023
Gordan K. Čampar: Zuvdija Hodžić, rizničar prokletijskog vilajeta
  • Portreti

Gordan K. Čampar: Zuvdija Hodžić, rizničar prokletijskog vilajeta

May 4, 2021

Recent Posts

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Istaknuto
  • Promocije

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“

May 13, 2025
Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Istaknuto
  • Poezija

Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda

May 13, 2025
Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Istaknuto
  • Kolumne

Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA

May 12, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram

May 1, 2025

Nedavne objave

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac
  • Tri pjesme Valentine Milačić
  • Objavljen zbornik „Tajna Andrićeve kutije” povodom jubileja – 50 godina od smrti Ive Andrića
  • Nedžad Muratović: Lim u zemlji mrmota
  • DIJALOGOS 2025 – LAUREAT MIRZA MAHMUTOVIĆ ZA KNJIGU KOMUNIKACIJA FOTOGRAFIJOM

Kategorije

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.