Prije 150 godina odštampana je prva novina u Bosni i Hercegovini – 7. aprila 1866. u Sarajevu se pojavio prvi broj Bosanskog Vjestnika. Iako nije ni prva novina ni prva štamparija na ovim prostorima može se reći da je prije 150 godina počela moderna i redovna štampa u nas
Štampa u Bosni i Hercegovini
Prva štamparija u Bosni, Božidara Ljubavića – Goraždanina, bila je smještena u crkvi Svetog Georgija pokraj Goražda. Ugašena je 1531. godine i narednih 335 godina u BiH nije bilo štamparija.
Misao o pokretanju prvog bosanskog lista javila se tek oko 1840. godine kada je bosanski franjevac Ivan Frano Jukić pokušao osnovati književno društvo i izdati časopis. On je u to vrijeme iz Fojnice pisao Ljudevitu Gaju u Zagreb: Da je želja svih domorodaca da ovu nesretnu ilirsku pokrajinu poslije toliko stoljeća jednom već sunce prosvjete ograne i da obasja.
Nakon višegodišnjih priprema objavljen je časopis Bosanski prijatelj, 1850. godine, na 140 stranica, i koji se smatra prvim bosanskim listom jer, iako štampan u Zagrebu, njegov urednik i saradnici bili su iz reda bosanskih franjevaca a sve teme lista gotovo se isključivo odnose na Bosnu, njene ljude i događaje. Ukupno su objavljena četiri broja Bosanskog prijatelja. Drugi broj 1851. godine na 202 stranice. Treće izdanje pojavilo se 1861. a četvrto 1870. godine.
Potkraj turske uprave u Bosni u periodu reformi vilajetske uprave 1866. godine omogućeno je otvaranje prve moderne štamparije na ovim prostorima. Na taj način postavljeni su temelji za štamparsko-izdavačke poslove u BiH.
Zemunski štampar Ignjat Sopron (Ignjaz K. Sopron) na osnovu ugovora sa vlastima, dobio je ovlaštenje da, nezavisno od zvaničnog lista Bosna, može izdavati u Sarajevu i jedne političko-informativne novine i tako se istog dana kada je u Sarajevu otvorena Sopronova štamparija pojavio i novi list.
150 godina od prvog lista štampanog u Bosni i Hercegovini
Prvi broj lista Bosanski Vjestnik objavljen je 7. aprila 1866. godine. To je prvi list štampan u BiH i početak moderne štampe u nas. Štampao ga je i uređivao Ignjat Sopron (1821–1894.). Njegov prvi saradnik bio je Miloš Mandić (1843–1900.). Sačuvano je samo prvih 25 brojeva Bosanskog Vjestnika (svi su digitalizirani u arhivi Mediacentra Sarajevo).
Štampan ćirilicom, izlazio je jedanput nedjeljno. Prva četiri broja svakog četvrtka, a od petog broja izlazio je subotom jer je pošta iz Sarajeva polazila nedjeljom. Veličine, kako kaže jedan izvor (T.Kruševac) 36 x 26cm a po drugom izvoru (H. Kreševljaković) 25 x 84cm.
U pretplati je list koštao 60 turskih groša uz 8 groša poštarine. Program lista iznesen je krajnje obazrivo: Izdavanje periodičnog lista svagda je preduzeće od priličnog značaja a u ovom našem položaju mora se smatrati kao neki osobiti događaj kad se uzme u obzir vrijeme i mjesto izlaska ovog lista. Na posljednjoj stranici prvog broja u pozivu na pretplatu izdavač navodi: List će ovaj biti političnog i poučno – zabavnog sadržaja.
Izvor: Mediacentra.