Skip to content
May 15, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Magazin
  • Mersada Nuruddina Agović: Islamska kaligrafija
  • Magazin

Mersada Nuruddina Agović: Islamska kaligrafija

Redakcija March 6, 2018

ISLAMSKA KALIGRAFIJA

 

Piše: Dr. Mersada Nuruddina Agović

 

Sve objekte islamske arhitekture, nezavisno od mjesta nastajanja, karakterisala je islamska ornamentika, kao i dekorativna arapska kaligrafija i epigrafika. Glavni motiv za razvoj ove vrste umjetnosti dekorisanja prostora je odsustvo slikarstva i skulpture. Islamske vjerske norme izričito zabranjuju prikazivanje figura i likova. Upravo zbog toga arapsko pismo postaje autentični simbol islamske umjetnosti. Ovo pismo se sastoji od 28 slova (harfova) koja se bilježe u četiri varijante, a svaka varijanta zavisi od toga kakvu poziciju zauzimaju riječi: samostalnu, inicijalnu, medijalnu ili finalnu. Stilizovanjem ovih slova nastalo je nekoliko vrsta dekorativnog arapskog pisma koja su na temelju nacrta majstora kaligrafije ukrašavala sakralne i javne objekte, ali i rukopise, odjeću, oružje kao i druge predmete od metala. Na našim (prim. aut.) prostorima su za epigrafsku dekoraciju primjenjivane najčešće dvije vrste pisma, neshi i talik sa oblim arapskim slovima, dok se geometrijsko kufsko pismo rjeđe upotrebljavalo. [1]

Kaligrafija je umjetnost lijepog pisanja (krasnopis). Svaka civilizacija imala je svoju kaligrafiju, pa razlikujemo, na primjer, arapsku kaligrafiju, osmansko-tursku, kinesku i druge. Osmanska kaligrafija je bila veoma razvijena u 15. i 16. stoljeću. Dvojica najslavnijih kaligrafa u osmanskoj povijesti živjeli su i djelovali upravo u tom periodu. Jedan je Šejh Hamidullah (umro 1520.), drugi jednako slavan bio je Ahmed Karahisari (umro 1556.)[2]

Šest poznatih vrsta kaligrafskog pisma: sulus, nesh, muhakkak, rejhani, tevki i rika’, zajedno se nazivaju ‘aklami sitte’ (što znači – šest pera). Poznati kaligraf Šejh Hamidullah 1485. godine je u njima pronašao vlastiti stil pisanja. Bio je član organizacije likovnih umjetnika i umjetnika iz primijenjene umjetnosti koja se zvala Ehli Hirefa. Umro je 1520. godine, kad dolazi umjetnik Šahkulu i pristupa ovoj organizacije, te do 1550. godine djeluje u dvorskoj iluminatorskoj radionici.

Nasr smatra da je kaligrafija ključ za razumijevanje najdubljih dimenzija islama.[3] Potezom tinte na papiru i drugim podlogama, simbolizmom tačke i svojim linijama kojima se prepušta ispisivanjem ajeta iz Časnog Kur’ana  kaligrafija postaje veoma upečatljiva vizuelna forma podsjećanja vjernika na njegov ibadet Uzvišenom Allahu, dž.š.

Kaligrafska pera
Stari kaligraf

Kaligrafsko pero podsječeno je ukoso i od njegove širine i kosine vrha zavisi veličina napisanog harfa. Stari kaligrafi su u osmansko doba sami pravili tintu i podlogu za pisanje. Neki istraživači navode da su u razumijevanju islamskog ezoterijskog uma, slova bića koja su, prije nego ih je napisala kaligrafova ruka, obitavala u najdubljoj unutarnjosti.[4]

Umjetnost kaligrafije nije moguće porediti niti sa jednom drugom vizualnom umjetnošću, ona je sa svojim bogatstvom i jedinstvenim primjerima apstraktne ekspresije, najimpresivniji žanr islamske umjetnosti.

Autorica rada ispred muzeja u Medini

Levhe, opisane na pomenuti način, nalaze se i u muzeju u Medini ‘Dar Al-Madinah Museum mile’ (Madinah institute for leadership & entrepreneurship).

Islamska kaligrafija kao poseban fenomen umjetničkog izraza ima posebno mjesto u obzorjima islama. Usljed narastajućih kulturnih potreba osmanskog društva, sazrelog estetskog senzibiliteta i široko rasprostranjenog interesa za kaligrafsku umjetnost nastali su izvanredni stilovi pisama.[5]  Najpoznatiji stilovi su: sulus (thuluth- specifično kaligrafsko pismo pisano slobodnom rukom), kufi (dekorativno-ukrasno i geometrijsko koje se radi uz pomoć linijara)[6], divani, farisi, tevki, rika, nestalik, nesh i muhakkak.

S kaligrafijom su usko povezani minijaturno slikarstvo i umjetni zanati, posebno knjigovestvo, tauširanje, rezbarsvo, keramika itd. Arapska pisma susrećemo u epigrafici, na platnima, oružju, kućnom posuđu i drugim predmetima. Rukopisni kodeksi su obično svarani timskim radom prepisivača, kaligrafa, slikara i knjigovezaca (mudžellida). Ovi potonji bi kožnom uvezu znali dati prijatan izgled utiskivanjem cvjetnih i figuralnih ukrasa i pozlaćivanjem arabeski, slova ili linija na uvezu.[7]

Kaligrafski oblici skupine harfova mogu biti pravougaonik, kvadrat, krug ili neki proizvoljni oblik. Većina kaligrafa se odlučuje da tankom  olovkom iscrta želejni oblik buduće levhe u koji će smjestiti harfove nekog ajeta.

Kaligrafski rad: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Natpisi nad džamijskim ili medresanskim vratima, na nadgrobnim spomenicima, nad česmama i knjižnicama su tako majstorski izrađeni da se često ne zna gdje prestaje slovo, a gdje počinje ornament. Takvi su natpisi, klesani ili slikani, u mihrabu u džamiji, na česmama, na knjižnicama, dok se posebno razvio na papiru, samtu ili staklu, pisani natpis, l e v h a…[8]

Kako smo kazali, kaligrafija je u islamskoj umjetnosti imala veoma značajno mjesto. Njome su se ukrašavali zidovi sakralnih objekata, stropovi, unutrašnjost kupola, stubovi, kapije… Moglo bi se reći da arhitektonski prostor i dekoracija čine jedinstvo. Dekoracija je neodvojivi dio tog prostora, ona je nužnost koja iz njega proizilazi. Kaligrafija se ispisivala na levhama, nišanima, koricama knjiga itd. Njome su se pisala pisma, dokumenti, pečati, tugre, izrađivao novac i dr. Od mnogobrojnih kaligrafskih vrsta pisama (sulus, kufi, rika, muhakkak, farisi, nestalik, divani, nesh…) kod nas su u upotrebi dominirala pisma sulus, kojim su se ispisivale levhe i natpisi u džamijama i kufi sa svojim dvjema podvrstama: kufi geometrijsko i kufi dekorativno pismo. Pismom divani su se najčešće ispisivali sultanski fermani.

Sulus (thuluth) kaligrafsko pismo je pismo krivih linija i jasnih harfova. Oblici u koje se smještaju harfovi najčešće su proizvoljni. Ovo se pismo smatra klasičnim pismom islamske kaligrafije i u najširoj je upotebi.

Levhe u kufi geometrijskom pismu

 

Kufsko pismo je prvi stil (arapskog pisma) islamske kaligrafije, koji je nastao u Iraku u Kufi i po njemu dobio naziv. Ono je izgradilo svoj vlastiti pravac i ne da se porediti sa drugim stilovima arapskog pisma.

Najosnovniji ili bazni oblik je tzv. uglasti, kvadratični kojeg karakterišu oštri uglovi, prave linije – horizontalne i vertikalne. Fascinantna, ekspresivna snaga kufskog pisma, izražajnošću naglašenih i oštrih horizontala i vertikala, svojom očiglednom strogošću koja je, i pored naglašene simetričnosti, lišena svakog negativnog konteksta, kao i monotonosti, nudi toliko mogućnosti različitih načina komponiranja.[9]

‘Kufi dekorativno’ pismo se najčešće koristi kod ispisivanja reklama i logo-a na objektima, jer je estetski prelijepo. ‘Kufi geometrijsko’ se piše pomoću linijara i nema hareketa, tj. oni se ne pišu.

Sultani su ‘divani’ pismo koristili kod ispisivanja sultanskih fermana, ‘nesh’ u prepisima knjiga, ‘nestalik’ za pisanje poezije, ‘rika’ (brzo pismo) u svakodnevnoj upotrebi, ‘muhakkak’ i ‘dželi’ u kaligrafiji, ‘rejhani’ za prepisivanje Kur’ana a.š. na veliki format, ‘tevki’ za potpisivanje imena sultana itd.

Kod ‘shikaste’ pisma (koje su razvili osmanski kaligrafi) slova su kratkih ligatura i veoma niskih i ukošenih vertikala, u slobodnom međusobnom vezivanju slova, ispuštanju znakova kratkih vokala, te dijakritičkih znakova konsonanata. Otuda se čini vrlo nečitljivo,tj. najteže ga je čitati od svih vrsta arapskog pisma.[10]

Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru 2008.godine se između ostalih počeo izučavati i predmet ‘Kaligrafija u grafici’ kod profesora Dr. Fehima Huskovića, gdje su u tehnici ‘linoreza’ i ‘suhe igle’ nastajali eminentni kaligrafsko-grafički radovi.

Zapis na kaligrafskim radovima – levhama koji je u većini slučajeva Kur’anski ajet, prema nekim autorima, ‘mora tvoriti iskustvo gledanja koje odgovara prethodećem iskustvu slušanja’.[11] (Kaligrafsko) pisanje Kur’ana – kako vele eminentni stručnjaci – je istinski ‘sakramentalni’ čin, vizualizacija objavljenih Božijih istina i slavljenje Njegove jednosti; ono je kao umjetnički čin uspjelo da kroz raznoliku igru boja, svjetla i sjenke, vizuelno predstavi kur’anski monoteizam.[12]

Radi poruka koje sadrže, kaligrafski radovi – levhe imaju posebne vrijednosti predstavljene kroz duhovno-estetski izraz. Kaligrafija je u islamskoj umjetnosti nadomjestila ono što je pružala figuracija u drugim kulturama i umjetnostima. U kaligrafskim oblicima likovni umjetnici su našli forme za svoje estetsko-likovno izražavanje. Kaligrafi su često radili zajedno sa iluminatorima ili kamenoklesarima, keramičarima, majstorima koji su kaligrafiju primjenjivali na staklu, drvetu, kamenu, metalu, tekstilu.

Ali, kaligrafi su djelovali i kao samostalni umjetnici. Stoga se kaligrafija javlja rano kao samostalno, novo umjetničko područje islamske umjetnosti. Ako se za ranu islamsku umjetnost može reći da je bila pod uticajem starih i ranijih mediteranskih, a potom i azijskih kultura, onda se za kaligrafiju – arapsko pismo  može tvrditi da je od svojih početaka, Poslanikovog s.a.v. vremena već originalna izvorna umjetnost. Arapsko pismo, istina, spada u mlada pisma (starija su klinasto, grčko, latinsko, kinesko…) ali, već u ranoj fazi formiranja kada su se pismena razvila iz nabatejskih i aramejskih pismena, arapsko pismo, koje često jednostavno zovemo kaligrafijom, dobilo je svoje prepoznatljive stilske oblike.[13]

Kaligrafski rad na staroj rožajskoj kući

Prenosi se da je Halid b. Ukbe došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: „Prouči mi nešto iz Kur’ana!” pa mu je učio: „Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje…”[14] Halid ga je zamolio: „Ponovi mi!” pa mu je ponovio, a zatim je Halid rekao: ,,Tako mi Allaha, zaista je u njemu (Kur’anu) slast i draž, u podnožju mu je bujno zelenilo, a na vrhu plodovi, i ovo nisu riječi čovjeka!”[15] Pa, ako bismo kazali da je duhovni izraz islamske kaligrafije u svakom ispisanom ajetu u poruci, onda bismo kazali da je njegov estetski izraz u formi ispisanog.

Koliko su Bošnjaci Sandžaka pridavali važnost poruci i formi kaligrafskog pisma govori i ova stara fotografija na kojoj se  kaligrafski rad nalazi na vanjskom zidu  stare oronule kuće u Rožajama, u južnom dijelu Sandžaka.

 

(Nastavit će se)

______________________

[1] Redžić Husref: Utjecaji Turaka na materijalnu kulturu jugoslovenskih naroda, Enciklopedija Jugoslavije, knj. 8, str. 403., Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1971.

[2] Ihsanoglu Ekmeleddin: Historija osmanske države i civilizacije II, str. 402., Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

[3] Nasr Sejjid Husein: Srce islama, str. 290., El Kalem, Sarajevo, 2002.

[4] Meyerovitch Eva de Vitray: Antologija sufijskih tekstova, str. 276., Naprijed, Zagreb, 1988.

[5] Isanović Nusret: ”Osobenosti islamske umjetnosti i njen izraz u arhitekturi i kaligrafiji”, str. 561., FIN, Sarajevo, 2006.

[6] Autorica teksta Dr. Mersada Nuruddina Agović savladala je pisanje kaligrafskih pisama sulus (thuluth) i kufi (dekorativno i geometrijsko)

[7] Balić Smail: Kultura Bošnjaka, str. 169., RiR, ipp Tuzla, II izdanje, Zagreb, 1994

[8] Nametak Alija: ,,Islamski kulturni spomenici turskoga perioda u Bosni i Hercegovini”, str. 36., Državna štamparija u Sarajevu, Sarajevo, 1939.

[9] Teparić Meliha: Apstraktno slikarstvo uprimjereno u kaligrafiji, Revija za umjetnost ‘Odjek’, proljeće, 2008.

[10] Teufik Muftić: Arapsko pismo (razvoj, karakteristike, problematika), str. 178., Orjentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1982.

[11] Mahmutćehajić Rusmir: O nauku znaka, Dijalog br. 6., str. 117., Sarajevo, 1996.

[12] Karić Enes: Hermeneutika Kur’ana, str. 20., Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1990.

[13]  Krzović  Ibrahim: Izložba kaligrafije, Časopis za obrazovanje, nauku i kulturu ‘Most’ br.178., Mostar, 2004.

[14] En Nahl, 90.

[15] El Gazali Imam Ebu Hamid: Tajne učenja Kur’ana, str.22, Odbor islamske zajednice Travnik, 1997.

Izvor: Glas islama, br. 289

Tags: magazin

Continue Reading

Previous: Milja Lukić: Zarez, zapeta, koma
Next: “Stihom govorim” iz Bijelog Polja organizuje 5. Međunarodni pjesnički konkurs za djecu

Related Stories

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram

May 1, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Smrt
  • Istaknuto
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Smrt

April 15, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Hidžretska godina
  • Istaknuto
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Hidžretska godina

April 1, 2025

Recent Posts

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Istaknuto
  • Promocije

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“

May 13, 2025
Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Istaknuto
  • Poezija

Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda

May 13, 2025
Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Istaknuto
  • Kolumne

Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA

May 12, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram

May 1, 2025

Nedavne objave

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac
  • Tri pjesme Valentine Milačić
  • Objavljen zbornik „Tajna Andrićeve kutije” povodom jubileja – 50 godina od smrti Ive Andrića
  • Nedžad Muratović: Lim u zemlji mrmota
  • DIJALOGOS 2025 – LAUREAT MIRZA MAHMUTOVIĆ ZA KNJIGU KOMUNIKACIJA FOTOGRAFIJOM

Kategorije

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.