Skip to content
July 18, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Portreti
  • Mistični pjesnik Imadeddin Nesimi (1369-1417)
  • Portreti

Mistični pjesnik Imadeddin Nesimi (1369-1417)

Redakcija March 14, 2019

IMADEDDIN NESIMI – MISTIČNI PJESNIK (1369-1417)

Piše: Božidar Proročić

Postoje pjesnici koji su ostavili dubok i jak trag na poeziju dalekog istoka. Jedan od njih je i Imadeddin Nessimi, pjesnik čija je poezija i danas, nakon sedam vjekova, jednako popularna i ima jak uticaj. Ali Imadeddin Nesimi, veliki pjesnik, rođen je u gradu Šamahi 1369. u Azerbejdžanu.

Prema dekretu predsjednika Republike Azerbejdžana, Ilhamu Alijevu od 11. januara 2019. godine, proglašena je “Nesimijeva godine” u vezi sa 650. godišnjicom istaknutog azerbejdžanskog pjesnika i mislioca, velikog majstora Imadeddina Nesimija, koji je podigao azerbejdžanski jezik na književni i umjetnički nivo, kao najviši izraz vrijednosti. Istovremeno, ovaj jubilej je i veliki doprinos promociji azerbejdžanske kulture, bogatog istorijskog i kulturnog nasljeđa.

Imadeddin Nesimi je izučavao istoriju, religiju, matematiku, logiku, astronomiju u nakon dva velika pjesnika hazreti mevlane Dželaluddin Rumija i Junusa Emre-a. Bio je potomak Poslanikove, s.a.v.s. loze – Ehli Bejta. Poznat uglavnom po svom Nesimi pseudonimu, napisao je jedan divan u azerbejdžanskom, jedan na persijskom jeziku. Smatra se jednim od najvećih pjesnika Azerbejdžana čiji je život protkan mistikom pjesnika krajem 14. i početkom 15. vijeka i jedan od najistaknutijih pjesnika divan majstora u književnosti. Malo se zna o njegovom životu sem toga da je njegovo porijeklo od porodice Božjeg Poslanika, s.a.w.s., našta ukazuje titula “sejjid” koja se uvijek vezuje sa njegovim imenom. Za njega, takođe, sa sigurnošću znamo da je bio učenik i halifa (duhovni nasljednik) Fazlullaha Astarabadija, osnivača hurufijskog duhovnog pokreta. Hurufizam se zasniva na tumačenju svetih spisa, posebno obraćajući pažnju na raspored i unutrašnje značenje slova arapskog alfabeta (harfova), te je tako ovaj pokret i dobio ime “hurufi”. Fazlullah je pogubljen 1394. godine na zapovjest Timur Lenga, a hurufijski pokret je bio okarakterisan kao “opasna sekta” te je za kratko vrijeme bio izbrisan iz Irana, iako je najvjerovatnije motivacija za progon hurufija bila političke, a ne vjerske prirode, na šta nam ukazuju neka novija istorijska istraživanja. Poslije Fazlullahovog pogubljenja, njegovi učenici su se rasuli po svijetu kako bi proširili njegov duhovni segment, najuticajniji među njima su bili Ali el Ala i Imadeddin Nesimi.

Pjesma služi kao odličan primjer Nesimovog poetskog predstavljanja Hurufizma u njegovoj mističnoj formi. Postoji kontrast između fizičkog i duhovnog svijeta, koji se na kraju ujedinjuje u ljudskom biću. Kao takvo, ljudsko biće je viđeno da učestvuje u istoj duhovnoj suštini kao i Bog: fraza la-mekan (لامکان), ili “bezmalo”, u drugom redu je Sufi termin koji se koristi za Boga. Isti termin, međutim, može se shvatiti bukvalno kao značenje “bez mjesta”, i tako Nesim, takođe, koristi termin da označi fizičku prisutnost. U svojoj pesmi Nesimi naglašava da razumijevanje Boga, na kraju nije moguće u ovom svijetu, iako je ipak dužnost ljudskih bića da teže takvom razumijevanju. Štaviše, kao što konstantna igra pjesme sa idejama fizičkog i duhovnog podcrtavanja, Nesimi poziva na to da se potraga za razumijevanjem izvrši od ljudi unutar sebe. Pjesnikovi su radovi stekli veliku popularnost na Bliskom Istoku i središnjoj Aziji. Nesimi je protestvovao protiv društvenog ugnjetavanja, osudio je fanatizam i praznovjerje, zagovarao istinu i razum. Istovremeno, njegova poezija je snažna sufi-mistična poruka o neumjerenosti svijeta i želji za spajanjem sa božanstvom. Često se poezija kombinuje sa humanističkim tradicijama Nizami Ganđavija. U tekstovima Nesimi je bio majstor takvih žanrova kao Gazelle Rubai. Za Nesimija se zna da je puno putovao, te da je boravio u sirijskom gradu Aleppu, u kojemje 1417. godine bio uhapšen i pogubljen. Postoji nekoliko priča koje govore o njegovoj smrti, ali nijedna od njih nije istorijski potvrđena. Ipak, izgleda da je njegovo pogubljenje rezultat šireg progona hurufija u Iranu koje je svoj odjek našlo i u arapskim zemljama.

Imadeddin Nesimi je iza sebe ostavio dva divana poezije, jedan na turskom, drugi na persijskom jeziku. Njegov turski divan je bio svesrdno prihvaćen u Turskoj, posebno od strane bektašija i od ostalih tesavvufskih krugova i pravaca u kojima Sejjid Imadeddin Nesimi ima reputaciju evlije i šehida koji je dao svoj život za duhovnu istinu. Njegova poezija obrađuje različite duhovne i metafizičke teme, ali svoj glavni fokus ima na ontološkom značaju čovjeka u procesu stvaranja, te na samospoznaji kao jedinom načinu spasenja. Po tesavvufskom učenju čovjek je manifestacija Boga i kosmosa. Nesimijeve su pjesme inspirisale mnoge kasnije pjesnike da pišu pjesme satkane alegorijom i mističnim doživljajima i iskustvima. Nasimi koristi svoju genijalnost i bogatstvo jezika Azerbejdžana. Ponekad pjesnici pišu pjesme kao svoja ekspresivna ponavljanja. Poezija filozofa-pjesnika veoma brzo stiče popularnost među centralnoazijskim, turskim i iranskim narodima. Zajedno sa Mansurom Sollakom , njegovo ime postaje simbol neobične odanosti i hrabrosti za sopstveno uvjerenje. Negovi radovi su prevedeni na mnoge jezike, a pisci poezije na tim jezicima ga oponašaju. Nasimijeva kreativnost ima veliki obrazovni i prosvetni značaj. Danas, Nesimijeva poezija u moralnom smislu predstavlja savršenstvo. Ova savršenost zvuči kao zapanjujuća himna ljudske moći. A ta ljepota, ta moć je jedinstvena za sve ljude na svijetu, ne samo za one koji su je sami prepoznali i razumjeli. U Nesimijevim djelima ideje imaju snagu kultivisanja savršenog čovjeka, otkrivanje i usmjeravanje ljudskih vještina u skladu su sa osnovnim idejama moderne pedagoške misli. Nakon velikog prethodnika Nizamija, Ganđavija, ideje dubokog humanizma u umetnosti Nesimijeve poezije predstavlja poseban doprinos razumijevanju humanizma, ideja  o humanosti, jedan su od najupečatljivijih primera moralnog obrazovanja. Ako je pjesnikov duboki humanizam globalno-ljudski, njegova visoka poetska vještina,umijće, tečnost u njegovom jeziku, i njegov nevjerovatan poetski ritam služe sopstvenom narodu i igraju važnu ulogu u poboljšanju njegovog estetskog zadovoljstva. Nesimijeva poezija je bez presedana u svojoj sposobnosti da kreativno iskoristi stilske i gramatičke mogućnosti folklora.Negove pjesme bile su široko rasprostranjene u Azerbejdžanu, na Bliskom istoku, u Iraku, Siriji i Centralnoj Aziji. Nesimi je snažno uticao na svu tursku književnost iz 15. vijeka, a ne samo na azerbejdžansku književnost. Pjesnikova djela čuvaju se u brojnim bibliotekama u formi rukopisa. Radovi pjesnika su periodično objavljivani i puno istraživani. Nesimi se poštuje u Azerbejdžanu , a jedan od okruga glavnog grada, Baku , nosi njegovo ime. Tu je i spomenik njemu u gradu, koji su 1979. godine oblikovali T. Mamedov i I. Zeinalov.  Osim toga, Institut za lingvistiku na Akademiji nauka Azerbejdžana je 1973. godine onovan i nazvan po njemu. O njemu je nastao azerbejdžanski film Nesimi. 600-ta godišnjica Nesimovog rođendana proslavljena je širom sveta 1973. godine odlukom UNESCO-a, a predstavnici mnogih zemalja učestvovali su u proslavama koje su održane u Azerbejdžanu,  Rusiji, Francuskoj . Događaj posvećen 600. godišnjici Nasimijeve smrti proslavljen je u Parizu , u sjedištu UNESCO-a u maju. Zaštita i promocija Nesimijevog nasljeđa je od velikog značaja. Dekret predsednika Republike Azerbejdžan od 15. novembra 2018. godine “O proslavi 650. godišnjice velikog azerbejdžanskog pjesnika Imadeddina Nesimija” još jednom potvrđuje da ovaj izuzetan pjesnik ima specifičnu ulogu u istoriji azerbejdžanske književnosti. Pored toga, prema dekretu predsjednika Republike Azerbejdžana, Ilhamu Alijevu od 11. januara 2019. godine, proglašenje “Nesimijeve godine” u vezi sa 650. godišnjicom istaknutog azerbejdžanskog pjesnika i mislioca, velikog majstora Imadeddina Nesimija, koji je podigao azerbejdžanski jezik na književni i umjetnički nivo, kao najviši izraz vrijednosti, poštovanja  na državnom nivou. Istovremeno, ovaj jubilej je i veliki doprinos promociji azerbejdžanske kulture, bogatog istorijskog i kulturnog nasljeđa.

 

 

Tags: istaknuto portreti

Continue Reading

Previous: Aleksa Šantić: Hasanaginica
Next: Amela Frljučkić: Od roditelja sam naučila da volim knjige i umjetnost

Related Stories

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara
  • Portreti

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

January 26, 2023
40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara
  • Portreti

40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara

January 24, 2023
Gordan K. Čampar: Zuvdija Hodžić, rizničar prokletijskog vilajeta
  • Portreti

Gordan K. Čampar: Zuvdija Hodžić, rizničar prokletijskog vilajeta

May 4, 2021

Recent Posts

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Promocije

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković

July 11, 2025
Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • Kolumne

Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE

July 11, 2025
POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • Nekategorisano
  • Vijesti

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.

July 6, 2025
PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • Vijesti

PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR

July 6, 2025

Nedavne objave

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • KONKURS ZA OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISU NOVI MOSTOVI / НОВИ МОСТОВИ BROJ 3
  • Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Božidar Proročić: Sjećanje na Rasima Ćelahmetovića (1945-2025)

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.