Redakcija 1913. godine, 18. decembra u selu Šipovice kod Bijelog Polja u Sandžaku rodio se Ćamil kao prvo dijete u imućnoj zemljoradničkoj porodici Šabana i Elmaze Sijarić (rođenjem Tucaković); ubrzo ostaje bez oca; njegov mlađi brat Šaban rodio se nakon očeve smrti; uskoro umire i majka tako da braća ostaju na brizi porodice, uglavnom amidže Iljaza.
1927. završava osnovnu školu u Godijevu kod Šipovica, zatim pohađa osmogodišnju Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju. Kao učenik piše pjesme. Predsjednik je literarne družine Južna vila. Profesori su mu bili Pero Slijepčević, Vido Latković i Anica Savić Rebac. U to vrijeme skuplja i narodne pjesme i šalje ih profesoru Aleksandru Beliću u SANU u Beogradu.
1929. objavio je prve pjesme u školskom listu Vesnik.
1935. izbačen je iz Medrese zbog političkog djelovanja i školovanje nastavlja u gimnaziji u Vranju, gdje i maturira.
1936. upisuje studij prava na Beogradskom univerzitetu. Pridružuje se naprednom studentskom pokretu, učestvuje u protestima, štrajkovima, demonstracijama.
1937. postaje član Komunističke partije. U Beogradu susreće buduću suprugu, studenticu Sabinu Fehimović iz Mostara, koja na Filozofskom fakultetu studira matematiku, hemiju i fiziku. Posvećuje joj pjesmu Breze.
1939. objavljuje nekoliko pjesama u časopisu Ženi danas.
1939. objavljuje pjesme u sarajevskom časopisu Gajret.
1940. diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu.
1941. oženio se sa profesoricom prirodnih nauka Sabinom Fehimović. Objavio pjesme u časopisu Pregled.
1941-1945. u toku rata radi kao sudski službenik i sarađuje sa NOP-om. Živi u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradišci i Banjoj Luci.
1945. 30. jula dobio je propusnicu kao dopisnik TANJUGA-a da se slobodno kreće i izvještava sa teritorije okruga Banje Luke i Stare Gradiške. Među prvima je ušao u logor Jasenovac i te slike će kasnije pretočiti u knjigu o Jasenovcu.
1945. 9. jula imenovan je za sekretara Banjalučkog vijeća narodne časti i pomoćnika sekretara Sreskog narodnog suda.
1946. radi kao novinar u banjalučkom listu Glas, a potom kao dramaturg Narodnog pozorišta. Pjesme objavljuje u beogradskom Zadrugaru i Pregledu.
1947. 8. januara premješten je u Ministarstvo prosvjete NRBiH u Sarajevu. Krajem godine prelazi u redakciju sarajevskog časopisa Pregled.
1948. 8. januara, kao službenik Ministarstva prosvjete NRBiH stavljen je na raspolaganje izdavačkom preduzeću Svjetlost. Već 1. maja iste godine prelazi u odjeljenje za agitaciju i propagandu Glavnog odbora Narodnog fronta.
1949. 30. aprila prelazi u redakciju časopisa Zadrugar u kojoj radi do 1. marta 1950.
1950. objavljuje pripovijetke u časopisima Zora, Nova žena, Brazda, Oslobođenje.
1951. prelazi u literarnu redakciju Radio-Sarajeva gdje ostaje sve do odlaska u penziju, 1983. godine.
1953. izlazi mu prva zbirka pripovjedaka ‘’Ram-Bulja’‘ u izdanju sarajevske Svjetlosti za koju dobija nagradu izdavača i tek ustanovljenu godišnju nagradu Udruženja književnika.
1955. na anonimnom konkursu za književnu nagradu žiri (Milan Bogdanović, Gustav Krklec, Nika Milićević) Iz- davačkog preduzeća Narodna prosvjeta dodijelio je prvu nagradu Ćamilu Sijariću za roman ‘’Bihorci’‘ u iznosu od 1.000.000 dinara, najveću nagradu do tada na prostoru Jugoslavije.
1956. izlazi mu prvi roman Bihorci u izdanju Narodne prosvjete.
1957. izlazi druga zbirka pripovjedaka ‘’Zelen prsten na vodi’‘ u izdanju Svjetlosti za koju dobija godišnju nagradu Udruženja književnika.
1962. objavljen je njegov drugi roman ‘’Kuću kućom čine lastavice’‘ također u izdanju Svjetlosti i pripovi- jetke ‘’Naša snaha i mi momci’‘ u izdanju Veselina Masleše.
1968. izlazi roman ‘’Mojkovačka bitka’‘ u izdanju Svjetlosti, za koji dobija 27-julsku nagradu Bosne i Hercegovine.
1969. 9. juna izabran je za dopisnog člana ANUBiH.
1970. izlazi zbirka putopisa ‘’Zapisi o gradovima’‘ u izdanju Zavoda za izdavanje udžbenika. Po drugi put je imenovan za predsjednika književnika.
1971. objavljen je njegov četvrti roman Konak, koji je dvije godine kasnije nagrađen 13-julskom nagradom Crne Gore.
1972. 28. juna izabran je za redovnog člana ANUBiH.
1976. izlazi peti roman ‘’Carska vojska’‘ u izdanju Veselina Masleše.
1979. štampan je šesti roman ‘’Raška zemlja Rascija’‘ također u izdanju Veselina Masleše.
1980. izlazi peta zbirka pripovjedaka ‘’Francuski pamuk’‘ u izdanju Svjetlosti. Iste godine Univerzal iz Tuzle štampa Izabrane pripovijetke u redakciji Radovana Vučkovića.
1981. dobio je Andrićevu nagradu za zbirku ‘’Francuski pamuk’‘. Veselin Masleša štampa mu Izabrana djela, (I-X), u redakciji istog izdavača.
1982. Srpska književna zadruga objavljuje izbor pripovjedaka ‘’Priča kod vode’‘ sa izborom i predgovorom Rajka Petrova Noge.
1983. Oslobođenje mu štampa knjigu ‘’Oslobođeni Jasenovac’‘.
1984. Pripovijetke u izboru Dejana Đuričkovića izdaje Svjetlost, a pripovijetke ‘’Rimski prsten’‘ Veselin Masleša.
1988. iz štampe mu izlazi prva knjiga pjesama ‘’Lirika’‘ u izdanju BIGZ u Beogradu.
1989. izabrane pripovijetke ‘’Miris lišća orahova’‘ objavljuje Veselin Masleša.
1989. 6. decembra Ćamil Sijarić je poginuo na pješačkom u saobraćajnoj nesreći u Sarajevu. Sahranjen je na groblju Bare. Iza Ćamila Sijarića ostala je sačuvana bogata ostavština da svjedoči o plodnom književniku – jednom od naših najznačajnijih pripovjedača.
1990. posthumno je objavljena njegova druga zbirka poezije ‘’Koliba na nebu’‘ koja se u trenutku njegove pogibije pripremala za štampu u banjalučkom Glasu. Priređivač i pisac pogovora je književnik Irfan Horozović.
