Najizrazitija osobina knjige priča Ljubav, zlo i naopako je njezina šarolikost i eklektičnost, a njezina najveća vrijednost je iznimno bogatstvo motiva, tema, diskurzivnih varijacija, asocijacija, referencija i citata.
Sve u knjizi okupljene priče obilato su garnirane akcijom, jezom, dinamikom i crnohumornom duhovitošću, tečno vođenih, uzbudljivih radnji punih neočekivanih obrata i zanimljivih fabularnih rješenja, no ne bez elemenata erotike i strave ali i satire i ironije.
Knjiga je to koja se obraća različitim vrstama publike – svojim intermedijalnim, citatnim i referencijalnim slojem zadovoljit će literarno osviještenu publiku, ali i recipijente koji su, poput autora knjige Denisa Peričića, zaljubljenici u pop-kulturu, rock glazbu, te holivudski film i strip.
Ali, više od svih, knjizi će se obradovati ljubitelji fantastične književnosti. Jer, osim što priče povezuje tematizacija ljubavi – mahom se radi o osujećenim, onemogućenim, tragičnim ljubavima – sve su to proze pisane u žanrovskom ključu i obogaćene posvetama velikanima književnog i filmskog žanra horora, te kultnim autorima različitih vrsta, podvrsta i izvedenica žanra fantastike.
Denis Peričić
Denis Peričić (Varaždin, 1968.) nagrađivani je hrvatski pjesnik, prozni, dramski i znanstveno-stručni pisac, prevoditelj, esejist, kolumnist, kritičar, antologičar, medijski stručnjak, novinar i publicist, urednik, redaktor i nakladnik. Radovi su mu uvršteni u desetak antologija te prevođeni na engleski, njemački, španjolski, poljski i makedonski jezik. Bio je član stručnih povjerenstava mnogih književnih manifestacija. Autor je 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Profesor je kroatistike i južnoslavenskih filologija i magistar znanosti o književnosti (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Usavršavao se u Beču, Budimpešti i Londonu (kreativno pisanje, telekomunikacije, rodni studiji, književnost, psihoanaliza i vizualne umjetnosti). Predsjednik je Ogranka Čakovec-Varaždin Društva hrvatskih književnika, član HZSU-a, Matice hrvatske i drugih udruga. Bio je urednik književnosti u „Vijencu“. Kao organizator ili sudionik sudjelovao je na više stotina književnih tribina. U opusu većem od 20 knjiga ističu se drame Pekel na Zemli (Nagrada „Marin Držić“) iNetopir (Nagrada „Sfera“), koje su izvedene na Hrvatskom radiju, a prva i na sceni (Umjetnička akademija u Osijeku) te na Hrvatskoj televiziji, zbirke pjesama Nakraj svijeta (Nagrada „Goranovo proljeće“),Tetoverani čovek (Nagrada „Katarina Patačić“) te Četiri godišnja doba iArtificijelna mujna! (obje s pjesmama nagrađenima na Recitalu „Dragutin Domjanić“), romani Hrvatski psycho i Netopir, zbirka pričaKrvavo, studije Zavičajnost Miroslava Krleže i Petrica Kerempuh u europskom kontekstu, monografija o misionaru i istraživaču Ferdinandu Konšćaku (s C. Lazcanom, objavljena samo u Meksiku, na španjolskom jeziku), zbirka kolumni i eseja Hrvatski san, kao i antologije tekstova o Varaždinu, Kerempuhu te suvremenoga hrvatskoga duhovnog pjesništva. Priredio je knjigu Provokativne misli Miroslava Krleže. S engleskoga jezika preveo je knjige Nicka Cavea, Quentina Tarantina, Algernona Charlesa Swinburnea, Krista Novoselica, Charlesa Webba te biografiju Edgara Allana Poea autora Petera Ackroyda. U periodici je objavio prijevod zapisa Kurta Cobaina. Uz istoimenu knjigu, objavio je i autorski CD Božićne pjesme („na tragu Brodskog“) te CD na kojemu interpretira pjesme Marka Lukića, a pjesme su mu uglazbili istaknuti skladatelji rock, jazz i ozbiljne glazbe kao što su Budimir Mucko, Pero Gotovac, Siniša Leopold, Petar Eldan, Davor Bobić, Stjepan Mikac… a izvodili su ih Tomislav Neralić, Josip Lešaja, Dalibor Paulik, Miroslav Živković, Julia Warner… Surađivao je s Nickom Caveom. Radio je kao novinar-urednik, javni dužnosnik, prevoditelj i rukovoditelj odnosa s javnošću te direktor marketinga. Od 2012. godine, rješenjem ministrice kulture, je samostalni umjetnik. Primio je 40-ak književnih nagrada i priznanja.
Redakcija 
