Autor o knjizi ”Tursko-austrijski rat od 1736. do 1739. godine – Odbrana Bosne”:
Tragajući za podacima o Šemsi paši Biševcu, naišao sam na dragocjen materijal iz istorije Bosne.To je knjiga Omer efendije Bosanca pod nazivom „Istorija Bosne i Hekimović Ali-paša“. Ona govori o ratu Turske sa Rusijom i Austrijom od 1736. do 1739. godine.
Obilje podataka o gradovima i mjestima bivše Jugoslavije iz tog vakta mogu biti od koristi svim čitaocima, a istoričarima i naučnim radnicima pogotovu. Čudno je da do sada nije bilo prevoda ove knjige na nekom od jezika naroda bivše Jugoslavije. Da li namjerno ili slučajno, to je zagonetka u društvu kakvo je naše. Sve je moguće.
Ali ne ulazeći u opterećenja takve vrste, knjigu je autentično preveo Enes Folja. On je nastojao da se u prevodu ne izgubi ni jedna činjenica značajna za ovakvu vrstu štiva.
Čitalac će u knjizi naići na mnogo novih i zanimljivih podataka. I oni što se naukom i istorijom bave površno imaće šta da nauče iz ove istorije. Dovoljno je reći da se u knjizi pominju gradovi i mjesta poput Akova palanke, Beograda, Bijeljine, Banja Luke, Bihaća, Bosanskog Broda, Čačka, Derventa kasabe, Cetinjske kule, Kotora, Kragujevca, Osijeka, Podgorice, Niške kule, Sarajeva, Sjeničke palanke, Travnika, Trebinja, Tuzlanske kasabe, Užica, Valjevske kule, Varaždina, Višegrada, Novog Pazara, Jajca, Zemuna…pa da čitaoca zagolica da sazna kakva su ta mjesta bila prije tri vijeka.
Moja želja je da podaci iz ove knjige budu od koristi svima što se bave istraživanjem, i da budu upoređeni sa sličnim drugih istoričara. te da daju istinit odgovor na ovaj period naše istorije. Taj cilj mi je omogućio da izdržim sve napore i teškoće oko organizovanja prevođenja teksta, pripreme knjige za štampu, a činjenica da će se pojaviti nova knjiga sa zanimljivom građom, davala mi je snagu da u tome istrajem i budućim čitaocima svih obrazovnih i socijalnih kategorija omogućim da iz nje koriste sve ono što nađu za shodno. Knjiga koja je prevedena na našem jeziku, a koja je još na četiri jezika ranije prevedena, kao i dva puta štampana, za običnog čitaoca ne bi bila dovoljno razumljiva. Zato sam odlučio da tekst ove knjige pretočim, odnosno prerimujem u pjesmu, trudeći se da svaka riječ bude utkana u desetercu, kako bi knjiga koja je do sada bila u prozi, dobila novi stilski oblik kao poezija, a imala isto značenje i kao pjesma bila zanimljiva čitaocima.
Izjava za Radio Rožaje: Poznati rožajski književni stvaralac Esad Šutković, objavio je historijsko epsko djelo „Odbrana Bosne“. Kako nam je rekao autor Šutković, riječ je o prepjevu djela koje je nastalo 1740.godine a koje je govorilo o tursko-austrijskom ratu. Izjava Esada Šutkovića (snimak)
Esad Šutković je rođen 20. april 1946. godine u selu Radetini, opština Rožaje, od oca Nuha i majke Sadike, rođene Gusinjac u Dolovu.
Svoju dosta obimnu biografiju, upotpunio je sa još šest izdatih knjiga. Piše prozu i poeziju. Prvu knjigu „Radetina i Radetinci kroz istoriju“, izdao je 2004. godine; prva sela u našem kraju i varoš Rožaje (priče, pjesme i običaji) opisao je u knjizi „Nađi sebe“, Rožaje 2005. godine; „Šemsi–paša Biševac“, Rožaje 2007. godine; zapisi bošnjačke epike iz rožajskog kraja „Vjetra nema, a ječi planina“, Rožaje 2008. godine; „Borci rožajskog kraja (1941-1945)“, Rožaje 2011. godine. Sada aktivno radi na pripremi zbirke pjesama važnih događaja iz rožajskog kraja.
