PREDGOVOR IZ KNJIGE ”LIRSKE NARODNE PJESME I PJEVANJE BOŠNJAKA IZ PLAVA AUTORA MR HALILA MARKIŠIĆA I SANELE ADROVIĆ
Narodno stvaralaštvo plavsko-gusinjskog kraja sačuvalo se do dana današnjeg u svom raskošnom starinskom ruhu, u kristalnoj formi i izvornoj snazi, prkoseći buri neznanja, užasu ratova i boleština; svemu onome što je plaha voda nosila, podzemna vatra pržila i ljuta vojska gazila, rvući se s vremenom koje je htjelo da ga zaobiđe, zamijeni, zaboravi.
Husein Bašić
Crni dukati
Tokom višegodišnjeg zanimanja za prirodnu i kulturnu baštinu plavsko-gusinjskog kraja, sakupljao sam i građu o muzičkom nasljeđu Bošnjaka. Od te građe, u ovom zborniku zastupio sam samo pjesme sa pristojnim audio snimkom koje sam prikupio u Plavu i njegovoj okolini, a koje Bošnjaci iz ovog kraja smatraju svojom kulturnom baštinom, tj. koje žive u njihovoj tradiciji. Zbog ograničenog prostora i metodoloških razloga u ovom zborniku nijesu zastupljeni izvođači nardodnih lirskih pjesama iz Gusinja i njegove okoline. Iste se pjesme pjevaju, neke malo drugačije, i ista kola igraju, neka malo drugačije, i u Gusinju, tj. muzičko nasljeđe Bošnjaka je jedinstveno za Plavsko-gusinjski kraj.
Osim nekih etnomuzikoloških istraživanja koja su u ovom kraju vršili prof. dr Dimitrije Golemović (5) i prof. dr Slobodan Jerkov (6; 7; 8; 9), dijalekatska obilježja, metrika, arhaične i druge jezičke strukture, ritam, rima, turcizmi, sinonimi, fenometoplazme, morfostileme, metafore, upotreba glagolskih oblika i druge lingvističke i stilističke karakteristike lirskih narodnih pjesama u ovom kraju nijesu istraživane. Nadam se da će ovaj zbornik lirskih narodnih pjesama i njihovog pjevanja privući pažnju stručnjaka i poslužiti kao materijal za detaljnija muzička, lingvistička i stilistička proučavana plavsko-gusinjske tradicionalne lirike i muzike.
Bez sveobuhvatnih multidisciplinarnih istraživanja najvećem broju pjesama koje se pjevaju u plavsko-gusinjskom kraju je nemoguće precizno odrediti mjesto i vrijeme nastanka kao i ličnosti o kojima su ispjevane. Ipak, veliki je broj pjesama za koje Plavljani i Gusinjani smatraju da su nastale u njihovm kraju, od kojih su u ovom zborniku zastupljene:
Gusinje se iz temelja ljulja
Hoj džamijo, deli-Đuljbegova
Hoj planino, planinice moja
Humo moja i ljepota tvoja
Ja pošetah zelenijem lugom
Knjigu pišu gusinjske đevojke
Ljuto pišti momče za đevojku
Lov lovili Rumenilovići
Mejra šeta mermerli sokakom
Nevjesta je goluba nivila
Otkad si me, majko, u Rožaje dala
Pašihana, lijepa đevojko
Platno tkale plavljanke đevojke
Pošetala Jagoda na vodu
Pošetao lijep-mlad
Pospalo, mori, pospalo, dvoje i dvoje
Sabah zora, a ja još kod dvora
Sanak snila Mujagina ljuba
Šićer Šećo, ne češljaj se često
Tanko poju gusinjske đevojke
U polju se alčader vijaše
Ugrijala sjajna zora
Visitore, visoka planino
Znaš li, Balje, Baljkice
Jedna od rijetkih pjesama za koju se zna vrijeme kada je narodni pjesnik ispjevao je pjesma Knjigu pišu gusinjske đevojke. Ova je pjesma nastala 1877. godine kada su i Bošnjaci iz Plava i Gusinja masovno mobilisani u osmansku vojsku koja je vodila borbe sa Rusima na području Plevne (Bugarska). Mobilizacioni centar na čelu sa Ali-pašom Šabanagićem nalazio se u Beranama, pa otuda stihovi: Knjigu pišu gusinjske đevojke / Pa ju šalju u ravno Berane.
Više pjesama u kojima se pominju toponimi, bratstva, događaji i neke druge specifičnosti iz plavsko-gusinjskog kraja, te se, gotovo, sa sigurnošću može tvrditi da su ponikle u ovom kraju, zbog nedostatka audio snimaka, nijesu našle mjesto u ovoj knjizi. Te pjesme su:
Bega kunu gusinjske đevojke
Čudna nasta ova nova godina
Kofiljačo, moj debeli hladu
Pošetale, lele, Plavljanke đevojke
Pošetala dilber Umihana
Rod rodile borovnice
Svud je sunce, u Gusinju kiša
Skoči, alče, na kolače
Visitore, najviša planino
Ne čudim se mraku nit oblaku i dr.
Neke narodne lirske pjesme (ili varijante istih pjesama) koje se često pjevaju i koje su poznate više od jednog vijeka u plavsko-gusinjskom kraju, koje Bošnjaci iz ovog kraja smatraju svojom baštinom, pjevaju su i u susjednim područjima, a neke i u daljim krajevima. Iz te grupe pjesama u ovoj knjizi su zastupljene:
Bosiljak mi se ne niha
Još ne sviće rujna zora
Pašihana, imaš li jarana
Pošetala Ema Zaimova
Sabah zora, a ja još kod dvora
Ta se livada brdom njihala
Tako su, na primjer, pjesme Pošetala Jagda na vodu i Još ne sviće rujna zora veoma omiljene i kod Crnogoraca i Srba na širem prostoru, pa ih i oni smatraju svojim kulturnim nasljeđem. Dakle, za dobru pjesmu nema granica, jer je narodno stvralaštvo, kako ističe Husein Bašić (2, str. 8), „živa i neuhvatljiva rijeka koja kruži svijetom, donoseći i odnoseći sve što narodne uši čuju i usne prošapuću…“. Samo bi sveobuhvatna etnomuzikološka i lingvistička istraživanja mogla preciznije ustanoviti mjesto i vrijeme nastanka pjesama koje žive u tradiciji Bošnjaka iz plavsko-gusinjskog kraja. Tako bi bilo značajno utvrditi kako su i kada neke pjesme stizale u ovaj kraj i odlazile iz njega. Na primjer, na plavskim planinama čobani pjevaju „na dugi glas“ (odnosno pjevali su, jer sad na plavskim planinama gotovo da i nema stada i čobana) pjesmu Banjaluko i širine tvoje, koja podsjeća na bosansku sevdalinku Sinje more i dubine tvoje/Banjaluko i ravnine tvoje. Prva strofa plavske pjesme glasi:
Banjaluko i širine tvoje,
Ja poluđeʼ od ljepote tvoje,
Gljedajući okoljine tvoje,
Kud prolaze momčad banjalučka,
Kud prolaze ljijepe đevojke.
U svojoj prvoj zbirci izvornih lirskih pjesama iz plavsko-gusinjskog kraja – Crni dukati,Husein Bašić kaže da konfesionalna pripadnost i podvojenost naroda plavsko-gusinjskog kraja „nije zarobila pjesmu, niti joj sputala krila i ograničila let, nije joj pomračila put do zvijezda. Pjesma je postala živi izvor mudrosti i vedrine s dna ljudske bijede i zaborava. Dobra pjesma širila se nečuvenom brzinom, imala svoje vrijeme, svoj zenit, stizala tamo gdje je mogao da stigne čovjek. Tako su u plavsko-gusinjski kraj stigle, u nešto izmijenjenom obliku, izvjesne pjesme iz Bosne i Hercegovine, iz obližnjeg Sandžaka, iz ondašnje Podgorice i Crnogorskog primorja“. (4, str. 8)
Najstarije audio snimke sam uzeo sa magnetofonskih traka, a snimke iz novijeg vremena sa video-traka i kompakt diskova (CD). Sve su to bili amaterski snimci. Samo nekoliko inerpretatora narodnih lirskih pjesama (Medunjanin Aljo, Musić Muslija Mujo, Redžepagić Abdulah, kao i četiri pjesme koje su pjevali Zećir, Hamdija i Sadrija Redžematović) je za potrebe ovog zbornika snimanje obavilo u studiju RTV „Glas Plava“. Pjevanje je snimano na pośednicima, veseljima (svadba, kana, Bajram, ispraćaj u vojsku, ispraćaj u inostrastvo i dr.) i drugim skupovima, pa veći broj veoma lijepih pjesama, zbog galame i komentara tokom pjevanja nijesam mogao zastupiti. Kod većeg broja audio snimaka pjevanja „na dugi glas“ nijesam uspio da u potpunosti skinem riječi (tekst), pa i takve melodije nijesu zastupljene. Iz tog razloga, ovaj zbornik sadrži samo 75 lirskih narodnih pjesama i pjevanje tih pjesama na šest kompakt diskova. Pjevanje nekoliko najpopularnijih pjesama zastupljeno je sa više audio snimaka (tabele 1 i 2)
Tabela 1. Broj pjesama i audio snimaka
| Broj audio snimaka | 1 audio snimak | 2 audio snimka | 3 audio snimka | 5 audio snimka | UKUPNO |
| Broj pjesama | 61 | 8 | 5 | 1 | 75 |
| % | 81,33 | 10,67 | 6,67 | 1,33 | 100 |
Tabela 2. Pjesme koje se ponavljaju (sa više audio snimaka)
| Redni
broj |
Pjesma – melodija | Broj
ponavljanja |
| 1. | Knjigu pišu gusinjske đevojke | 5 |
| 2. | Mejra šeta mermerli sokakom | 3 |
| 3. | Hoj džamijo, deli-Đuljbegova | 3 |
| 4. | Pošetala Ema Zaimova | 3 |
| 5. | Znaš li, Balje, Baljkice | 3 |
| 6. | Pošetala Jagoda na vodu | 3 |
| 9. | Đevojka je gluba nivila | 2 |
| 9. | Pašihana, imaš li jarana | 2 |
| 9. | Pospalo, mori, pospalo, dvoje i dvoje | 2 |
| 10. | Pošetao lijep – mlad | 2 |
| 11. | Sanak snila Mujagina ljuba | 2 |
| 12. | Sjaj mjeseče do zore | 2 |
| 13. | Što mi je srce žalosno | 2 |
| 14. | Vino piju dva mila jarana | 2 |
| UKUPNO | 36 | |
U Plavu i njegovoj okolini izvorne lirske pjesme se pjevaju: „na dugi glas“, „na kratak glas“ ili „naglas“, bez muzičke pratnje, najčešće uz tamburu, rjeđe uz harmoniku, gusle i druge muzičke instrumente (Tabela 3). Nekada su žene u ovom kraju pjevale pjesme uz okretanje bakarne tepsije. Danas je takvo pjevanje potpuno zaboravljeno.
Tabela 3. Instrumentalna pratnja
|
Pratnja |
Tamb-ura |
Gusle |
Klarinet |
Bez muzičke
pratnje |
Pjevanje
„na dugi glas“ |
UKUPNO |
| Broj primjera | 67 | 10 | 2 | 12 | 8 | 99 |
Na šest kompakt diskova koji prate ovu knjigu čuje se glas 52 izvođača narodne muzike Bošnjaka Plava (Tab. 4):
Tabela 4. Spisak pjevača i broj melodija u čijem izvođenju učestvuju
| Redni
broj |
Interpretator/interpretatorka | Broj
melodija |
| 1. | Bajraktarević Ibrahim Ibro | 22 |
| 2. | Canović-Koljenović Nadžija (1954-2015) | 1 |
| 3. | Canović-Srdanović Hasiba (1947) | 3 |
| 4. | Canović-Šahmanović Nusreta (1950) | 2 |
| 5 | Đukić Milanka | 1 |
| 6. | Jahdadić Sejdija (1910-1989) | 3 |
| 7. | Jahdadić-Pupović Hasnija | 2 |
| 8. | Jasavić Džafer (1945) | 1 |
| 9. | Jasavić Skender (1951) | 1 |
| 10. | Jasavić Zufer (1955) | 1 |
| 11. | Jasavić Zumber (1948) | 1 |
| 12. | Kojić-Purišić Sabrija | 2 |
| 13. | Lalić Zahid (1939) | 1 |
| 14. | Markišić Fazljija – Fako (1946) | 1 |
| 15. | Medunjanin Aljo (1953) | 6 |
| 16. | Medunjanin Senad (1962) | 1 |
| 17. | Medunjanin-Kačamaković Đuka (1956) | 5 |
| 18. | Metjahić Arslan (1896-1980) | 3 |
| 19. | Metjahić Hasan (1912-1992) | 2 |
| 20. | Metjahić Melja (1905-1990) | 2 |
| 21. | Metjahić Šaćir (1937) | 3 |
| 22. | Muminović Fehim (1954) | 3 |
| 23. | Musić Musljija Mujo (1935) | 9 |
| 24. | Musić-Šabović Raba (1918-1997) | 3 |
| 25. | Pejčinović-Purišić Kima (1900-1990) | 1 |
| 26. | Pejčinović-Gutić Đuka (1921-1989) | 1 |
| 27. | Pejčinović-Gutić Kuša (1922-1999) | 1 |
| 28. | Pejčinović-Jasavić Iša (1925-2000) | 1 |
| 29. | Pupović-Pejčinović Muzafera | 3 |
| 30. | Purišić Rustem (1928-1994) | 5 |
| 31. | Purišić Amira Šaćir (1942-2014) | 1 |
| 32. | Purišić Haka Etem (1915-1977) | 1 |
| 33. | Purišić-Canović Hajka (1934) | 2 |
| 34. | Purišić-Gutić Čaka (1939) | 1 |
| 35. | Purišić-Gutić Hama (1939) | 1 |
| 36. | Purišić-Hakanjin Nadira (1934) | 2 |
| 37. | Purišić-Metjahić Emina (1932) | 1 |
| 38. | Purišić-Redžćepagić Ismeta-Bela (1967) | 3 |
| 39. | Redžematović Hamdija (1954) | 4 |
| 40. | Redžematović Omer (1941-2010) | 5 |
| 41. | Redžematović Sadrija (1951) | 8 |
| 42. | Redžematović Zećir (1932) | 6 |
| 43 | Redžematović-Canović Umihana 1942-1996) | 2 |
| 44. | Redžematović-Musić Kimeta (1954) | 2 |
| 45. | Redžepagić Abdulah (1950) | 7 |
| 46. | Srdanović Bahtijar (1943-2015) | 11 |
| 47. | Srdanović Bajram (1934-2005) | 10 |
| 48. | Srdanović Meho (1967) | 3 |
| 49. | Srdanović Nadira (1945-2014) | 7 |
| 50. | Srdanović Ramo (1942) | 12 |
| 51. | Šabović Zuvdija Zuvdo (1947) | 3 |
| 52. | Šabović-Mehmedović Rema | 1 |
Tabela 5. Polna struktura izvođača
| Pol | Muški | Ženski | Ukupno |
| Broj | 30 | 22 | 52 |
| % | 57,69 | 42,31 | 100 |
Riječi (tekst) pjesama u knjizi Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka iz Plava zapisao sam onako kako ih je pjevač izgovarao, a ne prema aktuelnim pravopisima crnogorskog i bosanskog jezika. Otuda i izvjesne razlike u tekstu pjesama ove knjige i pjesama u antologijama Huseina Bašića. Za svoje antologije Husein Bašić (4, str.12) je koristio raznovrsnu građu te je bio prinuđen da izvrši „izvjesna ujednačavanja, nemajući ni prostora ni potrebe da objavljuje različite verzije, kod kojih je određena adaptacija bila neprirodna i gotovo nasilna. Moralo se takođe osloboditi jezičke nepravilnosti i ʼiskvarenostiʼ, naročito u pjesmama koje su poznate na širem području, a zabilježene su u manjim sredinama, u čijem govoru ima nekih specifičnosti kojih nema u bošnjačkom jeziku, kao što su naprimjer izvjesne riječi sa poluglasovima i nazalima u plavsko-gusinjskom govoru…“
Autori
S A D R Ž A J
PREDGOVOR ……………………………………………………………………….15
UVOD
KOMPAKT DISK 1 (CD 1)
Bajraktarević Ibrahim Ibro (1938), tambura
- KNJIGU PIŠU GUSINSKE ĐEVOJKE
- ZNAŠ LJI BALJE, BALJKICE
- NEVJESTA JE GOLUBA NIVILA
- MEJRA ŠETA MERMERLJIM SOKAKOM
- HOJ DŽAMIJO, DELJI- ĐULJBEGOVA
- PROŠETAO LJIJEP-MLAD
- POSPALO, MORI, POSPALO, DVOJE I DVOJE
- OTKAD SI ME, MAJKO, U ROŽAJE DALA
- SITEN KAMEN DO KAMENA
- KAJRANFILJ SE NA PUT SPREMA I PJEVA
- SANAK SNILA MUJAGINA LJUBA
- HOJ PLANINO, PLANINICE MOJA
- PROŠETALA JAGODA NA VODU
- ĐEVOJKA JE CRNE OČI KLJELA
- U, ŠTO MI JE SRCE ŽALOSNO
- ZELJEN ČADER U ZELJENOJ TRAVI
- PAŠIHANA, LJIJEPA ĐEVOJKO
- NA LJIVADU POD JASENOM
- SJAJ MJESEČE DO ZORE
- PAŠIHANA, IMAŠ LJI JARANA
- SAZRELJE SU ŠUMSKE BOROVNICE
KOMPAKT DISK 2 (CD 2)
- ČOBANSKA SVIRKA
Metjahić Šaćir (1937), svirala od pirinča (mesinga)
Halil R. Markišić i Sanela Adrović
- ĐEVOJKA JE TUĐE BRATIMILA
Pjevali „na dugi glas“:
Jasavić Skender (1951)
Jasavić Džafer (1945)
Jasavić Zumber (1948)
Jasavić Zufer (1955)
3.UGRIJALA SJAJNA ZORA
Redžepagić Abdulah (1950), tambura….
- KNJIGU PIŠU GUSINJSKE ĐEVOJKE .
Musić Muslija-Mujo (1935), gusle
- KNJIGU PIŠU GUSINJSKE ĐEVOJKE
Redžematović Sadrija (1951), tambura
Redžematović Omer (1941-2010), tambura
- KNJIGU PIŠU GUSINJSKE ĐEVOJKE
Šabović Zuvdija Zuvdo (1947)
- KNJIGU PIŠU GUSINJSKE ĐEVOJKE
Muminović Fehim (1954), tambura
- PLATNO TKALJE PLAVLJANKE ĐEVOJKE
Medunjanin Aljo (1953), tambura
Medunjanin Đulizara Đuka (1956)
- GUSINJE SE IZ TEMELJA LJULJA
Medunjanin Aljo (1953), tambura
Medunjanin-Kačamaković Đulizara Đuka (1956)
- ŠEĆERU SE NE BIʼ RADOVALA
Pjevale „na dugi glas“:
Srdanović Nadira (1943-2014)
Đukić Milanka
- ZNAŠ LI BALJE, BALJKICE
Musić Muslija Mujo (1935), gusle
- ZNAŠ LJI, BALJE, BALJKICE
Srdanović Bajram (1934-2005), tambura
Srdanovići Bhtijar (1943-2015),
Srdanović Ramo (1942)
- VINO PIJU DVA MILA JARANA
Canović-Koljenović Nadžija (1954-2015)
Pupović-Pejčinović Muzafera
Canović-Srdanović Hasiba (1947)
Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka iz Plava
- POŠETALA EMA ZAIMOVA
Musić Muslija-Mujo (1935), gusle
- POŠETALA EMA ZAIMOVA
Musić-Šabović Raba (1918-1997)
Šabović Zuvdija (1947), tambura
- HUMO MOJA I LJEPOTA TVOJA
Purišić Rustem (1928-1994), tambura
Purišić-Redžćepagić Ismeta Bela (1967)
- LJUTO PIŠTI MOMČE ZA ĐEVOJKU
Redžematović Omer (1941-2010), tambura
Redžematović Sadrija (1951), tambura
KOMPAKT DISK 3 (CD 3)
- ZA GRAD ZAĐOH DA GLJEDAM ĐEVOJKE
Pjevali „na dugi glas“:
Metjahić Arslan (1896-1980)
Metjahić Melja (1905-1990 )
Metjahić Hasan (1912-1992)
Metjahić Šaćir (1937)
- A ŠTO MI, MAJKO, NIŠTA NE DODIHA
Metjahić Arslan (1896-1980)
Metjahić Šaćir (1937), tambura
- U POLJE SE ALČAEDER VIJAŠE
Jahdadić Sejdija (1910-1989), tambura
- SA ISTOKA RUJNA ZORA RUDI
Purišić Ahmeta Rustem (1928-1994)
Purišić Haka Etem (1915-1977)
- MEJRA ŠETA MERMERLJI SOKAKOM
Musić Mujo (1935), gusle
- MEJRA ŠETA MERMERLJIM SOKAKOM
Purišić Rustem (1928-1994), tambura
Purišić-Redžćepagić Ismeta Bela (1967)
- VISITORE, VISOKA PLANINO
Redžepagić Abdulah (1950), tambura
- SABAH KLANJA LJIJEPA ĐEVOJKA
Medunjanin Aljo (1953), tambura
Medunjanin-Kačamaković Đulizara Đuka (1956)
Halil R. Markišić i Sanela Adrović
- POŠETALA JAGODA NA VODU
Redžematović Hamdija (1954), tambura
Redžematović Zećir (1932), tambura
Redžematović Sadrija (1951)
- POŠETALA JAGODA NA VODU
Metjahić Hasan (1912-1992), tambura
Metjahić Šaćir (1937), svirala pirinčana
Metjahić Arslan (1896-1989)
Metjahić Melja (1905-1990)
- OJ DŽAMIJO, DELJI-ĐULJBEGOVA
Musić Muslija Mujo (1935), gusle
- HOJ DŽAMIJO, DELJI- ĐULJBEGOVA
Redžematović Hamdija (1954), tambura
Redžematović Zećir (1932), tambura
Redžematović Sadrija (1951)
- U ĐEVOJKE U MOGA JARANA
Redžematović Omer (1941-2010), tambura
Redžematović Sadrija (1951)
- ĐEVOJKA JE GOLUBA NIVILA
Redžematović-Canović Umihana (1892-1981)
Redžematović-Musić Kima (1954)
KOMPAKT DISK 4 (CD 4)
1.KOLO HALATURKO
Bajraktarević Ibrahim Ibro, tambura
- TANKO POJU GUSINJSKE ĐEVOJKE
Pjevali „na dugi glas“:
Srdanović Bahtijar (1943-2015)
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Bajram (1943-2005)
- TRI ĐEVOJKE POD RUŽICOM VEZLJE
Redžematović-Canović Maza Umihana (1942-1996)
Redžematović-Musić Kimeta (1954)
- PROŠETAO LJIJEP – MLAD
Redžepagić Abdulah (1950, tambura
- OPIJO SE GONDŽIĆ MEHO BIJOGRAĐANIN
Lalić Zahid (1939), gusle
Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka iz Plava
- HAJ, TRI ĐEVOJKE PUTOM IŠLJE
Redžematović Omer (1941-2002), tambura
Redžematović Sadrija (1951)
Redžematović Zećir (1932), tambura
- GNEZDO VILA LASTAVICA U ZLA VREMENA
Muminović Fehim (1954), tambura
- MJESEČINO, NOĆNA VARALJICE
Medunjanin Senad (1962), tambura
- POBOLJE SE ALJIJA
Redžematović Hamdija (1954), tambura
Redžematović Zećir (1932), tambura
Redžematović Sadrija (1951)
- GOROM ŠETA ŠIĆER SALJIHAGA
Musić Mujo (1935), gusle
- TREPAVICE KRILO LASTAVICE
Redžematović Zećir (1932), tambura
Redžematović Omer (1941-2010)
Redžematović Sadrija (1951)
- ĐEVOJKA JE ZELJEN BOR SADILA
Srdanović Bahtijar (1943-2015), tambura
Srdanović Nadira (1945-2014)
- FALJILA SE SIROTA ĐEVOJKA
Pjevali „na dugi glas“:
Purišić Rustem (1928-1994)
Purišić Amira Šaćir (1942-2014)
- TA SE LJIVADA BRDOM NJIHALA
Srdanović Bahtijar (1943-2015), tambura
- O MOSTARU, VELJEK MI TE KAŽU
Jahdadić Sejdija (1910-1989)
Jahdadić-Pupović Hasnija
- KOLJIKA JE TA ZELJENA, AMAN, AMAN, LJIVADA
Redžepagić Abdulah, tambura
KOMPAKT DISK 5 (CD 5)
- DVOJE MLADA SITAN BISER NIŽU
Srdanović Ramo (1942), tambura
Srdanović Nadira (1945-2014)
Halil R. Markišić i Sanela Adrović
Srdanović Meho (1967)
- A HOJ, DRAGI, ĐAVOLJE
Srdanović Bahtijar (1943-2014), tambura
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Bajram (1934-2005)
- DRAGA MOJA, JESI LJʼ MI ZASPALA
Pjevali „na dugi glas“
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Bahtijar (1943-2014)
Srdanović Bajram (1934-2005)
- DRUG SE DRUGU ŽALJI NA ĐEVOJKU
Canović-Srdanović Hasiba Haska (1947)
Pupović-Pejčinović Muzafera
Canović-Šahmanović Nusreta (1950)
- POSPALO, MORI, POSPALO, DVOJE I DVOJE
Medunjanin Aljo (1953), tambura
Medunjanin-Kačamaković Đuka (1956)
- SANAK SNILA MUJAGINA LJUBA
Purišić Rustem (1928-1994), tambura
Purišić-Redžćepagić Ismeta Bela (1967)
- JEČAM ŽNJELJE ZA GOROM ĐEVOJKE
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Nadira (1945-2014)
Srdanovići Meho (1967)
- JA ZNAM GOREG JADA OD SEVDAHA
Redžematović Hamdija (1954), tambura
Redžematović Zećir (1932), tambura
Redžematović Sadrija (1951)
- ŠIĆER-ŠEĆO, NE ČEŠLJAJ SE ČESTO
Redžepagić Abdulah (1950), tambura
- RAZBOLJE SE ALJIBEGOVICA
Srdanović Bajram (1934-2005), tambura
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Bahtijar (1943-2015)
- ZAKLJELA SE MLADA ĐULBIHARA
Musić Musljija Mujo (1935), gusle
Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka iz Plava
- A HOJ, MEHO, MEHMEDE
Srdanović Bajram (1934-2005), tambura,
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Bahtijar (1943-2015)
- VINO PIJU DVA MILA JARANA
Redžepagić Abdulah (1950), tambura
- PAŠIHANA, IMAŠ LJI JARANA
Redžepagić Abdulah (1950), tambura
- NEŠTO MI SE DRAGA NALJUTILA
Pjevali „na dugi glas“:
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Bajram (1934-2005)
Srdanović Bahtijar (1943-2015)
- ZORA RUDI, MAJKA SINA BUDI
Musić Mujo (1935), tambura
- LOV LOVILJI RUMENILOVIĆI .
Šabović Zuvdija (1947), tambura
Šabović Raba (1918-1997)
KOMPAKT DISK 6 (CD 6)
- OD SEVDAHA GOREG JADA NEMA
Jahdadić Sejdija (1910-1989), tambura
Jahdadić-Pupović Hasnija
- DA SAM, BEĆAR, VODA STUDENICA
Srdanović Bahtijar (1943-2015), tambura
Srdanović Ramo (1942)
Srdanović Nadira (1943-2014)
Srdanović Meho (1967)
- ŠTO MI JE SRCE ŽALOSNO
Markišić Fazljija Fako (1946), tamburu
- SALJO KULE ZATVARAŠE
Medunjanin Aljo (1953), tambura
Medunjanin-Kačamaković Đuka (1956)
- SABAH ZORA, A JA JOŠ KOD DVORA
Musić-Šabović Raba (1918-1997)
Šabović-Mehmedović Rema
Halil R. Markišić i Sanela Adrović
- TRI SU TIČICE PREPJEVALJE, JEDNA NE PJEVA
Srdanović Zada,
Kojić-Purišić Sabrija
Purišić-Canović Hajrija (1937)
Purišić-Hakanjin Nadira (1934)
- SJAJ MJESEČE DO ZORE, NE ZALAZI RANO JE
Medunjanin Aljo (1953), tambura
Medunjanin-Kačamaković Đuka (1956)
- SVE BI DALA ZA NAŠU MAHALU
Canović-Srdanović Hasiba (1947)
Pupović-Pejčinović Čalja
Canović-Šahmanović Nusreta (1950)
- BOSILJAK MI SE NE NIHA
Srdanović Bajram (1934-2005), tambura
Srdanović Nadira (1945-2014)
Srdanović Ramo (1942)
- ZELJEN ČADER U ZELJENOJ TRAVI
Srdanović Ramo (1942), tambura
Srdanović Bahtijar (1934-2015)
Srdanović Bajram (1943-2005)
- JOŠ NE SVIĆE RUJNA ZORA
Purišić-Gutić Čaka (1939)
Purišić-Gutić Hama (1939)
Purišić-Hakanjin Nadira (1937)
Purišić-Canović Hajka (1934)
Kojić-Purišić Sabrija
- KOLJIKA TA ZELJENA LJIVADA
Pejčinović- Purišić Kima (1900-1990)
Pejčinović-Gutić Đuka (1921-1989)
Pejčinović-Gutić Kuša (1922-1999)
Pejčinović-Jasavić Iša (1925-2000),
Purišić-Metjahić Emina (1932)
- JA POŠETAH ZELJENIJEM LUGOM
Musić Muslija Mujo (1935), gusle
- ĐEVOJKE SU BOSTAN POSIJALJE
Srdanović Bajram (1934-2005), tambura
Srdanović Nadira (1945-2014)
Lirske narodne pjesme i pjevanje Bošnjaka iz Plava
- POŠETALA EMA ZAIMOVA
Muminović Fehim (1954), tambura
IZVOĐAČI, KAZIVAČI I ZAPISIVAČI NARODNIH PJESAMA
I MUZIKE I GRADITELJI MUZIČKIH INSTRUMENATA ………111
RJEČNIK MANJE POZNATIH RIJEČI
LITERATURA.
RECENZIJA
Salko Luboder
TRADICIJA PJESMOM ISPJEVANA
BILJEŠKE O AUTORIMA
REGISTRI
REGISTAR IZVOĐAČA, KAZIVAČA I ZAPISIVAČA
NARODNIH PJESAMA I MUZIKE I GRADITELJA
MUZIČKIH INSTRUMENATA
REGISTAR PJESAMA SA AUDIO SNIMKOM