Redakcija 
Hadž, obred hodočašća u Meku, jedno je od najvažnijih islamskih obreda i predstavlja vrhunac vjerske predanosti svakog muslimana. Za muslimane Crne Gore, hadž je više od vjerske dužnosti – on je duboko ukorijenjen u njihovoj tradiciji, kulturi i istoriji. Iako broj hadžija iz Crne Gore nije veliki, ali se iz godine u godinu broj hadžija povećava, hadž ostaje od presudne važnosti za muslimansku zajednicu u zemlji.
Islam je prisutan na prostoru Crne Gore već nekoliko stoljeća, odnosno nakon osmanlijskog osvajanja Balkana u 15. i 16. vijeku. Od tada pa sve do danas, muslimani Crne Gore čine značajan dio ukupne populacije, odnosno 20 posto.
Hadž, kao jedno od pet temelja islama, bio je i ostao dužnost koja se prenosi s generacije na generaciju
Iako je Crna Gora bila pod različitim političkim režimima, uključujući i komunizam u 20. vijeku, koji je značajno smanjio vjersku praksu, muslimani ove zemlje nikada nijesu prestali sanjati o odlasku na hadž. Početak 21. vijeka donio je novu eru slobode vjere, što je omogućilo većem broju muslimana iz Crne Gore da obave ovaj obred.
Danas, hadž predstavlja poseban trenutak za muslimane Crne Gore. Iako se broj hodočasnika s godinama povećava, ne može se reći da je ovaj obred dostupan svima. Visoki troškovi, birokratske prepreke, kao i udaljenost od Meke, čine hadž luksuzom koji si ne mogu svi priuštiti. Ipak, za onoga ko ima priliku da ode, hadž je simbol vjerske posvećenosti, ali i ponosa.
Za muslimane Crne Gore, odlazak na hadž ima poseban značaj. Osim što je to dužnost koju svaki musliman treba ispuniti barem jednom u životu, to je i prilika da se muslimani iz Crne Gore ponovo povežu s islamom na najdubljem nivou. Putovanje do Meke nije samo vjerski obred, već i kulturna i socijalna dimenzija, jer hodočasnici iz Crne Gore često putuju zajedno, pružajući međusobnu podršku i jačajući vezu unutar svoje zajednice.
Vjerske institucije i lokalne džamije imaju ključnu ulogu u organizaciji i pomoći hodočasnicima iz Crne Gore. Svake godine, mnoge džamije organizuju okupljanja i pripreme za hadž. Takođe, postoje i specijalizovane turističke agencije koje nude paket-aranžmane za umru koja je sve popularnija kod crnogorskih muslimana.
Zajednica muslimana Crne Gore, iako manja u odnosu na druge balkanske zemlje, vrlo je povezana i solidarno podržava hodočasnike. Mnogi se međusobno savjetuju o obredima hadža, dijele iskustva i ponosno se pripremaju na put koji je prepun duhovnog značenja.
Iako je proces organizacije hadža danas znatno lakši nego u prošlim vremenima, muslimani iz Crne Gore i dalje se suočavaju s izazovima. Iako Crna Gora ima određeni broj hadžijskih kvota, broj osoba koje žele otići na hadž iz godine u godinu raste, što znači da se konkurencija za mjesta povećava. Pored toga, cijena putovanja i visoki troškovi života predstavljaju dodatnu prepreku za mnoge. Hadž 2025. godine košta 6500 eura, uz dodatne troškove cijena odlaska u Meku i Medinu se može kretati od 7000-8000 i više.
Bez obzira na ove izazove, hadž ostaje ne samo dužnost, već i najuzvišeniji cilj za muslimane Crne Gore. Za one koji to mogu priuštiti, odlazak na hadž znači ispunjenje vjerskog života i približavanje Bogu.
Hadž je, dakle, više od običnog putovanja. Za muslimane Crne Gore, to je obred koji se s ljubavlju i poštovanjem prenosi s generacije na generaciju. Odlazak na hadž nije samo ispunjenje vjerske obaveze, već duboko ukorijenjen dio tradicije koji nosi sa sobom ne samo vjerski, već i kulturni značaj. U vremenu kad su materijalni izazovi sve veći, obred hadža za muslimane Crne Gore ostaje simbol vjere, nade i zajedništva.
Obaveza odlaska na hadž nastaje kada musliman i muslimanka steknu finansijska sredstva čije trošenje za hadž neće ugroziti egzistenciju ni hodočasnika ni njegove porodice. Ako musliman i muslimanka nijesu u stanju lično obaviti hadž, mogu poslati zamjenika/cu (bedel).
