Skip to content
July 17, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Intervju
  • Razgovor sa Šefketom Krcićem o pandemiji Kovid-19
  • Intervju

Razgovor sa Šefketom Krcićem o pandemiji Kovid-19

Redakcija April 9, 2020

Razgovor sa akademikom Šefketom KRCIĆEM, filozofom i univerzitetskim profesorom

 

PANDEMIJA JE ČUDNA ŠEJTANSKA TRAGIČNA DRAMA

 

Razgovarao: Novak Vujačić

 

 

Na planini Bogićevici, ispod prkosnih Prokletija

Akademika Šefketa Krcića (1953) ne treba posebno predstavljati, jer je poznat široj kulturnoj javnosti u zemlji i inozemstvu. Jednostavno, slobodno misleći kritički intelektualac, filozof, univerzitetski profesor i pisac, krajne otvorenog duha, koji svoju duhovnu biografiju izgrađuje u kontinuitetu već pola vijeka. Razgovarali smo o raznim pitanjima, kako je navikao na slobodu kretanja, druženje, predavanja, naučni skupovi, diskusije, polemike, stručna putovanja, simpozije, promocije, tribine, te druženje koje dolikuje savremenom kritičkom intelektualcu i sve što nosi društveni život u cjelini. O raznim pitanjima ragovarali smo na planini Bogićevica, gdje je u ovim danima izolacije izdigao sa svojim stadom i gdje prati zbivanja.

 

Pitali smo uvaženog profesora, kako se nosite sa ovim utamničenjem, izazvanim corona virusom? Šta Vam u takvoj izolovanoj atmosferi zaokuplja pažnju u svijetu okupiranom virusom? Kuda se krećete, o čemu razmišljate? Šta pripremate na polju stvaralaštva i na kraju kakva je Vaša poruka studentima i mladim ljudima?

– U ovakvoj pandemskoj, nenormalnoj  i čudnoj atmosferi, koja se odvija kroz tragične smrti nedužnih civila, koje je napao ovaj opaki virus, a koji nije dovoljno poznat medicinskoj nauci, mogu da kažem da se saosjećam sa svim žrtvama ovog neviđenog virusnog terorizma, koje idu na dušu neukih vladara, ne samo na našim prostorima, već i u čitavom svijetu. Izgleda da medicina, tj. nauka nije moćna i da iza svega toga stoje neki šejtanski (sotonski) nevidljivi vladari, koji su sve to proizveli, da bi se što duže zadržali na vlasti. Upravo zbog toga svoju izolacaju sam pronašao daleko od grada i mahalskog života, kahvana i univerziteta, čak i dalje od sela, na planini, gdje osim ptica i zvijezda nema nikog drugog.

Meni je pandemija poznata kao fenomen negativnog i izopačenog svijeta, koji vodi porobljavanju čovjeka i ljudske zajednice. Početkom 2006. godine sam u jednom javnom govoru istakao da je šejtan stigao na javnu scenu i da ga je teško bez bolje osmišljenog protiv stava ukloniti. To su shvatili neki listovi, među kojima je i podgorički ,,Dan“, koji je moj stav postavio na naslovnici glasila. Da bi me bolje Vi razumjeli, kao i uvaženi čitatelji, ispričaću Vam sažeto jednu drevnu hićaju. Naime, jedan ugledni hodža je revnosno radio u svom džematu, koji ga je nagradio da ide na hadž. Prilikom spremanja za hadžiluk i dug put, rekao je svojoj hanumi hodžinici, da sve u kući može urediti, pomesti i srediti, samo da ne pomjeri jednu srču, koja je uvijena u uglu njegove sobe, gdje je obavljao molitvu-namaz. Kada je hodža zaminuo, dugo nije prošlo, hodžinica je odmah otišla u kutak sobe i radoznalo pronašla srču (flašu) i uzela u ruke. Nije znala šta je u srči. Uzela je neki predmet i izvukla tvrd čep. Gle čuda! Iz flaše je odjednom, kao metak izašlo nešto nalik zvjeri ili insanu, koji je odmah sjeo na ćilimu pored sofre. Hodžinica je začuđeno odmah upitala: ,,Otkud Vi sada ovdje“, a osoba koja je bila tu nije ušla ni kroz vrata, ni koz prozor. Obratila se hodžinici: „Mnogo Vam hvala što ste me oslobodili velike izolacije, zatvora u flaši. Ja sam ovdje tamničio mnogo godina. U zatvorsku flašu me stavio Vaš suprug, hodža, koji je otišao na put. Još jednom hvala što ste me oslobodili. Ja ću biti ovdje sa Vama, ko zna da li će se hodža vratiti“ i šeretski se počeo udvarati hodžinici. Hodžinica je uzela velika muka, gore nego da ju je čuma zarazila, obratila se osobi riječima ,,Ne vjerujem ti da si ti bio zatvoren u flaši, kako ti veliki ček da staneš u toj maloj srči, to je nemoguće. Dok ti ja pristavim da jedeš na sofru, pokaži mi gdje si to bio svih ovih godina, ako istinu zboriš?“ Druga strana: ,,Istinu zborim.“ Zatim ponovo hodžinica kliknu i reče: ,,Pokaži mi gdje si bio?“ Odjednom šejtan ustade, ispravi se sa figurom skoro do šašovaca, zaljulja se i okrenu oko sebe nekoliko puta i upade kroz usko grlo srče. U tom trenutku, hodžinica nije bila lijena, nego je odmah onu štupu začepila i nalila voskom. Dakle, šejtan je bio ukroćen ponovo u flaši. Naravoučenije: U ovakvoj pandemskoj bjelosvjetskoj izolaciji, gotovo da nema takvih više hodža i hodžinica da mogu ukrotiti šejtana, kao što je bio taj hodža i hodžinica, koji su uz Božju pomoć zatvorili šejtana. Tako da se ova današnja pandemija jedino može zautaviti uz Božju pomoć.

– Starijoj kulturnoj javnosti je poznata činjenica da sam početkom 1988. godine, kao rukovodilac Saveza filozofa bivše Jugoslavije objavio desetak veoma izazovnih knjiga, koje su svjedočile o totalitarnim režimima i njihovim posljedicama po čovječanstvo, među kojima bih spomenuo knjigu filozofa Ferida Muhića ,,Falco peregrinus“ i djelo pok. filozofa Slobodana Tomovića ,,Sotona protv Boga“, koje su bile povod vođenja velike afere prije više od trideset godina. Dalje, ovo stanje sam anticipirao u svojim radovima i prije četiri decenije, kada sam u Zagrebu objavio studiju ,,Filozofiju kafkijanstva“. Još tada sam nazirao ovu šejtansku pandemiju, koja stvara društvo u kojem svako svakog sumnjiči, ne smije se rukovati, družiti, njegovati prijateljstvo. To je vrijeme koje izbacuje na vidjelo neuke političke moćnike, kao što je to slučaj u našem regionu, izuzimajući časne pojedince, koji dižu glas za pravdu i slobodu iz opozicije. Na djelu je najrigidnija primjena manipulacija poput one iz ispričane hićaje.

Zatvorene su sve granice izuzev za mafiju

– Sva ova zbivanja prije i nakon 15. marta tekuće godine na ovamo doživljavam sa velikom patnjom i bolom. Na taj način i samo stvaralaštvo koje dolazi na svijet iz mog pera je proizvod patnje i straha. Taj strah je nazirao i legendarni pjesnik sa Nišave Branko Miljković, kada je ispjevao stihove:  ,,Granice u kojima živimo/nisu granice u kojima umiremo“. Zatvorene su sve granice, izuzev za mafijsku trgovinu. Bolesnici se proglašavaju mrtvimma, spaljuju ih. Niko ne prisustvuje njihovom posljednjem ispraćaju, sahrani, dženazi. Kako u takvim trenucima da ljudi ne pate, jer je netko uspostavio vlast nad njima. Pozivaju se bjelosvjetske lutalice, navodno ,,naši iseljenici“ iz dijaspore da dođu. To znači da treba širiti virus zaraze među ljudima. Ako dolaze, preporučujem da donesu za svaki slučaj ćefin i nek razmisle kako pomažu šejtana. Dakle, trebamo shvatiti da se stvara novi svjetski poredak, koji je naslućivao Tomas Hobs ,,Rat svih protiv svih“. Na vrhu vlasti piramide nalaze se osobe koje nemaju jasnu naciju i religiju. Oni nose neku novu dogmu, kojom kontrolišu narod i izoliraju ga više od Orvelove Globalne države. To je 1% stanovništva u svakoj zemlji, a ostalo 99% treba da budu ponizni građani, koji trebaju da slušaju šta će im naređivati 1% bezumnika. Takvim stanjem, ne samo da su nadmašili fašiste i staljiniste, već su uspostavili novu diktaturu, od koje se normalnom insanu povraća. Dokle će takvu bolest da trpi nedužni narod. Zato patnja i strah rađaju nadu da jedino vjera i moral (etika) mogu izvući čovjeka u svijet nade i boljeg života.

– Meni je najžalije nevini i neuki narod sa kojim vješta vladajuća klika manipulira i naj taj način ih porobljava. Pali su do nedavno, prije ove pandemije, svi svjetski diktatorski režimi. Ovdje na surovim balkanskim prostorima zadržale su se u dvije državice, kao nigdje do sada, jedan novi carizam koji pustoši ljudski život. Konkretno, kako da ljudi mogu vjerovati u neko tajno NKT, koje rukovodi iz sjenke ovom zemljom, čiji čelnici nemaju nikakve veze sa medicinom. Dakle, nisu iz liječničke struke. Na djelu je vidljiva policijska privatna državica, u kojoj svak svakog sumnjiči.

– Kao što sam prije nekoliko mjeseci u intervjuu ,,Neskriveno“ na Srpskoj televiziji, kao i nedavno na intervju na Alipašinim-izvorima za portal PešterPress, da se u ovom neetičnom vremenu javlja potreba da se ljudi trenaju baviti etikom, moralom, evojom vjerom, kulturom, duhovnošću. U tom pravcu završio sam dugo rađenu knjigu iz oblasti ETIKE, kao filozofskoj paradigmi tolerancije.

– Na kraju, da bi mladi ljudi, posebno studenti mogli da žive nauku i kulturu i da budu svjesni sebe potrebna nam je živa riječ podrške, a ne tzv. predavanja anonimusa-spikera, kako bi mogli shvatiti svijet u kojem žive. Malo je onih profesora i učitelja, koji sa svojim studentima i učenicima razgovaraju o idejama izabrane pročitane knjige. Ako bi od mene tražili koja djela da mladi ljudi danas čitaju, a stariji da se podsjete to bi bile sljedeće knjige autora: Zamjatin, Orvel, Kafka, Kami, Selimović, Sartr (Mučnina), Niče (Tako je zborio Zaratursta), M. Kovač (Gubilište), , M. Bulatović (posebno djelo ,,Rat je bio bolji“), M. Pavić (Predio slikan čajem). Kakvi su programi naših srednjih škola i fakulteta, ova značajna svjetska imena su marginizirana i potisnuta. Ovih deset pisaca, koje sam u ovom momentu izvodio, odnosno odabrao, bitno određuju epohu našeg zatočeništva i posrnuća. Da ne dužim, na koncu, jedan od umnijih ljudi moje generacije iz ove zemlje, časni svećenik mi je napisao jednu poruku, da od ove bjelosvjetske agonije teško je dalje normalno živjeti, a posebno šta ova vlast sprema našim potomcima i ne smijemo o tome zboriti.

Plav-Gusinje, 7. 04. 2020. godine

                                                        

Tags: intervju

Continue Reading

Previous: Modul Memorije 2020 se večeras zatvara promocijom knjige “Teatar pod opsadom“
Next: DOMOVINO EVO NAS: Pomoć dijaspore iz Luksemburga za opštinu Tuzi

Related Stories

Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Intervju
  • Istaknuto

Razgovor sa piscem: Mustafa Balje

June 27, 2025
Razgovor sa Markom Vešovićem: Porodica je najvažnija od svega na svijetu
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Hrvatska
  • Intervju
  • Srbija

Razgovor sa Markom Vešovićem: Porodica je najvažnija od svega na svijetu

January 23, 2023
Razgovor sa Stojanom Garović-Magdelinić: Literatura kao jedan mogući život
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Hrvatska
  • Intervju
  • Srbija

Razgovor sa Stojanom Garović-Magdelinić: Literatura kao jedan mogući život

May 30, 2022

Recent Posts

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Promocije

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković

July 11, 2025
Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • Kolumne

Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE

July 11, 2025
POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • Nekategorisano
  • Vijesti

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.

July 6, 2025
PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • Vijesti

PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR

July 6, 2025

Nedavne objave

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • KONKURS ZA OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISU NOVI MOSTOVI / НОВИ МОСТОВИ BROJ 3
  • Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Božidar Proročić: Sjećanje na Rasima Ćelahmetovića (1945-2025)

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.