Rožaje ima snažnu književnu i kulturnu tradiciju, a ime Zaima Azemovića zauzima posebno mjesto u kulturnom identitetu grada. Zato bi projektovanje i izgradnja Književne bašte „Zaim Azemović“ na prostoru od oko 70 ari, na ulazu u park-šumu, predstavljali vrijedan kulturni i javni projekat.
Ideja književne bašte jeste da kultura izađe iz zatvorenog prostora i postane dio svakodnevnog života grada.
Prostor od 70 ari pruža mogućnost da se osmisli uređena zelena cjelina sa šetnicama, klupama, manjim amfiteatrom ili prostorom za književne večeri, čitanja, promocije knjiga, razgovore sa piscima i druge kulturne programe.
Na taj način dobio bi se prostor koji može biti otvoren tokom cijele godine i namijenjen različitim generacijama.
Književna bašta mogla bi postati mjesto na kojem se održavaju dani književnosti, susreti pisaca, promocije knjiga, školski programi, radionice za djecu i mlade, izložbe i kulturne manifestacije.
Posebna vrijednost je u tome što bi se nalazila na ulazu u park-šumu. Time bi se kultura i priroda povezale u jedinstven javni prostor.
Posjetilac bi mogao da prošeta, sjedne da čita, prisustvuje književnom događaju ili jednostavno provede vrijeme u zelenom ambijentu.
Za Rožaje bi ovakav prostor imao i turistički značaj. Turizam nije samo hotel, restoran i prirodni pejzaž. Savremeni turisti sve više traže autentičnost, lokalnu kulturu i priče koje ne mogu pronaći bilo gdje drugo.
Književna bašta posvećena Zaimu Azemoviću može upravo to ponuditi – mjesto koje je specifično za Rožaje i koje povezuje književnost, identitet, prirodu i javni život.
Istovremeno, ovo bi bio prostor za mlade. U vremenu kada djeca i mladi sve više vremena provode uz digitalne sadržaje, gradu su potrebni prostori koji će ih ponovo približiti knjizi, razgovoru, umjetnosti i zajednici.
Zato Književna bašta ne treba da bude samo spomen-prostor posvećen jednom književniku. Ona treba da bude živi kulturni prostor koji će stvarati nove generacije čitalaca, pisaca i umjetnika.
Projektovanje ovog prostora treba uraditi pažljivo, uz očuvanje prirodnog karaktera lokacije i kvalitetno povezivanje sa park-šumom.
Rožaje bi time dobilo nešto više od još jednog javnog prostora.
Dobilo bi mjesto gdje se knjiga čita pod krošnjama, gdje se o književnosti razgovara na otvorenom i gdje se kulturno nasljeđe prenosi budućim generacijama.
A grad koji ulaže u kulturu ne ulaže samo u prošlost. On ulaže u ljude koji će stvarati njegovu budućnost.
Ovaj članak je nastao u okviru projekta „Razvoj Rožaja kroz inovativno upravljanje resursima i nametima“, koji realizuje NVO Avlija uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Sadržaj ovog članka predstavlja isključivu odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Ministarstvo ne može biti odgovorno za bilo kakvu upotrebu informacija sadržanih u ovom članku.
