Ruždija Ruso Sejdović: Svedok (Druga nagrada časopisa Avlija za najbolju pjesmu u regionu za 2014. godinu)

Poezija

Ruždija Ruso Sejdović

 

 

 

 

 

 

SVEDOK

 

 

Nekada davno bistra poput suze

a sad mirišljava na nikotin i alkohol

istrgana hartija

iz neiskrenog dnevnika;

otrgnut dan života,

ubistvo na mom stolu.

 

Nenaviknut trzam da se otmem

utisku da se zapravo trujem

nenapisanim,

svim onim što u meni

neizbačeno kunja još i truli

zabadava.

 

I niko da poveruje

da doskora znao sam

da zaustavim tren

i podredim ga izrečenim,

i niko da saoseća

sa  zgužvanim delom

moga vremena i života,

kad ni pasji zadah mog ropca

ne zna da opomene,

kad ni žila klijanja

poslednjih želja ne ume da izbija,

i niko da razume

umor materije oko mene

večitu sudnju pripadnost

i vernost kože moje.

(To uspavano grotlo ponosa.)

 

Svedok moje ćutnje;

istrgana hartija

iz neiskrenog dnevnika,

otrgnut dan života

ubijen na mom stolu.

 

Nekog kiselog

zaborava i neslobode

svedok.

 

 

Ruždija Ruso Sejdović

 

(Romski)

 

 

MUJALNO

 

 

Varkana dumut sar e jasvin uźi

akana sungalni po nikotin thaj alkohol

dindi mrrtik hartiǎ

andar o bićaćo dnevniko;

andar mo trajo jek dǐveh ikaldo,

mudarrdipe p-e mo astali.

 

Bisikavdo miśkoj te naśalav ma`

dikhimastar kaj me man mudarav

koleça so ni ramosarrdem,

sa koleça so and-e mande

bićhudino paślǒl thaj śutipe

bi isosqe.

 

Thaj khonik te paćal

kaj ʒi majanglal ʒanglemah

o memto te aćhavav

thaj te sikavav le phenimasqe,

thaj khonik te haćarel

bangarrde kotoreça

me trajosqe thaj vramaqo,

kana vi o ʒuklano habor me havazesqo

ni ʒanel sama te ćhuvel,

kana vi o barimasqo drab

me palune manglimasqe ni ʒanel te bajrol,

thaj khonik te alnajǐ

materijaqo ćhinǐpe utrujal mande

savaxtno krisavno istarrdipe

thaj me morćhako paćape.

(Ko sovlǎrrdi paćivalimasqi xinz.)

 

Mujalno me bivaćarimasqo;

dindi mrrtik hartiǎ

andar o bićaćo dnevniko;

andar mo trajo jek dǐveh ikaldo,

mudarrdipe p-e mo astali.

 

varesave śukle

bistarrdimasko thaj muklimasko

mujalno.

 

Ruždija Ruso Sejdović
Ruždija Ruso Sejdović

Ruždija Ruso Sejdović rođen 1966. godine u Ublima kod Podgorice, Crna Gora. Godine 1989, odlazi u Njemačku, gdje formira Romski Arhiv i Biblioteku Rom e.V. Köln (www.romev.de)

Završio kurs za slikarstvo i primijenjenu umjetnost u Kölnu.
Pokretač romskih Novina Romano lil (izašlo 7 brojeva na romskom i Njemačkom jeziku)
Piše poeziju, kratku prozu i drame na romskom i srpskom jeziku. Bavi se i prevodilačkim radom.
Objavljena poezija i kratke priče:
• Omladinski Pokret, Cetinje (1981, 1983, 1985)
• Krlo e Romengo – Glas Roma, (1983)
• Khamutne dive (1987)
• Književna revija, Osijek (1989)
• Romano lil – Romablatt, Köln (1989-1991)
• Jekh čhib, Köln (1994)
• Romano Nevipe (1997)
• Sic! No.6 (Sarajevo 2010)
U sljedećim Antologijama zastupljen:
• Majska rukovanja (Titograd-Podgorica 1986)
• Romani fonetika thaj lekhipa/Fonetika i pravopis romskog jezika von Marcel Courtiade (Titograd-Podgorica 1986)
• Novije pjesništvo u Crnoj Gori, (Osijek 1989)
• Anthologie in Zingari ieri e oggi, (Rim 1993)
• Romani Poezija – Romska poezija (Niš 1999)
• Anthologie Critique des Auteurs Dramatiques Europeens (1945-2000) Par Michel Corvin, Editions Theatrales, (93100 Montreuil-sous-Bois, 2007)
• Gradske price, (Beograd 2010)
Ko-Autor dvije Drame
“Jerma posle smrti”, sa Neđom Osmanom. Drama je bila na Repertoaru Teatra Freie Kammerspielle 1997-1998 (Produkcija Romskog teatra EXIT). Drama je na srpskom i Romskom napisana a na Romskom i Nemačkom realizovana. (Režija: Neđo Osman)

“Kosovo Karussell”, Tragikomedija, napisana sa Jovanom Nikolićem na srpskom i romskom jeziku. Režirana i realizovana od strane Teatra PRALIPE u Mülheim a.d. Ruhr, u Koprodukciji sa Ruhrfestspielen Recklinghausen i EXPO 2000 u Hannoveru, pod imenom Kosovo-mon amour. (Režija: Rahim Burhan)
Bibliografija:
– Svjetlost u ponoć – E jak an-e jrat, Titograd 1988.
– Kali čirikli – Der Schwarze Vogel, Gedichtzyklus Me trajoske draba – Skizzen meines Seins, Romano pero, Köln 1998.
– Kosovo mon amour (Kosovaqo karuseli, Cologne 1999) Tragikomedia, sa Jovanom Nikolic. Prevod na francuski: Marcel Courtiade. L´espace d´un instant 2004, Pariz.
– Eremit, proza na romskom i srpskom (Podgorica 2011, CEKUM)
– Svjetlost u ponoć, Drugo izdanje (Podgorica, 2012, CEKUM)

Pokretač i prevodioc na romskom romskog časopisa ALAV – Podgorica.
Recenzent romsko bosanskog rječnika autorke Hedine Sijerčić. (Sarajevo)
2013. godine samostalna izložba likovnih radova (Sa Selam Pato) u Galeriji Perjanički Dom – Kruševac u Podgorici.

Član redakcije književnog časopisa KOD Podgorica.

Saradnik Ministarstva za školstvo i obrazovanje grada Köln (2012. angažovan kao učitelj romskog jezika u romskoj školi Amaro kher – Köln). Trenutno angažovan na izradu školskog materijala za romski jezik u Ministarstvu za školovanje i obrazovanje grada Köln.
Pomenuta Literatura i objavljene knjige na romskom jeziku upotrebljuje se kao nastavno sredstvo na Univerzitetu INALCO u Parizu odsjek za romski jezik.

Živi i radi u Kölnu, Njemačka.