TALASANJE, DUHOVNO, KNJIŽEVNICE MIRJANE ĐAPO

Vijesti

Aforizam, kao forma, je umeće veće od od svih ostalih oblika pisanja  jer mora da ima pomalo od svega što ostale literarne vrste zahtevaju. Ono što je u slikarstvu, i umetnosti uopšte, kroki izraz, to je aforizam u književnosti. Zahteva priču u malom, jasnu – duhovitu poruku, zanimljivu, aktuelnu temu. Da bi se postigla doza univerzalnosti mora se napraviti balans između čitaoca i autora do te mera  da se ima osećaj da taj “neko” piše našu priču, umesto nas je u pobuni. Aforizam je u isto vreme i meditacija, samo je jače obojena satirom.

Kao profesor jezika dala sam sebi za pravo da dam i vlastiti stav prema ovoj književnoj formi koja zahteva najviši stepen jezičkog i umetničkog umeća.

 

Profesora i književnicu Mirjanu Đapo pratim  kroz književnu karijeru od prve napisane knjige “U bunilu”. Već tim prvim, tada pesničkim, koracima upustila se u duboke refleksije, otvorila poglavlje za sledeće naslove, teme, svojih knjiga. Druga pesnička zbirka “Tumaranje po egu” zatalasala  je bunilo, pobunu, i u maniru satirične, kabaretske poezije otvorila vrata  scene , skoro  pozorišne, predstavljajući nas same u ogledalu, bez šminke, smešne pred vratima sujete i opšteg kiča.

Još viši stepen demaskiranja lažnih vrlina ostvarila je  svojim, do sada, najvrednijim delom  – romanom Elysion. Taj roman- esej podigao je svu prašinu nataloženu u savesti smrtnog čoveka. Kroz  četrdeset dana samoispovesti, u kojoj bi se svako od nas prepoznao, progovorila je širina jednog duha koji ne traži za sebe drugu nagradu od čiste savesti i želje da obitava u svetu dobra, ako je to Elysion. Ni “Grafiti po zastorima duše” nisu skrenuli sa te putanje raskrinkavanja zla i kanalisanja prema duhovnom, moralnom i istinski estetskom. Posebno treći deo Grafita, Meditacije, pripremio nas je da će ova književnica  sledećim korakom demaskirati  svet o kome govori, da će mu se osim refleksijom “obratiti” reskom satirom.

Novom knjigom, koja će uskoro biti u rukama književnih sladokusaca, Mirjana Đapo je smogla hrabrost da podigne roletne duše i kaže: Dosta sam vas opominjala – sada ću biti onaj koji će vam sve reći u lice.

 

“Talasanje po suvom” je naša istina, zajednička. Naslov knjige govori da se nešto treba menjati, da vetrovi koji su do sada duvali moraju da promene smer. Žaoka koju  svojim aforizmima i meditacijama šalje u književni eter ima ukus leka . Mnogi ih doživljavaju baš tako. Hrabrost da se uplovi u političke vode je odlika dobrih pisaca ovog žanra. Ako političku istinu ne serviraš kao lični stav već je zagrebeš i daš prostora za različita viđenja, nisi slepi anarhista koji bi odmah, po svaku cenu, da se tumba sve po meri tebe koji se i oglašavaš i buniš.

Ova knjiga  aforizama zatalasaće ne samo političko nebo. Duhovito, autorka će progovoriti o različitim temama- stanju kulture i umetnosti, muško- ženskim odnosima, socijalnim temama , sa poentom na malom čoveku koji zna da – ako više ne može da pliva, postoji i leđni stil. Kada pokuša da stane iza njega, da mu podršku, braniće svoj stav humanosti, ali će ga rečima “šamarati” da ne sme biti pasivan, čekati samo od drugih da rešava njegovu sudbinu.

 

Knjiga je tematski podeljena u dvanaest ciklusa i svako će pronaći ponešto što ga muči, ili o čemu bi voleo da sa njom popriča. Od prvog aforizma koji je objavila pre više meseci- “Kad bolje razmislim , dosta nam je pametovanja”, bilo je mnogo Mirjaninih pametovanja, što na njenom profilu, što po grupama koje neguju formu aforizma. Budila nas je, razveseljavala ili terala da na uranku budemo buntovnici. Deo aforizama ove knjige mnogi već citiraju, posebno njeni učenici. Sa aforizmom “Nismo mi mali kao narod, sitni smo kao ljudi” bila je u konkurenciju za aforizam godine u grupi Liga duhovitih. Njen aforizam bio je drugi. Poruka ovih aforizama je jasna: Ne smemo biti  sitni ljudi jer takvi nemaju ni ime, ni prijatelje, ni istoriju.

 

Uživanje u druženju sa ovim izuzetno zanimljivim štivom prepuštam Mirjaninoj čitalačkoj publici, a moja preporuka je da ih, ponekad, primenjujete u praksi.

 

prof.  Milica Milosavljević