Ibrahim Osmanbašić
VELIKI SIN BOŠNJAKA
(U sjećanje na Safveta bega Bašagića)
Bošnjački si sin veliki
kog’ pamtit će za sva vremana
Sarajevo, te čaršija cijela
i Begova džamija bijela.
Putokaz si svom narodu
kom’ sluga si vjerna bio
sve što treba ti si za njeg’
draga srca učinio.
Spjevao mu pjesme pitke
što vijek cijeli zvone, bruje
opjevao slavne bitke
svijet cijeli da njih čuje.
Branio si dostojanstvo
naroda svoga časnog
kidajući lance ropstva
stihovima smisla jasnog.
Bošnjački si sin veliki
što štedio sebe nije
izlazio na mejdan si prvi
istina kad se krije.
„Gajret“ je tvoj amanet
da Bošnjaci dođu tobe
djedovinu da čuvaju
združeni da svijetom hode.
Pisao si razne knjige
unoseći svjetlost duha
u kulturni preporod
sa vizijom, mehka sluha
za budućnost neizvjesnu
što se valja iza brda
pravio si žrtvu svjesnu
stražario iznad krda
naoruž’o svoju braću
znanjem, čašću i vrlinom
na dlanu im dao sreću
– ljubav za domovinom.
Bošnjački si sin veliki
oličenje gorostasa
britkog uma, oštre riječi
i pravednog, jakog glasa.
Prvi doktor od nauke
što u Beču steče zvanje
pa narodu svome dade
u amanet silno znanje.
Za mrzitelje divne Bosne
prepreka je riječ Safveta
što će hranit’ ljiljan zlatni
sve dok bude ovog svijeta.
Sarajevo; mart, 2016. godine
BLISTAVI UM BOSNE
(U sjećanje na Hasana Kaimija Pruščaka)
Veliki znalac i prosvjetitelj
Hasan Kaimija Pruščak
svjedočio je sebe riječju i djelom
ime mu je uklesano u znamen historije
bješe bošnjački najveći um
koji je blistao u 16. stoljeću
iz Prusca obasjavao Istanbul
bezumlje markirao u Bosni
i Osmanskom cijelom carstvu
ukazujući na ambis propasti
gdje vodi dekadencija moralna
i okretanje kormila društva
od temeljnih načela vjere.
Učitelj logike – temelja filozofije
njegovatelj blagodatne misli
baštinik zdravog uma
znalac spoznajnog sistema
univezralne zakonomjernosti mišljenja ljudskog
u svijetu duha
i u svijetu materije.
Uzdanica sultana i vezira – vizionara i vojskovođa
darovan od sultana Mehmeda III
savjetnik vezira Mehmeda paše Sokolovića
odlučan u boju sa sabljom u ruci
na turbolentnim granicama carstva
zaštitnik vrline
predan saburu
požrtvovan na pravom putu
da bi ispunio misiju zemaljsku
kao odani rob Gospodara svih svijetova.
Saburlija i mudrac
Hasan Kaimija Pruščak – dragulj Bosne
uzdigao se u zvijezdane visine svoje epohe
zagledan u svevremenost i sveprostornost.
Snagom uma pomjerio je granice kreativnosti
i iza sebe ostavio bogat duhovni vrt
da hrani nadahnućem neredne generacije
– tregače za istinom, pravdom i slobodom.
Sarajevo; 29.3.2016. godine.
MOJ JE NAROD NAJVEĆI PJESNIK
(U sjećanje na Arifa Hikmet-bega Rizvanbegovića–Stočevića)
„Moj je narod najveći pjesnik!“
u Istambulu je uzviknuo Hikmet
prisutni su oči širili u čudu
gledajući zanos u rječitog čovjeka.
Putujući svijetom u duši mu bila
cijela Bosna i Hercegovina
ljepota domovine na srce mu pala
u pjesme samo djelimično stala.
„Moj je narod najveći pjesnik!“
usred veselja uzviknu Hikmet
zapitaše se uglednici usred Istambula:
„Ko to zbori o svjetskoj poeziji?“
To sud iznosi – poštovani sudija.
To recituje – zaneseni poeta.
To se veseli – osvjedočeni bekrija.
To tvrdi strastveno – zaštitinik pravde.
To gorljivo propovjeda – predvodnik avangarde.
Noćas na Bosforu
nebo iznad Istambula
boji čarolijom duge
čudesni duh Bosne.
„Moj je narod najveći pjesnik!“
poji posljednji turski klasik
ponosni Bošnjak – Herseki Arif Hikmet
u Istabulu što je osnovao „Društvo pjesnika“
okupivši savremene velikane stiha
ugradivši zanos duše i nadahnuće srca
u znameniti turski Parnos
preselivši na bolji svijet
u gradu na Bosforu
u gradu što spaja Evropu i Aziju
u gradu divnih džamija
u gradu čarobnih mostova
u gradu gdje je civilizacija
ispisala poruke čovječanstvu
u dva vremena za treće.
A Hikmet se rodio u kamenitom Stocu
gdje ljetno sunce prži žestoko
a predveče pirka ugodni jugo,
gdje se vijuga Bregava bistra
u kojoj se ogleda nebeska plavet,
gdje se kleše slovo u kamen
Hercegovini da se sačuvao znamen.
I kada muka i tama padoše na Bosnu
Hikmet preko Sarajeva ode u svijet
i napusti zauvijek djedovinu
ostajući do današnjeg dana
duhovno sunce – koje grije
alem – što ne prestaje da sija
nepoznanica – koja čeka razriješenje
enigma – stoljetne tajne koja krije
u monumentalnom stihu – što ključa je vjesnik:
„Moj je narod najveći pjesnik!“
8. 4. 2016. godine / Sarajevo
IBRAHIM OSMANBAŠIĆ, rođen je 1964. godine u Janji, Bosna i Hercegovina. Osnovnu i srednju školu završio u Sarajevu. Po zanimanju je mašinski tehničar. Ostvario višedecenijski javni društveni angažman organizujući brojne kulturno-umjetničke manifestacije. Učesnik je međunarodnih književnih manifestacija, a poetska i dramska djela su mu prevođena i uvrštena u brojene regionalne književne publikacije. Autorski se izražava u sferi muzike, slikarastva, književnosti i teatra.
Idejni tvorac i osnivač Udruženja za kulturu – “Nova svjetlost” (KNS), gdje obavlja fukciji predsjednika udruženja od 2002. godine.
Urednik je preko pedeset knjiga i publikacija umjetničkog, kulturnog i naučnog sadržaja. Autor na desetine recenzija, književnih osvrta i predgovora koji su publikovani u raznim javnim formama u BiH i inostranstvu.
Jedan od utemiljivača internacionalne kulturne manifestacije: “KNS međunarodni književni susreti”, koja se kontinuiranim djelovanjem od 2007. godnine i otvorene programske profilizacije, izborila za poziciju respektabilne regionalne književne manifestacije, koja prezentuja aktuelne i moderne literarne tokove BiH, bosanskohecegovačke književne dijaspore i regionalno literarno stvaralaštvo – gdje je otvoren prostor za prezentaciju svaralaštva mladih autora i manje afirmisanih autora.
Živi i stvara u Sarajevu.
OBJAVLJENA DJELA:
PROZA I POEZIJA
1. “Kapije sjenki” – poetsko-prozno književno djelo / KNS,Sarajevo,2008./;
2. “Ideja bez stalnog mjesta boravka” – poetsko-prozno književno djelo / KNS,Sarajevo,2012./;
3. “Čuvar tajne” – prozno-poetsko književno djelo / KNS,Sarajevo,2015./;
DRAME
1.”IZLAZ” (1988) – drama / prijevod na slovenački jezik: Željko Perović / Mednarodne revija za poezijo “Lirikon21” – 21-23/2009. / R.Slovenija-Velenje-2009./;
2.”ILHAMIJA IN BESEDO” / ”ILHAMIJA I RIJEČ” (2011) – drama u stihovima / revija “OTOČJEO”: Islam in slovstvo /str.184 – 200, letnik:IV, številka:8,novembar 2012. / prijevod na slovenački jezik: Željko Perović / R.Slovenija,Podbrdo,2012./;