Semir i Emir Džajić: Konjička ćuprija kroz makete

KONJIČKA  ĆUPRIJA, SAGRAĐENA  1682. GODINE, SRUŠENA  1945. GODINE, OBNOVLJENA 2009. GODINE.

Autori maketa: Semir i Emir Džajić

 

Makete Konjićke ćuprije posvećene profesoru historije Semiru Džajiću Džaji – Semki
Neka se zna, da ja, Konjička ćuprija, nikada nisam bila mrtva.
Konjićka ćuprija sagrađena 1682. godine, srušena 1945. godine, obnovljena 2009. godine.

         

Počet ću sa riječima koje sam pročitao na njegovom mobitelu. Rodih se u  srijedu 10. 04. 1985. godine u 14 sati u Mostaru. Majka Mostarka, otac iz  Konjica. Djetinjstvo proveo u Konjicu. Po završetku srednje škole u Konjicu, upisuje u Mostaru FAKULTET HUMANISTIĆKIH NAUKA, odsjek za  HISTORIJU. U roku završava studije, gdje te četiri godine provodi, kod  maminih roditelja u Mostaru. Zavolio je Mostar, i stekao dosta prijatelja u  Mostaru, gdje često odlazi da se druži sa Mostarcima. Bio je vatreni navijač  Veleža. Iznenada u 28. godini života gubi život na jednom izletu biciklom. U  Konjicu nikad nije dobio šansu da radi kao PROFESOR HISTORIJE POVIJESTI ni da radi u KONJIČKOM MUZEJU. Zbog toga otac ne želi da  pokloni makete Konjičkom muzeju. Ovu biografiju – životni  putopis, završit  ću u njegovom  stilu riječi, kao što je početak ove biografije.

Rodih se  u srijedu 10. 04. 1985. godine u 14  sati u Mostaru. – Umrijeh u srijedu 22. 05. 2013. godine u 12 sati u Mostaru. – Sahraniše me u četvrtak 23. 05. 2013. godine u 17 sati na Musali u Konjicu.

PREDGOVOR:                                                                                             

Rijeka  koja  plijeni  svojom  ljepotom, bez  mostova  je  kao  čovjek  bez  odjeće. Postoji  razlika  u  srušenim  mostovima. Uzet  ću  primjer  TURSKIH  OSMANLIJSKIH  mostova  na  Neretvi. Mostarski  stari  most  sagrađen  1567. godine, srušen  1993. godine. Srušeni  most  u  Mostaru, nema  nikakvih historijskih  činjenica  dok  je  ležao  u  Neretvi. KONJIČKA  ĆUPRIJA  je  nešto  što  se  rijetko  dešava  sa  ostacima  srušenih  mostova. KONJIČKA  ĆUPRIJA  sagrađena  1682. godine, srušena  1945. godine. Poslije  rušenja  ćuprije  ostale  su  kule  /stubovi  mosta, noge  mosta/. Srušen  je  samo  gornji  dio  mosta. Historijske  činjenice  su  da  na tim  kulama – stubovima, nastaje  novi  život  ĆUPRIJE. Taj  život  ĆUPRIJE  prikazat  ću  kroz  makete.  Kad  nije  bilo  ĆUPRIJE, kad  su  nekoliko  godina  TURSKI  neimari gradili  ĆUPRIJU  koja  je  ugledala  svjetlo  dana  1682. godine. Kroz  makete  ću  prikazati  obnovu  ĆUPRIJE  od  2005. godine do 2009. godine kad je dobila  stari  sjaj  svog  izgleda.

Profesor historije-Povijesti Semir Džajić-SEMKO

 

Sagradiše  me  TURSKI  NEIMARI  1682. godine. Srušiše  me  u  Drugom  svjetskom  ratu  1945. godine. Obnoviše  me  opet, TURSKI NEIMARI 2009. godine.

Maketa prikazuje Neretvu nizvodno, sa pritokama Trešanicom i Suhim potokom koji je imao povremeno vodu poslije kiša. Ćuprija je sagrađena na najužem djelu kanjona u gradu Konjicu. Most je dug oko 80 metara.

 

 

 

 

Ista maketa kao prethodna samo prikazuje pogled uzvodno.

 

 

Pogled sa desne obale Neretve prema lijevoj obali.

 

Pogled sa lijeve obale Neretve, prema desnoj obali Neretve.Na lijevoj obali Neretve vidi se KONJ koji simbolizuje legendu o nastanku naselja, i dobivanje imena Konjic.
Maketa prikazuje gradnju ĆUPRIJE u OSMANLIJSKOM stilu, gdje se mogu vidjeti grede na kojima su sagrađene kule. ĆUPRIJA leži na takozvanom roštilju, napravljenom od sirove bukve /vrsta drveta/ koje u vodi može vjekovima da stoji, a da nestruhne.Na takav roštilj od bukovih greda, zidale su se kule Konjičke ĆUPRIJE, da bi voda mogla normalno protjecati kroz roštilj, da ne potkopava kule/stubove, noge ćuprije/.Kule ĆUPRIJE zidane su od kamenih ploča, a gornji dio ĆUPRIJE zidan je od sedre /vrsta kamena koji ima žutu boju/.Svaki ugrađeni blok od kamena ili sedre vezan je klanfama/jedna vrsta spojnice od željeza/ i zalivena olovom.

 

 

 

 

 

Gradnja mosta pogled uzvodno.

 

 

 

Izgrađeni ćuprija 1682. godine. ĆUPRIJA u to vrijeme bila je pokaldrmisana.

 

 

Izgrađena ĆUPRIJA sa pogledom uzvodno.

 

 

 

 

 

 

ĆUPRIJA pred rušenje 1945. godine. Tad je imala 263 godine starosti. Ista je bila samo je izbacila staračke mladeže.

 

 

 

ĆUPRIJA pred rušenje 1945. godine, pogled uzvodno.
Ista maketa samo pogled uzvodno.

 

 

 

 

 

Partizani/oslobodilačka vojska tadašnje Jugoslavije/ napravili su privremeni prelaz za vojsku/partizane, da bi mogli preći na desnu obalu i napredovati prema Bradini i Sarajevu.

 

 

Ista maketa samo pogled uzvodno.

 

 

1946. godine napravljen je drveni most, na ostacima ĆUPRIJE, na kulama—nogama ĆUPRIJE.

 

Ista maketa drvenog mosta samo pogled uzvodno.

 

 

 

 

 

Poslije drvenog mosta, koji je nekoliko puta obnavljan. Sagrađen je 1962. godine betonski most za prelaz manjih vozila/auta/ i pješaka.

 

 

 

Ista maketa betonskog mosta, samo pogled uzvodno.

 

2005. godine, dolaze TURSKI NEIMARI i počinju obnovu ĆUPRIJE na starim kulama. Kule su poslije rušenja gornjeg djela ćuprije, pretrpjele razne gradnje na njima. Ipak su bile spremne, da na svoja leđa vrate stari sjaj ĆUPRIJE.

 

Na starim kulama napravljen je privremeni prelaz za pješake.Ista maketa samo pogled uzvodno, 2005. godina.

 

 

 

Maketa prikazuje kraj 2006. godine, koliko je izgrađena ĆUPRIJA te godine. Vidi se pješački prelaz. Gradnja je napredovala i pješaci su imali normalan prelaz.

 

 

 

Ista maketa iz 2006. godine, samo pogled uzvodno.

 

 

 

Kraj 2007. godine gdje se vidi koliko su napredovali radovi u toj godini. Kran nije mogao djelovati dalje od pola ĆUPRIJE, pa se uključila u izvođenju radova i auto dizalica.

 

 

Pogled uzvodno 2007. godine, gdje se vidi auto dizalica, i na ĆUPRIJI alat koji se koristio prilikom gradnje ĆUPRIJE.

 

 

U 2008. godini bile su spojene lijeva i desna obala Neretve.
2008. pogled uzvodno.

 

 

 

 

Sagrađena ĆUPRIJA 2009.

 

 

 

Pogled uzvodno sagrađene ĆUPRIJE 2009. godine.

 

Obnoviše me 2009. godine, ali mi ne vratiše stari sjaj ĆUPRIJE. Na mojim leđima nema đerdana, koje je Neretva oblikovala godinama da bi me ukrasila. Ljepša sam sa kaldrmom. Npravljenim đerdanom iz Neretve.

Tehničke karakteristike maketa:

Makete  su  rađene  od  betona  i  mase  za  fugovanje. Imitacija  vode  je  urađena  od  specijalne  mase  koju  smo  mi  napravili. Masa  ima  sjaj  i  providna  je  tako  da  izgleda  kao  voda.  ĆUPRIJA  kao  i  postolje  maketa  su  armirani.  Svi  djelovi  koji  su  od  željeza, bakreni  su. Makete  ĆUPRIJA  dimenzijski su  50×15  centimetara, a  makete  izgradnje  ĆUPRIJE  kreću  se  oko  50×30  centimetara. Prosječna  težina  maketa  je  oko  10  kilograma. Ima  ukupno  13  maketa,  otac  preminuloga  sina  Semira, zahvalan  svima  koji  pročitaju  ovu  skriptu, o  KONJIČKOJ  ĆUPRIJI. Da  se  zna,  njezin  historijat, a  ne  samo proste činjenice da  je  napravljena  1682.  godine  srušena  1945.  godine  obnovljena  2009. godine.